Savjet, Voćarstvo

Najčešći upiti od strane zainteresiranih za sadnju ove voćne vrste su: „Kako odrediti podlogu, sorte i sustave uzgoja bajama?“

Nakon što se od strane struke  odredi prikladnost lokacije (položaj, ekspozicija, vjetrovi) i fizikalno-kemijska svojstva tla ostaju nedoumice vezane za izbor podloge, sorte i sustava uzgoja.

Bajam se u mediteranskom području može uzgajati na sjemenjaku gorkog i slatkog  bajama (Prunus amygdalus), breskve (Prunus persica) ili na križancu bajam x breskva GF 677 , a izbor uvelike određuju rezultati kemijske analize tla, odnosno sadržaj fiziološki aktivnog vapna. Sjemenjaci bajama podnose dobro suha, kamenita i karbonatna tla. Sadržaj fiziološki aktivnog vapna u tlu do 15% može odgovarati za podlogu bajama. Sjemenjaci bajama kao podloga za bajam nije za teška, slabo propusna i vlažna tla u kojima u nepovoljnim uvjetima stradava od asfiksije (ugušenja)  korjenovog sustava. S sjemenjakom gorkog bajama gotovo sve sorte imaju dobar afinitet, bujno rastu i imaju dobru rodnost. Gorki bajam kao podloga otporan je na sušu.

Podloga breskve (Prunus persica) za bajam se koristi na dubokim, rastresitim i lakšim tlima dobrih fizikalnih osobina, ali u kojima sadržaj fiziološki aktivnog vapna ne prelazi 5%. Na tlima istih fizikalnih svojstava u kojima je sadržaj fiziološki aktivnog vapna veći od 5%, ali ne prelazi 12% preporuka je podloga križanca bajam x breskva GF 677. Ova podloga bolje podnosi sušu od podloge breskve.

Slika 2. Suvremeni bajamik

Za bajam je poželjno formirati kotlastu krošnju ili vazu kao uzgojni oblik.To je slobodniji oblik kotlaste krošnje sa 3-4 skeletne grane, koje se slobodnije razvijaju u prostoru. Radi omogućavanja strojne berbe visina debla treba iznositi oko 1m (0,9 -1,10 m). Strojevima za berbu višnje maraske i masline (tresačima) moguće je brati i bajam.

Slika 3. Strojna berba bajama tresačem

Vrijeme berbe ovisi od sorte, a obavlja se od polovice kolovoza do kraja rujna. Razmaci sadnje ovise o tipu tla, bujnosti podloge i uzgojnom obliku, a kreću se od 5-6 m x 4-5 m.

Sorte koje se mogu preporučiti su Ferragnes, Tuono, Genco, Aromatični, Non Pareil,Texas, Jaltski, Truoito,Fra Giulio Grande, Ferraduel ,Primorski, Krimski, Nikitski, Knez Črnomir, Čarski kasni i dr. Zajedničko pozitivno svojstvo nabrojenih sorata je srednje kasna do kasna cvatnja. Kako je bajam entomofilna biljka poželjno je radi uspješnije oplodnje u nasadu držati košnice s pčelama (8-10 košnica/ha).

Slika 4. Bajam u cvatnji

Ferragnes – bujna i vrlo rodna sorta, kasne cvatnje. Plod ima tvrdu koru, randman iznosi 39%. Nema dvostrukih jezgri. Jezgra ima svijetlo smeđu pokožicu, privlačnog izgleda i prikladna za industriju slatkiša. Berba se obavlja u prvoj polovici rujna.

Tuono –  autofertilna, srednje bujnosti, vrlo rodna, kasne cvatnje. Plod ima tvrdu koru. Randman iznosi 39%, a dvostrukih jezgri ima 1%. Jezgra ima pokožicu privlačne boje, dobrog okusa te je prikladna za sve uporabe u industriji slatkiša. Berba se obavlja srednje rano.

Ferraduel – srednje bujnosti, vrlo rodno i kasne cvatnje. Plod ima tvrdu koru. Randman iznosi 28%. Nema dvostrukih jezgri.Jezgra je kvalitetna i privlačnog izgleda. Berba se obavlja srednje rano.

Texas – bujna sorta, dobre rodnosti, kasne cvatnje. Plod ima polutvrdu koru.randman iznosi 46%.Dvostrukih jezgri ima 35%. Jezgra je ukusna, lagano gorka i prikladna za stol i izradu bombona. Berba se obavlja u prvoj polovici rujna.

Non Pareil – stablo je vrlo bujno, srednje bujnosti. Plod ima mekanu koru. Randman iznosi 64%.Nema dvostrukih jezgri.Jezgra je vrlo ukusna i tražena za sve oblike dorade u industriji slatkiša. Berba se obavlja srednje rano.

Genco – autofertilna, srednje bujnosti i rodnosti, kasne cvatnje. Plod ima tvrdu koru. Randman iznosi 28%, a dvostrukih jezgri ima do 4%. Jezgra ima oskudna estetska i organoleptička svojstva. Berba se obavlja u prvoj polovici rujna.

Fra Giulio Grande – stablo je bujno, a podaci o rodnosti su neujednačeni od slabije i neredovite do vrlo dobre. U uvjetima Ravnih kotara u pokusnom nasadu kojeg sam osobno pratila pokazala je slabiju rodnost. Plod ima tvrdu koru. Randman iznosi 30%.Dvostrukih jezgri ima 5%. Jezgra ima tamnosmeđu pokožicu naborane površine. Berba se obavlja srednje kasno.

Aromatični – stablo je bujno i rodno,kasne cvatnje.Plod ima polumekanu koru.Randman iznosi 55%.Dvostrukih jezgri ima 5%.

Nikitski – srednje bujnosti i rodno,kasne cvatnje.Plod ima poluvrdu jezgru.Randman iznosi 42%.Dvostrukih jezgri ima 12%.Berba se obavlja srednje rano.

Krimski – srednje bujnosti i rodno, kasne cvatnje.Plod ima polumekanu koru.Randman iznosi 39%.Dvostrukih jezgri ima 5%. Jezgra ima tamniju boju.

Primorski – srednje bujnosti i vrlo rodno, kasne cvatnje.Plod ima polumekanu koru. Randman iznosi 50%.Nema dvostrukih jezgri.Jezgra je lijepog izgleda i vrlo ukusna. Berba se obavlja srednje rano.

Knez Črnomir – cvatnja srednje kasna, stablo vrlo bujno, srednje rodnosti. Plod ima polutvrdu koru.Randman iznosi 43%.Nema dvostrukih jezgri.Jezgra je privlačnog izgleda.Berba se obavlja srednje rano.

Čarski kasni – srednje bujno i rodno,kasne cvatnje.Plod ima polumekanu koru.randman iznosi 50%. Dvostrukih jezgri ima 4%. Pokožica jezgre je debela, tamno smeđe boje.Berba se obavlja srednje rano.

Marcona – srednjeg je vremena cvatnje, bujna i dobre rodnosti.Plod ima tvrdu koru.Randman iznosi 26%.Dvostrukih jezgri ima do 2%.Osjetljiva je na mrazeve. Dobro podnosi sušu.                                

                                                                             Gordana Dragun,dipl.ing.agr.
 Podružnica Zadarske županije