Savjet, Voćarstvo

U oprašivanju bilja sudjeluju, osim medonosnih pčela i solitarne pčele, bumbari, muhe, druge životinje, vjetar i voda.

Primjena pesticida, prvenstveno insekticida u zaštiti bilja, uvelike smanjuje broj prirodnih oprašivača. Povećanjem površina pod monokulturama smanjuju se staništa za prirodne oprašivače. Ne samo da se smanjuju staništa, nego nestaju površine na kojima nalaze hranu za rani razvoj do dovoljnog broja, do trenutka kad su potrebni za oprašivanje kultiviranih površina.

Medonosna pčela je prvi, marljiv, pouzdan i danas najjeftiniji oprašivač. Posebno je važno da pčele prezimljuju u velikim zajednicama. U proljeće dok je još brojnost drugih insekata oprašivača neznatna, uslijed pojedinačnog prezimljavanja jedinki (počinju razvijati svoje zajednice), pčelinja zajednica može s velikim brojem jedinki sakupljati nektar i pelud, a time i vršiti kvalitetno oprašivanje. Da bi napunila medni mjehur nektarom pčela mora posjetiti 80 – 150 cvjetova i za prosječno 12 izleta tijekom dana opraši oko 1.000 cvjetova. Ako u srednje jakoj zajednici ima oko 15.000 sabiračica, mogu u jednom danu oprašiti oko 15.000.000 cvjetova.

Poljoprivredni proizvođači i agronomi obavještavaju pčelare o točnim lokacijama i površinama zasijanih kultura, kako bi privukli pčelare. Stoga treba biti oprezan kod primjene pesticida u takvim kulturama. Velika opasnost za pčele su sistemični insekticidi te sjeme poljoprivrednih kultura tretirano aktivnim tvarima iz skupine neonikotinoida. Kada se takva sredstva za zaštitu primjenjuju treba pristupiti mjerama za smanjenje rizika. Stoga je zabranjena primjena sredstva za zaštitu bilja za vrijeme aktivnosti pčela, ako je kultura na kojoj se sredstvo primjenjuje u cvatnji. Zabranjena je primjena sredstva za zaštitu bilja za vrijeme cvatnje korova, koji se nalaze u tim kulturama ili se propisuje uklanjanje korova. Na etiketi sredstva za zaštitu bilja, koje je opasno za pčele, nalazi se specijalna oznaka Spe8. Oznaka ukazuje na to da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika, kako bi se zaštitile pčele ili drugi kukci oprašivači.

Radi zaštite pčela korisnik sredstava za zaštitu bilja mora najmanje 72 sata prije tretiranja sredstvom opasnim za pčele obavijestiti najbližu udrugu pčelara. Pčelarske udruge su pak obavezne obavijestiti pčelare odmah, a najkasnije u roku 24 sata po zaprimanju informacije o najavi tretiranja.

TABLICA 1. MEDONOSNE POLJOPRIVREDNE KULTURE KONTINENTALNE KLIME

Zahvaljujući klimatskim raznolikostima, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju specifičnih sorti meda. Prema Simiću (1980) u našoj zemlji ima oko 200 do 250 biljnih vrsta s kojih pčele skupljaju nektar.

S navedenih biljnih vrsta, osim nektara, pčele skupljaju pelud i propolis, koji su također važni za normalno funkcioniranje pčelinjih zajednica. U povoljnim godinama, pčele skupljaju i značajne količine medljike u sastojinama crnogoričnih (jela i smreka) i bjelogoričnih (hrast, javor, lipa, bukva) vrsta drveća, koje zauzimaju velike površine. Pored autohtonih, u našu su floru unesene i određene strane biljne vrste. Neke su od njih (bagrem, amorfa, zlatnica) po količinama izlučenog nektara vrlo značajne.

U klimatskom pogledu postoje vrlo jasne razlike između kontinentalnog i primorskog područja Hrvatske, koje uvjetuju prirodnu rasprostranjenost biljnih vrsta. U kontinentalnom se klimatu mogu razlikovati biljne vrste nizinskog i gorskog, a u primorskom, mediteranskog i submediteranskog područja.

Srećko Kostelić, dipl. ing. agr.,
stručni savjetnik za hortikulturu