Uzgoj šipka

Uzgoj šipka

U posljednje vrijeme u Sisačko-moslavačkoj županiji sve je više zainteresiranih za uzgoj šipka (Rosa canina), koji je još poznat u narodu kao šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža ili šepurika.

Na tom području šipak raste kao samonikla biljka i može ga se ubirati u prirodi. Raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i putove te po pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi, no u tom su slučaju plodovi znatno manji.

Šipak naraste u grm 2 do 3 m visine, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane. Čitav grm je obrastao oštrim i prema dolje savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje, ugodna mirisa. Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi dozrijevaju od polovice rujna.

Slika 1. Šipak u cvatnji (Izvor: Internet)

Plodovi šipka su jajastog oblika, svijetlocrveni, iznimno bogati vitaminima i mineralima te sadrže veliki broj tvrdih sjemenki, koje su gotovo bez mirisa. Usplođe ploda je kiselkasto-slatka okusa i steže, a sjemenke su gotovo bez mirisa.

Slika 2. Šipak (Izvor: Internet)

Šipak se može koristiti u svježem stanju za pripremu čaja, marmelada i sirupa. Od njega se može pripravljati vino, liker ili sok. Za duže spremanje, šipak se treba sušiti na temperaturi ne većoj od 50 °C.

Za podizanje nasada šipka tlo se priprema kao i kod sadnje voćnjaka. Šipak nije zahtjevan prema tlu. Ipak, dobro je tlo preorati, da se razrahli površinski dio te potanjurati i prefrezati, da se olakša sadnja. Gnojidba stajnjakom može se obaviti u trake ili u sadne rupe prilikom sadnje.

Slika 3. Sadnica šipka (Foto: Vesna Janković)

Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima. Pri tome treba obratiti pažnju da su sadnice zdrave i dobro razvijene. Sama tehnika sadnje je kao i kod voćki. Otvori se sadna rupa, u rupu se stavlja korijen sadnice te se zagrne zemljom.

Slike 4. i 5. Podizanje nasada šipka (Foto: Vesna Janković)

Razmaci sadnje budućeg nasada mogu se prilagoditi dostupnoj mehanizaciji. Kreću se od 1,0 do 1,5 m unutar reda te od 3,8 do 4,0 m između redova. Na 1 ha tako ide oko 2.000 sadnica. Nakon sadnje, koja se obavlja u jesen ili rano proljeće, sadnice se prikrate na 12 -15 cm od tla.

Šipak rodi na jednogodišnjim mladicama, koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Iz toga proizlazi da se prvi značajniji rod može očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha.

Marija Petir, mag. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr