Bakterijska tamna trulež žila na kupusu

Bakterijska tamna trulež žila na kupusu

Pri uzgoju na otvorenome u polju kupus napadaju brojne kategorije štetnih organizama. Osim uobičajene pojave bolesti i štetnika sve se više pojavljuju neželjeni štetni organizmi koji se prilagođavaju visokim temperaturama i vlažnim uvjetima,

Među njima je i bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas campestris pv. campestris). U proteklih nekoliko godina ova biljna bolest gotovo je potpuno uništila pojedina polja kupusa, posebice kada je u ljetnim mjesecima pala veća količina oborina. Bakterijska tamna trulež žila jedna je od najvažnijih i najdestruktivnijih bolesti kupusnjača i javlja se na svim vrstama roda Brassica diljem svijeta. U Hrvatskoj su najveće štete zabilježene u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Razvoj i širenje bolesti

Bolest je uzrokovana bakterijom Xanthomonas campestris pv. campestris te kao i većina bakterijskih bolesti zahtijeva toplo i vrlo vlažno klimatsko razdoblje sa temperaturama između 24-29˚C. Bakterija se prenosi kontaminiranim sjemenom, a izvor primarne zaraze također mogu biti zaraženi biljni ostaci u trajanju 2-3 godine ili korovi iz skupine krstašica. U usjevu se naknadno bolest širi kišnim kapljicama, ulazeći najčešće kroz puči. Tuča naročito pogoduje naknadnom širenju bolesti. Povrede biljnog tkiva također predstavljaju ulazne putove pa je u tom smjeru potrebno provoditi sve preventivne mjere zaštite (suzbijanje štetnika, pažnja prilikom prolaska mehanizacije).

Simptomi

Biljke mogu biti zaražene u svim fazama razvoja te slabije rastu i ne formiraju glavicu očekivane veličine.

Primarni izvor inokuluma je zaraženo sjeme. Nakon klijanja sadnica, prvi simptomi se uočavaju na kotiledonima gdje rubovi lista pocrne, te se kroz provodni sustav zaraza dalje širi i na mladim stabljikama i lišću dolazi do pojave kloroza u obliku slova „V“ (Slika 2.).

Slika 2. Kloroza na lišću u obliku slova „V“ (Foto: Ivačić D.)

Tkivo između lisnih žila ima izgled pergamenta, a na poprečnom presjeku kocena boja je tamnosmeđa do crna. Potpuno je narušena kvaliteta tog kupusa za kiseljenje. Naknadno se krajem ljeta bolest u polju vrlo brzo širi, a naročito joj pogoduju rosna i maglovita jutra u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna nakon čega slijede sunčani i topli dan (Slika 3.).

Slika 3. Simptomi bakterijske tamne truleži žila na kupusu u polju (Foto: Bogović M.)

Mjere zaštite

Mjere zaštite mogu se podijeliti na agrotehničke mjere i kemijske mjere. Agrotehničke mjere obuhvaćaju: odabir tolerantnih sorti, plodored, korištenje certificiranog sjemena, pravilna gnojidba kalijem, uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Kemijska zaštita podrazumijeva primjenu fungicida na osnovi bakra. Novije selekcije daju tolerantne hibride kupusa na bakterijske bolesti, a prskanja sredstvima na osnovi bakra daju određene rezultate (bakar je u integriranoj zaštiti povrća dopušten samo jednom u sezoni za folijarno prskanje biljaka). Za suzbijanje je registriran pripravak Neoram WG koji se primjenjuje kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti u koncentraciji 0,25-0,35% (250 - 350 g/100 l vode). Karenca je 20 dana. Ima popratno djelovanje na sivu plijesan (Botrytis cinerea) i bakterioze.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr