Savjet, Voćarstvo

Vegetacija je ove godine krenula nešto ranije i voćnjaci su u fazi zametnutih plodova. Obzirom da su zametnuti plodovi puno osjetljiviji od cvjetova te stradavaju i na temperaturi od -1,2 do – 2 ⁰C štete na pojedinim voćnim vrstama, pogotovo koštićavim vrstama (šljiva) su i do 100 %. Mladi plodovi se smežuraju, mekani su i vodeni i nakon nekog vremena potamne.

Na jabuci koja je tek završila cvatnju i oplodnju zabilježene su štete od 50 %. U nekim voćnjacima gdje je primijenjena metoda zaštite od mraza dimljenjem tj. paljenjem hupsera sijena i slame raspoređenih ravnomjerno po nasadu tako da se stvori gusti dim koji može podići temperaturu i za cijeli stupanj štete su i nešto manje. Ujedno ovom metodom su zabilježene i manje štete kod kruške.

Vinogradi koji su u fazi pojave i razvoja grozdića posebno su osjetljivi na niske temperature. Na nižim lokalitetima zabilježene su štete od 50 do 80 %.

Kod oštećenja od mraza gdje nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa primjena nekog od biostimulatora kao što su Drin, Poly-Amin te u ekološkoj poljoprivredi dozvoljenih Algovital i Aminoprotect može ublažiti biljkama stres i pomoći da se oporave. Kod potpunog smrzavanja zaštita biostimulatorima neće pomoći jer su biljni dijelovi odumrli i folijarna primjena ne djeluje.

Daljnje prognoze najavljuju mogućnost mrazeva i slijedećih par dana tako da na lokalitetima koji ovaj put nisu zahvaćeni mrazom može se preventivno prskati biostimulatorima kako bi biljka ojačala i prebrodila stres od mogućih niskih temperatura narednih dana.

naslovna fotografija:
Štete od mraza na šljivi, foto Nikolina Štedul

Nikolina Štedul
stručni suradnik za hortikulturu