Savjet, Voćarstvo

Obnova podrazumijeva podizanje novog travnjačkog voćnjaka. Da bi nasad bio dugovječan, radove treba izvesti što kvalitetnije. Radovi se mogu pojednostaviti dosadnjom novih voćaka u postojeći nasad.

Dosadnja stabala u postojećem travnjaćkom voćnjaku

Za dosadnju stabala odlučujemo se onda kada su pojedinačna stabla u nasadu zadovoljavajuća te se žele popuniti prazna mjesta u voćnjaku, odnosno nadomjestiti slabo rodna stabla. Pri krčenju treba u vidu imati o ptice koje se gnijezde u travnjačkim voćnjacima, tako da valja poštediti sva stabla u kojima su si ptice izdubile duplje i ona gdje bi to mogle učiniti. Pri dosadnji treba izbjegavati to da se na mjesto gdje je rasla određena voćka zasadi ista vrsta, jer se na istrošenoj zemlji postiže slab rast stabla. Stoga se preporučuje da se na mjestu gdje je raslo jezgričavo voće, zasadi koštuničavo voće i obratno. Ako se pak želi zasaditi ista voćna vrsta na isto mjesto, mjesto sadnje se malo pomakne ili promijeni zemlja u jami za sadnju. Pri dosadnji moramo poštivati razmak sadnje između stabala i pravila izvedbe sadnje.

Podizanje novog travnjačkog voćnjaka

Sadnice za sadnju travnjačkih voćnjaka su većinom cijepljene na sjemenjak ili divljak. Sedam do osam godina potrebno je da voćke izrastu te postupno dosegnu punu rodnost. Ako su pri sadnji učinjene greške; produljuje se period ulaska u rodnost biljke.

Postupak obnove:

Pri obnovi nasada treba poštivati slijedeće:

–  priprema idejnog rješenja;

–  stručni pregled lokacije i idejno rješenje nasada;

–  sakupljanje podataka o posjedu;

–  plan nasada;

–  narudžba sadnica;

–  priprema zemljišta, gnojidba i izvođenje zemljanih radova;

–  pravilna sadnja;

–  zaštita stabala od divljači;

–  vođenje svih podataka.

Sakupljanje podataka za idejno rješenje

Određene voćke uspijevaju tamo gdje imaju optimalne uvjete za rast. Koje su to, jednostavno se utvrdi promatranjem postojećih voćaka u prirodi i obližnjih voćnjaka na osnovi iskustava. Dodatno mogu pomoći klimatski podaci najbliže meteorološke postaje. Osobine tla ustanovljavaju se na osnovi fizikalnih i kemijskih analiza. Prikupljene podatke najbolje je podastrijeti stručnoj osobi, koja će za točno određen posjed dati savjete i izraditi plan nasada. Uz sve prikupljene podatke plan mora sadržavati podatke: o pripremi tla za sadnju, izboru voćnih vrsta i sorti, nabavci sadnica, rasporedu sadnica, razmacima sadnje, postupku sadnje te zaštiti i gnojidbi voćaka u prvim godinama rasta.

Izbor sorti

Voćare najčešće zanima koje bi sorte bile najbolje za sadnju. Izbor sorti je doista opsežan, pa se zahvaljujući tome mogu izabrati najprimjerenije za određenu namjenu i lokaciju. Pri izboru sorti treba uvažavati njihove nasljedne osobine: osjetljivost na zimski i proljetni pozeb, otpornost na bolesti, bujnost sorte, početak rodnosti, kvaliteta i upotrebljivost plodova i ino.

Da bi voćke dobro uspijevale, vrlo je važan položaj  nasada. Dobri položaji za voćnjake su uzdignuti položaji nad dolinama, dobro osvijetljeni i s dobrim otjecanjem hladnog zraka. Poželjan je lagani vjetar koji utječe na brže sušenje lista. Slabi položaji su u dolinama, gdje se zadržava hladan zrak i magla te ima mnogo vlage. Posljedica toga je veća vjerojatnost pozeba i razvoja bolesti. Na dobrim položajima mogu se priuštiti i neke privlačne sorte koje su osjetljivije na bolesti i pozeb. Na lošim položajima biraju se otpornije sorte. Slično je sa samim mjestom sadnje. Sorte koje su slabijeg rasta sade se na dobro mjesto, a bujnije sorte mogu uspijevati i na lošijem mjestu.

