Mehanizacija, Savjet

Osnovno pitanje pri kombajniranju usjeva je kako kombajn pripremiti da ima što manje gubitaka? Svaki kombajn mora imati u radu određeni postotak gubitaka. Podešavanjem radnih dijelova ti gubici se mogu svesti na razumnu, tehnički prihvatljivu mjeru.

Koje radne dijelove moramo podešavati da gubitke (osipanje) smanjimo?

Ova proizvodna godina (2003.) pamtit će se kao godina suše i dugog razdoblja bez kiše u proljeće. Dnevne temperature su već krajem svibnja i početkom lipnja dostigle visokih 30 ^oC. Zbog toga je došlo do naglog sazrijevanja zrna i u klasu ima dosta tzv. šturih zrna(na početku i na kraju klasa).

Pri radu u polju nije poželjno s kombajnom raditi brzo (žuriti), jer u Hrvatskoj ima dosta kombajna, te se žetva može na vrijeme obaviti. Važno je napomenuti da žitni kombajn mora biti u potpunosti tehnički ispravan i podešen za svaku sortu, pa i za svaku parcelu. Kombajn je dobro pripremljen i podešen kada na parceli kosi dovoljno nisko-visoko da težinski odnos zrna i slame bude 1:1, jer je tada najbolji izvršaj zrna. Ako se želi dobiti što više slame onda se kosi što je moguće niže (ove godine porast stabljike je bio nizak te se mora kositi niže!). Zrno se iz klasa mora dobro izvršiti (na oklasku ne smije ostati niti jedno zrno).

U bunkeru zrno treba biti čisto i bez primjesa, odnosno loma. Bolje je da u bunkeru bude malo i sitne slame, jer je sigurno da su tada u bunkeru i štura zrna, i da nisu vjetrom ili preko gornjeg sita izbačena na zemlju. Gotovo uvijek najveći gubici javljaju se na hederu gdje se nalazi vitlo, režući aparat-kosa i pužni transporter. Vitlo se stalno podešava i ono je direktno u vezi s brzinom kretanja kombajna. Vitlo ne smije češljati, niti gurati usjev već ga treba pridržavati da ga odsječe kosa i da ga prenese na hederski stol gdje ga prihvaća pužni transporter s prstima i predaje elevatoru hedera. Visinu reza i visinu spuštanja vitla (nešto ispod klasa-10 do 15 cm) također treba podesiti, te brzinu okretanja vitla dobro uskladiti s brzinom kretanja kombajna.     

Pužni transporter s prstima treba također dobro podesiti po uputama za pojedini tip i marku kombajna.

Sam izvršaj treba biti potpun tako da se izvrši i šturo zrno iz klasa. To se postiže povećanjem broja okretanja bubnja i smanjenjem razmaka (zazor) između bubnja (letvi na bubnju) i letvi na podbubnju. Raspon broja okretaja za ječam i pšenicu je od 850 do 1200 o/minuti, odnosno obodne brzine bubnja do 35 m/s, što ovisi o promjeru bubnja (ukoliko je promjer veći broj okretaja je manji i obrnuto). Podbubanj mora uvijek biti u potpunosti paralelan s bubnjem. Broj okretaja bubnja i podbubnja nisu uvijek u tijeku dana isti. Ujutro i navečer veći je razmak i veći broj okretaja, a sredinom dana broj okretaja i razmak se smanjuju. Ova podešavanja je važno uvijek kontrolirati u tijeku rada.

Slamotresi nisu predviđeni za podešavanje, ali pojedini tipovi kombajna mogu imati dotresivače i iznad slamotresa kao zavjesu koju treba podešavati gore-dolje.

Sabirna ravan mora biti čista i s ispravnim uzdužnim pregradama da masa ne ide lijevo-desno kad kombajn radi na bočnim nagibima. Podešavanje veličine otvora na sitima i jačina zračne struje je vrhunsko majstorstvo svakog kombajnera.

Gornje sito treba podesiti tako da propadnu sva zrna. Zrna koja prođu preko gornjeg sita idu na produžetak gornjeg sita. Masa koja propadne kroz gornje sito padne na donje sito. Masa koja propadne kroz produžetak gornjeg sita dolazi na slivnik i ide na ponovni izvršaj. Masa koja prođe preko gornjeg sita pada na tlo (zemlju). Sva ona masa što padne na donje sito i propadne, prođe kroz njegove otvore dolazi na slivnik i ide u bunker. Sve ono što ne propadne kroz donje sito i prođe preko njega ide na slivnik i na povratnu masu.

Jačina zračne struje je vrlo bitna i određuje i usmjerava se tako da ne izbacuje sa sitnom slamom i pljevom štura zrna. Jačina vjetra se podešava prema šturim zrnima  tako da i štura zrna dođu u bunker, a ne da budu izbačena sa zračnom strujom na tlo-zemlju.

Ured ravnatelja HZPSS-a, 
Ivo Juras, dipl. ing., načelnik Odjela za mehanizaciju
Tugomir Majdak, dipl. ing. agr., stručni savjetnik