Savjet, Voćarstvo

Ljetna rezidba trešanja se uvijek kombinira (nadopunjuje) sa zimskom rezidbom.

Ljetna rezidba trešanja ili rezidba u zeleno može se obavljati odmah nakon završetka berbe pa sve do konca rujna odnosno u dva-tri navrata pa i više, kako bi stres voćke koji smo izazvali ljetnom rezidbom sveli na što manju mjeru. 

Glavni  cilj ljetne rezidbe je postizanje prozračne krošnje kako bi sunce prodrlo što dublje do centralne provodnice i time se omogućilo kvalitetno odrvenjavanje  jednogodišnjih izboja koji se nalaze duboko u krošnji voćke. Veći dio onih grana koje sprječavaju prodor svijetla u unutrašnjost krošnje trešanja rezidbom se uklanja. Pretjerana zasjenjenost dubine krošnje trešanja izaziva propadanje i gubitak listova te odumiranje odnosno sušenje izboja, ogoljavanje unutrašnjosti krošnje i seljenje vegetacije i roda na rubove krošnji trešanja, što nije dobro iz više razloga:

Plodovi bliži centralnoj provodnici uvijek su krupniji i bolji.
Nepopunjen prostor za razvoj voćke u centru krošnje
Postepeno ogoljavanje i odumiranje tog centralnog dijela krošnje radi nedostatka svjetlosti
Potrebno je odstraniti upravo veliki broj tih vanjskih  izboja radi propuštanja svjetlosti u centralni dio

Kod ljetne rezidbe trešanja uglavnom umjerenom rezidbom nastojimo smiriti voćke da ne idu u drugi porast tj. izbjegavamo poticanje vegetativnog porasta.  
Cilj nam je isto tako i to da se sva hranjiva tada troše na zametanje rodnih pupova, zatim dobro odrvenjavanje jednogodišnjih izboja u dubini krošnji   i pohranjivanje dovoljne količine rezervnih hranjiva kako u nadzemnom tako i u i podzemnom dijelu voćaka za jesen i naročito za zimu. Ako sve te uvjete zadovoljimo, trešnja će ući u zimu  sa dovoljnom zalihom rezervnog hranjiva, a što je vrlo važno za proljeće tj. za novu vegetaciju.

Ovdje je svakako potrebno još spomenuti, a što nije direktno vezano na ljetnu rezidbu, da je potrebno kroz cijelo vrijeme vegetacije, dakle i nakon berbe provoditi adekvatnu zaštitu trešnje protiv bolesti i štetnika, zatim  navodnjavanje s fertirigacijom kaoi folijarnu prihranu odgovarajućom kombinacijom gnojiva, ovisno o fenofazi. Isto tako je vrlo važno povremeno dodati i odgovarajuću dozu biljnih hormona i aminokiselina da bi se ublažio stres uzrokovan učinkom enormno visokih temperatura koje vladaju u cijeloj RH.  

Marijan Mavračić dipl. ing. agr.,
Viši stručni savjetnik Grad Zagreb