O čemu ovisi rodnost vinograda?

O čemu ovisi rodnost vinograda?

Znamo da na rodnost vinograda utječemo rezidbom, ishranom, te postupcima ampelotehnike kao što su pljevidba, zalamanje zaperaka, poravnavanje, vršikanje i ostalo. No da li znamo da zapravo svi ti postupci utječu na jednu jedinu stvar o kojoj ovisi rodnost vinograda u narednoj godini, a to je koeficijent rodnosti pupa.

Koeficijent rodnosti pupa predstavlja prosječan broj grozdova koji će se naći na jednom pupu, na nekom lucnju ili rezniku u vinogradu. Iz nekih pupova izraste mladica sa dva grozda, iz nekih sa tri, a u rodnim godinama i sa četiri grozda. Ako je na primjer iz petog pupa na svim lucnjevima u vinogradu izraslo prosječno 2,8 grozda tada je koeficijent rodnosti petog pupa u našem vinogradu 2,8.

(izgled pupova kod V.loze, foto Dušan. P.Burić)

Ako bi tijekom siječnja uzeli jednogodišnju rozgvu iz vinograda, oštrim skalpelom napravili presjek petog pupa, pogledali pod povećalom, vidjeli bi kako se zapravo u tom pupu već nalazi čitava “ komprimirana mladica” vinove loze na kojoj je već zapisano iza kojeg će lista biti prvi grozd. I ne samo to, isto tako je već određena i veličina grozdova u cvatnji. Uz glavni pup se najčešće nalaze i dvije suočice.

(foto Dušan. P.Burić)

Ako već u siječnju imamo začetak mladice u pupu, pravo je pitanje kada se taj začetak počeo formirati? U nastavku ću se osvrnuti na neke od elemenata o kojima moramo voditi brigu  međimurskom vinogorju.

Začetak svake “ komprimirane mladice“ u pupovima počinje se formirati u protekloj vegetacijskoj sezoni dok je naša rozgva još zelena mladica. Konkretno u onom trenutku kada je list na tome koljencu narastao dovoljno velik da je počeo proizvoditi asimilate i hranjiva ne samo za svoj rast i razvoj već i višak istih za ishranu pupova, grozdova, debla, korijenja itd. Razvoj svakog lista na mladici vinove loze protječe kroz tri osnovne faze. U prvoj fazi, dok je listić još mali on za svoj rast i razvoj troši više hranjiva nego što ih sam može proizvesti. Kada naraste do optimalne veličine, tada on asimilacijom, fotosintezom proizvodi više hranjiva nego što ih treba te se ista koriste za rast i razvoj novih mladih listova, ali isto tako i za razvoj pupova u pazušcima listova iz kojih će kretati mladice u narednoj godini, sa određenim brojem i veličinom grozdova. U trećoj, posljednjoj fazi, list postaje stari, više ne može proizvoditi dovoljno hranjiva čak ni za svoj opstanak već ih treba dobivati od mlađih, više ležećih listova.

Mnoga ispitivanja utvrdila su kako je koeficijent rodnosti pupa manji pri pupovima na osnovi lucnja, zatim isti raste prema sredini ili kraju lucnja. Razlog zbog kojeg je to tako krije se u uvjetima u kojima se taj isti pup, list, počeo razvijati protekle godine. Niži pupovi na lucnju počeli su se razvijati u hladnijim mjesecima u godini (svibanj, lipanj) dok su se pupovi na kraju lucnja razvijali u najtoplijem dijelu godine sa najdužom insolacijom (lipanj, srpanj). Praktično, mladica koje se razvija iz gornjeg pupa na rezniku je ona koja bi morala u narednoj godini poslužiti kao lucanj. Već kod poravnavanja mladica potrebno je voditi računa da upravo ona ima najviše svjetla unutar redova žice.

Na veći ili manji koeficijent rodnosti pupa utječe mnogo faktora od kojih su nam najvažniji :

  1. Osunčanost listova mladice budućeg lucnja (autonomnost mladica kod vinove loze)
  2. Količina uroda na mladici budućeg lucnja (autonomnost mladica kod vinove loze)
  3. Hladni ili topli uvjeti za vrijeme formiranja pupova
  4. Mogućnost ostavljanja zaperaka na mladici budućeg lucnja
  5. Pravovremena vršikanja i visina vršikanja (kontrola rasporeda energije)

OSUNČANOST LISTOVA MLADICE BUDUĆEG LUCNJA:

Kod vinove loze u velikoj je mjeri izražena „autonomnost mladica“. Drugim riječima, kvaliteta grožđa i zametanje koeficijenta pupa za narednu godinu uvelike ovisi o zdravstvenom stanju, ishrani i osunčavanju lisne mase upravo na toj mladici. Kako je u najvećem broju slučajeva gornja mladica sa ovogodišnjeg reznika budući novi

lucanj, logično je da se u svim operacijama ampelotehnike upravo njoj mora posvetiti najviše pažnje. Za dobar urod u narednoj godini važno je da upravo ona ima dovoljno sunčevog svjetla. Kod toga moramo obratiti pažnju na količinu sunčeve svjetlosti koja ulazi u vinograd ovisno o smjeru redova (istok – zapad ili sjever – jug) te na  ekspoziciju ovisno o strani svijeta.

KOLIČINA URODA NA MLADICI BUDUĆEG LUCNJA:

Vinova loza u pravilu ne podleže alternativnoj rodnosti. No ukoliko se desi da u istoj godini imamo veliki urod, te hladno i kišovito ljeto, kad moramo i nekoliko puta vršikati da bi uspješno mogli provoditi zaštitu od bolesti i štetnika, loza se iscrpljuje i nastaju loši uvjeti za diferencijaciju začetaka roda za narednu godinu. Dobar primjer iz prakse je slijed od 2001. do 2005. godine.

GODINA

RODNOST

LJETO

2001.

dobra

vruće

2002.

dobra

jako vruće

2003.

jako dobra

ekstremno vruće

2004.

ekstremno rodno

vrlo hladno i kišno

2005.

vrlo slabo

normalno

UTJECAJ TEMPERATURE NA FORMIRANJE PUPOVA:

Prethodna tabela daje također jasan uvid u značaj temperature u vrijeme stvaranja začetaka pupova za narednu godinu.

UTJECAJ ZAPERAKA NA FORMIRANJE PUPOVA:

Loza je kao biljka povijuša, genetski razvila zaperke da joj služe za izvlačenje lisne foto sintetske površine na sunce. Stoga ne možemo u pravilu tvrditi da je zaperak štetan. Štetnost zaperka ovisi prvenstveno o sorti i trenutnoj fenofazi u vinogradu. Načelno, u drugom dijelu vegetacije, kada su donji listovi već stari, oni više troše nego li proizvode za svoje postojanje. U to vrijeme najaktivniji su listovi zaperaka iznad zone grožđa. Ukoliko je zdravstveno stanje i ostali dio agrotehnike uredno obavljen, upravo oni mogu svojom foto sintetskom aktivnošću doprinijeti boljem  stvaranju začetaka grozdova u budućem lucnju, kao i većem nakupljanju šećera u grožđu.

UTJECAJ VREMENA I VISINE VRŠIKANJA NA FORMIRANJE PUPOVA:

Svako vršikanje odbacivanje je dijela utrošene energije. Loza je utrošila određenu energiju koju možemo izraziti u određenoj količini foto sintetske aktivnosti, količini stvorene nove materije biljnog tkiva, potrošenoj količini hranjivih elemenata. Nakon vršikanja, hranjiva i energija se privremeno troše na sazrijevanje grožđa i na stvaranje začetaka roda za narednu godinu. Čim krene novi rast vrhova i zaperaka, energija se ponovno usmjerava na novi rast i ostaje je manje za ovogodišnje i buduće grozdove. Dva vršikanja i dva nova rasta, dva puta usmjere hranjiva na novi rast vrhova i zaperaka. Stoga je od velike važnosti za svaki vinograd i svake klimatske prilike znati prilagoditi gnojidbu sa bujnošću te termin i visinu vršikanja. U većini slučajeva bolje je vršikanje izvršiti što je kasnije moguće i na što većoj visini.

Vidljivo je kako o mnogo faktora ovisi da li će se na nekom koljencu razviti veliki   grozd ili samo vitica loze. Načelno, formiranje grozda i vitice počinje iz identične inicijalne vrste staničja, a o svim navedenim faktorima ovisi da li će se razviti jedno ili drugo. Stoga nije čudno da je u velikom broju slučajeva najveći grozd na trsu upravo prvi grozd na zadnjoj mladici sa lucnja. Mladica koje je zadnja na ovogodišnjem lucnju, krenula je iz pupa koji se počeo razvijati u najtoplijem dijelu protekle godine, pa je razvio prve grozdove na najnižim koljencima. Poznato je kako je osnovni raspored grozdova i vitica po koljencima 1-1-0-1-1-0. Drugim riječima na dva uzastopna koljenca nalazi se ili grozd ili vitica, dok na koljencu iznad njih nema ni vitice ni grozda. Isti raspored nastavlja se uzduž cijele mladice Vinove loze. Stoga je sasvim normalno da je najniži grozd na mladici i najveći jer se njegov začetak počeo formirati najranije. Na slijedećem koljencu nalazi se nešto manji grozd, a na koljencu iznad nema ni vitice ni grozda. U normalnoj godini na slijedećem koljencu nalazi se treći grozd koji je dosta manji od niže ležeća dva grozda, a ukoliko je prethodila jako vruća i sunčana godina može se pojaviti i četvrti grozd ili njegov začetak kao vitica sa par malih bobica. Ukoliko je prethodila hladna i kišna godina, ili smo radili pogreške u agrotehnici i ampelotehnici, najčešće nalazimo samo dva grozda po mladici ili ponekad i slabe začetke trećeg grozda.

(od vitice do grozda foto Dušan. P.Burić)

(začetak formiranja vitica/grozd)

(začetak formiranja vitica/grozd)

(najniži po položaju, veliki grozdovi na sorti graševina )

Adrian Horvat, dipl. ing.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr