Savjet, Voćarstvo

Održavanjem travnjačkih nasada riješit će se izmjenične rodnosti, poboljšat će se rodnost stabala i unaprijediti kvaliteta plodova te će nas upravo ti voćnjaci nagraditi obiljem raznovrsnog voća. Pri njezi travnjačkih voćnjaka, osim orezivanja i gnojidbe, treba uzeti u obzir sve prirodne mehanizme pa će tako pravilno njegovani travnjački voćnjaci također i pomoći očuvati rijetke biljne i životinjske vrste.

Rezidba radi obnove i osvjetljavanja krošnje

Zahvaljujući rezidbi, postiže se optimalni rodni volumen na postojećoj krošnji. Prema vrsti voćke, bujnosti pojedinog stabla te broju cvjetnih tj. rodnih pupova u određenoj godini odlučujemo se za  vrijeme i intenzitet rezidbe. U fazi mirovanja bujno stablo iziskuje jači  rez i obrnuto.

Istom rezidbom, koju možemo provoditi tijekom gotovo cijele godine, odstranjuju se sve oštećene i suhe grane te one grane koje su se previše ovjesile zbog preobilnog roda u protekloj godini. Na zasjenjenim dijelovima krošnje izrezuje se svaka druga grana, kako bi se onima koje ostanu osiguralo dovoljno svjetlosti radi maksimalnog rodnog volumena na granama. Značajno je da, ako je potrebno, određene grane budu skraćene na duljinu od 5 do 20 cm kako bi spavajući pupovi potjerali zdrave mladice iz kojih se dobiju nove skeletne grane i nova krošnja.

Korekcijska rezidba

Korekcijska rezidba izvodi se u ljeto ili jesen prema potrebi. Izvodi se da bi se osvijetlili plodovi i odstranile prerodne grane koje bi mogle prouzročiti pucanje glavnih grana. Također se provodi i odstranjivanje suvišnih ovogodišnjih izboja izraslih iz orezanih grana (čepova). Vrijeme rezidbe diktira broj izdanaka. Stabla s manje izdanaka režu se kasnije i malo, a ona s obiljem izdanaka u fazi mirovanja i jače. 

Ponajprije, odstranjuju se vodopije izrasle na lošemu mjestu tako da zaklanjaju svjetlost plodovima. Orezuju se također skeletne i rodne grane prema načelu 1-2, što znači da se odreže svaka druga grana na zasjenjenim mjestima. Pri tome se ne reže grana do kraja već ostavlja se manji dio (čep) iz kojeg će izrasti novi izboji, koji su namijenjeni pomlađivanju stabla.

Gnojidba

Gnojidba se provodi na temelju analize tla, predviđenog broja izboja i kasnije zavezanih plodića. Analizom tla dobivaju se podaci o pH reakciji tla, sadržaju humusa, sadržaju P₂O₅, K₂O, MgO, Ca (fiziološki aktivnom kalciju u nasadima koštičava voća) i teksturi tla (fizikalna osobina tla).

Gnoji se u više obroka s manjim količinama prema površini svakog stabla. Jesenska ili proljetna gnojidba gnojivom NPK 7-20-30 u količini 300 do 500 kg/ha dopunjuje se nakon cvatnje ili zavezivanja plodova gnojidbom dušikom (N), i to u jednom ili dva obroka s 100 do 300 kg KAN-a/ha. Može se upotrijebiti i stajski gnoj, i to 4 do 6 kg zrelog stajskog gnoja/m² površine tla pod krošnjom stabla. Ako se ustanovi da je reakcija tla u voćnjaku ispod pH 6,5 potrebno je kalcificirati tlo.

Njegovana površina

Standard obrade rodnih travnjačkih voćnjaka je njegovana površina. Njega obuhvaća dvokratno malčiranje ili košnju. Sijeno i otava mogu poslužiti kao zastirke oko debla ili kao hrana za životinje.

Optimalan način upotrebe trave u travnjačkim voćnjacima je paša životinja koje primjerenim gaženjem trave, odnosno tla njeguju istu površinu. Pri paši posebno treba paziti na gustoću, koja ne smije prelaziti 1,4 grla/ha. Za pašu životinja u voćnjacima, primjerene su sljedeće životinje: kokoši, patke, guske, purani, nojevi, ovce, goveda i konji.

Živimo s prirodom, poštujmo prirodne procese i raznolikost vrsta, promatrajmo voćnjak i život u njemu!

Tekst:          
Tatjana Kmetić Škof, dipl. ing. agr. i hor
Adrijan Černelć, dipl. ing. agr.

Prijevod:
Lovorka Jakopec, dipl. ing. agr.
Park Prirode Žumberak – Samoborsko gorje