Postoje sorte koje su otpornije na proljetni i zimski pozeb. U tu se skupinu ubrajaju: bobovac, kanadska reneta, šampanjska reneta, tolminka…

U sorte koje su otpornije na bolesti spadaju: kanadska reneta, boskop, tolminka, krivopeteljka, baumannova reneta, bobovac. Također postoje sorte koje su manje zahtjevne prema uvjetima uzgoja. Među njih spadaju: bobovac, krivopeteljka, kanadska reneta, carevia.

Zahtjevnijim sortama treba posvetiti više pažnje i osigurati bolje uvjete. To su sljedeće sorte: šampanjska reneta, ontario, mašanka, ljepocvjetka žuta, londonski peping, boskop. Sorte se razlikuju i po privlačnosti (boji i obliku plodova), osjetljivosti na dodir, sočnosti, okusu, po sposobnosti za skladištenje i po otpornosti na skladišne bolesti. Većinu voćara zanima također upotrebnost određenih sorti. Tu važnu ulogu ima sadržaj šećera, kiselina i njihov međusobni odnos. Pri izboru sorti za nasad treba imati u vidu i to za kakvu se namjenu želi voće iskoristiti.

Narudžba sadnica

Narudžba sadnica na vrijeme i kod kvalitetnog uzgajivača osigurava veći izbor sorti i kvalitetne sadnice. Zato obnovu voćnjaka treba početi planirati u ljeto ili već prije.

Priprema zemljišta

Na zemljištu se najprije izravnaju depresije pa se nakon toga probijaju putovi. Dobro se pognoji na osnovi uputa za gnojidbu, koje su izrađene na osnovi analize tla. Gnojidba ovisi i o tome na kakav se način pripremalo tlo. Jame za sadnju prethodno se iskolče.

Najučinkovitije je strojno kopanje jama, tj. rahljenje zemlje u promjeru 2 m širine. Dubina obrade tla trebala bi biti 0,6 m. Vrlo je važno da se zemljani radovi obave za suhog vremena i da se najmanje mjesec dana prije sadnje posjedne prorahljena zemlja.

Sistem sadnje

Stabla se zasađuju drvoredno ili u višeredni nasad. Pri tome treba imati u vidu da će nasad služiti za dobivanje voća, za pašu domaćih životinja te za stvaranje krme za životinje. Razmak sadnje ovisi o bujnosti određenih sorti, smjeru nagiba zemljišta i samoj strmini. Razmak među redovima za jabuke može biti od 8 – 12 m, a u redu 6 – 10 m.

Sadnja

Postupak sadnje opisan je u većini knjiga o voćarstvu. K tome, valja upozoriti na što se posebno treba obratiti pažnju pri sadnji:

–  prije sadnje odrežu se oštećeni dijelovi korijena i provjeri se zdravstveno stanje sadnice;

– sadnica se zasadi tako duboko da je cijepljeno mjesto otprilike 10 cm od tla  (pomažući se kolcem)

– stajski gnoj se ne polaže na dno jame već oko sadnice u obliku prstena kada je stablo već posađeno; na korijen sadnice polaže se dobra zemlja ili kompost.

Zaštita sadnica

Već pri sadnji sadnice se zaštićuju od voluharica, i to sadnjom u pocinčanu mrežu. Za zaštitu od divljači i domaćih životinja postavlja se 1,7 m visoka zaštita od plastike ili mreže, i to prije prvog snijega.

Njega sadnica

U prvim godinama najviše se pozornosti posvećuje obradi tla, gnojidbi, rezidbi, zaštiti voćaka od bolesti i kukaca te od voluharica. Dobrom njegom dobit će se ubrzo rod koji je nagrada za uloženi trud.

U prošlosti je bio običaj posaditi stablo u posebnoj prilici. Time se poticala sadnja novih stabala, prvenstveno radi potrebe za osiguranjem hrane. Danas pak, kad hrane ima u izobilju, smisao sadnje može se pronaći u proizvodnji zdravog voća, te načinu uređenja okolice domaćinstava u što bližem odnosu s prirodom.

 

Tekst:
Jani Gaenik,
KGZS – Zavod NM

Prijevod:
Lovorka Jakopec, dipl. ing. agr.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje