Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Štetnik je azijskog podrijetla koji je u Hrvatskoj pronađen 2010. godine na području Istre i od tada se intenzivno širi. U Zadarskoj županiji potvrđena je prisutnost na trešnjama u Škabrnji, na višnjama u Vlačinama, na breskvama u Baštici, Brguljama, Posedarju, Škabrnji i okolici Zadra. Pripada rodu Drosophila kao i svima dobro poznata vinska mušica koja je sekundarni štetnik, ova mušica je primarni štetnik jer ženka nazubljenom leglicom direktno oštećuje kožicu ploda.

Trenutno nema registriranih insekticida koji bi se smijeli koristiti za njeno suzbijanje. Poljoprivredni proizvođači sa područja Zadarske županije (Suhovare, Smilčić, Prkos, Škabrnja) ove su godine imali štete na urodu trešanja i  višnje maraske.

Obzirom da je ovo relativno novi štetnik većina proizvođača ne prepoznaje njegove štete na plodovima te trulež plodova pripisuju drugim štetnim organizmima, primjerice moniliji na plodu ili truleži koja nastaje zbog pucanja ploda usljed naglog akumuliranja vode u plodu.

Opis štetnika:

Octena mušica ploda spada u red dvokrilaca. Tijelo je dužine 2-3 mm, žuto-smeđe boje sa crvenim očima. Mužjak ima specifičnu pjegu na oba krila dok ženku karakterizira pilasta leglica. Jaja su bijele boje  i  ovalna oblika. Ličinka je  bijela ili prozirna dužine 6 mm, dok je kukuljica smeđa, bačvastog oblika.

Odrasli oblik mužjaka i ženke

Biologija i životni ciklus:

Štetnik prezimi kao odrasli kukac na skrovitim mjestima. Početkom proljeća mušice postaju aktivne kod temperatura viših od 10 °C, najaktivnije su pri temperaturama zraka od 20-30 °C.  Može imati 15 generacija godišnje.

Ženke uz pomoć pilaste leglice odlažu jaja u plodove u kojima se vrlo brzo izlegu ličinke koje se kukulje unutar i izvan ploda te se iz jednog ploda može razviti veliki broj odraslih mušica.

Ličinka u plodu višnje

Kukuljica u plodu višnje

Štete:

Oštećeni plodovi na dodir postaju mekani, gube tržišnu vrijednost i dobivaju karakterističan miris octa te se naknadno razvija i trulež plodova.

Štetnik je  polifag i razvija se i hrani na velikom broju voćnih vrsta. U tijeku  je berba ranijih sorata breskve i nektarine kao i smokava (petrovke).  Pred nama je berba kasnijih sorti smokava  zamorčica, zimica, bilica, petrovka dvorotka), breskvi i nektarina te grožđa stoga skrećemo pozornost svim proizvođačima voća na  ovog opasnog štetnika.

Slika 4. Štete na plodovima višnje

Metode praćenja i suzbijanja:

Kako je štetnik relativno nov, u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu pa se preporučaju biotehničke mjere suzbijanja koje uključuju postavljanje lovnih posuda sa hranidbenim atraktantom radi kontrole i smanjenja njegove populacije. Lovne posude se rade od plastičnih boca na kojima se izbuše rupice promjera 5 mm, na otprilike 3 cm ispod čepa boce. U bocu se ulije jabučni ocat ili kombinacija jabučnog i vinskog octa koja se pokazala najučinkovitijom, do polovice zapremine, te se po potrebi nadolijeva radi hlapljenja. Lovne posude se postavljaju na rubove nasada ili u sam nasad.

Osim opisane mjere suzbijanja važno je i mehanički odstraniti i uništiti sve zaražene plodove kako bi spriječili potpun razvoj štetnika i njegovo daljne širenje.

Važno je naglasiti da se mjere suzbijanja moraju provoditi  pravovremeno, što znači  na  početaku mijenjanja boje plodova kada su plodovi najosjetljiviji na napad.

Opisane mjere suzbijanja moraju provoditi svi proizvođači voća istovremeno na nekom području kako bi se smanjila populacija štetnika, a time i štete.

Silvija Grbić Atelj, dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica (zaštita bilja)
Podružnica Zadarske županije

Izvori:

Ivana Pajač i Božena Barić: Drosophila suzukii (Matsamura,1931) – potencijalni štetnik koštićavog voća u Hrvatskoj
Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan: Octena mušica ploda – novi problem proizvođača kupine i maline u Podravini
Tatjana Masten Milek, Mladen Šimala, Mario Bjeliš: Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) – Štetnik plodova voća
Silvija Marušić dipl.ing., Savjetodavna služba, Dr.sc. Mario Bjeliš – HCPHS, Zavod za zaštitu bilja – Pojava novih štetnika  Drosphila suzukii i Carpophilus hemipterus na crljenku kaštelanskom