Formiranje uzgojnog oblika kotlaste krošnje bajama

Formiranje uzgojnog oblika kotlaste krošnje bajama

Bajam je kultura koja posljednjih godina dolazi u modu. Novi sortiment, a posebno sorte kasnijeg vremena cvatnje kao i suvremena tehnologija uzgoja dovodi do povećanog interesa za ovom kulturom. Suvremena tehnologija podrazumijeva između ostalog i mehaniziranu berbu (tresači), a uzgojni oblik i njegovo formiranje mora omogućiti pristup strojevima.

Slika 1. Strojna berba bajama​

Popravljena vaza,  odnosno popravljena šuplja, kotlasta krošnja je dobar izbor uzgojnog oblika ove voćne vrste kojemu čvrsti skelet krošnje sačinjavaju 3-4 primarne skeletne grane s visinom debla od minimum 80 cm radi mehanizirane berbe. Primarne skeletne grane bez provodnice (centralne osi) raspoređene pravilno na deblo zatvaraju međusobno kut od 120°, a u odnosu na zamišljenu centralnu os zatvaraju kut od 45°. Primarne skeletne grane trebaju biti razvedene na deblu na međusobnom razmaku od najmanje 10 cm i na razne strane, kako bi uporište tih glavnih grana bilo što čvršće. Sekundarne grane prve serije, koje se razvijaju na udaljenosti 40-60 cm od mjesta izbijanja primarnih skeletnih grana, raspoređuju se uvijek u istom pravcu na primarnoj skeletnoj grani kako bi se izbjeglo međusobno zasjenjivanje. Sekundarne grane druge serije razvijaju se u obrnutom pravcu od prve serije, a sekundarne grane treće serije u obrnutom pravcu od druge serije. Međusobni razmak sekundarnih skeletnih grana na primarnoj skeletnoj grani iznosi 60-80 cm i prema vrhu primarne grane se smanjuju. Na taj način svaki od tri dijela ovog uzgojnog oblika imaju određen zračni prostor, a cijela je krošnja otvorena i osvijetljena.

Slika 2. Uzgojni oblik kotlaste krošnje bajama

Na sekundarnim skeletnim granama razvode se tercijarne grane na isti način kao sekundarne na primarnim. Na sekundarnim i tercijarnim granama raspoređeno je obrastajuće i rodno drvo, odnosno mladice.

Stablo bajama slobodnije raste u prostoru od primjerice stabla breskve, teže se održava pravilan uzgojni oblik popravljene vaze sa sekunadrnim i tercijarnim granama, te formiranje krošnje kod stabla bajama treba biti slobodnije, prirodnije.

Kako je ovogodišnja sadnja bajama u tijeku ovi savjeti o formiranju uzgojnog oblika kotlaste krošnje bajama trebali bi poslužiti kao putokaz, jer rezidba započinje završetkom sadnje.

Dakle, odmah nakon sadnje (jednogodišnje sadnice sa prijevremenim izbojima) sadnica se skraćuje na 1,10 m visine od razine tla, a prijevremene mladice koje rastu u prostoru od 0,8m-1,1m visine sadnice skraćuju se na 1-2 pupa zavisno od njene debljine (deblje na dva, a tanje na 1 pup).Sve prijevremene mladice koje se nalaze ispod 0,8 m visine sadnice potpuno se odstranjuju. Takav način rezidbe jednogodišnje sadnice omogućuje mehaniziranu berbu.

Slika 3. Po završetku sadnje kreće se s rezidbom

Već početkom ljeta izabrati će se 3-4 pravilno smještene i deblje mladice kao primarne skeletne grane popravljene šuplje krošnje tzv. kotlaste krošnje ili vaze, a ostale mladice će se pincirati. Snažan rast u toku vegetacije prve godine omogućiti će formiranje i prve serije sekundarnih grana.

U toku zime druge godine izvršiti će se rezidba za formiranje kotlaste krošnje ili vaze. U toku vegetacije druge godine pinciranjem konkurentnih mladica omogućiti će se snažan i brzi rast predviđenih primarnih skeletnih grana. Odstraniti će se također i suvišne grane koje rastu u unutrašnjosti krošnje.

U zimskom razdoblju treće godine rezidba će se usmjeriti na brži rast primarnih skeletnih grana, te prve, a i druge serije sekundarnih grana vodeći računa o jednogodišnjim mladicama u krošnji, koje treba pripremiti za početak rodnosti. Zelenom rezidbom u vegetaciji treće godine odstraniti će se suvišne grane iz unutrašnjosti krošnje, vodopije, te potpomoći rast primarnih i sekundarnih grana krošnje.

Slika 4.Obvezna zelena rezidba

Na kraju treće godine nakon sadnje krošnja će biti toliko snažna da će biti uočljive i sekundarne grane treće serije, te formiran veći broj rodnih grana.

Slika 5.Suvremeni nasad bajama sa formiranom popravljenom vazom

Kod formiranja krošnje i rezidbe bajama treba voditi računa o tendenciji prirodnog i slobodnijeg formiranja kotlaste krošnje. Zbog toga rezidbom treba respektirati tu tendenciju i usmjeravati rast u željeni uzgojni oblik.

                                                                             Gordana Dragun,dipli.ng.agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr