Organizacija janjenja u dalmatinskim stadima

Uspješan pripust i vođenje evidencije pripusta određuje vrijeme janjenja. Iako je sezona janjenja započela početkom prosinca, kod većine uzgajivača na području Dalmacije glavnina janjenja u stadu se očekuje u razdoblju od siječnja do prve polovine ožujka.

U tom periodu je najhladnije i zbog toga su poželjna janjenja u štali (ovčarniku) kako bi smrtnost janjadi bila što manja, a sama organizacija posla za uzgajivača jednostavnija. Kako se uglavnom radi o uzgoju Dalmatinske pramenke i nešto njenih križanaca (otporne ovce), janjenja uglavnom prolaze bez većih problema. No, i organizaciji janjenja zadnjih godina pristupa se ozbiljnije i odgovornije od strane samih uzgajivača.

Prostor za janjenje (boks) prije svega mora biti suh i čist, po mogućnosti nasteljen (slama) i prozračan s dovoljno svjetla, ali bez propuha. U stadima u Dalmaciji još se uvijek događa da se ovce janje u boksovima u kojima pod nije nasteljen,stelje (slame) nema dovoljno ili je uopće nema. U tom slučaju pod (zbijena suha balega pomiješana sa zemljom) treba biti suh uz dobru higijenu zraka (prozračna staja).

Bilo bi poželjno da svaka staja (ovčarnik) ima prostor za janjenja, a on ovisi o tipu staje, veličini podnog prostora u staji, broju ovaca i intenzitetu janjenja. Prostor (boks) može biti privremen i ograđen pomičnim ogradama, tako da se nakon sezone janjenja boksovi mogu demontirati. Ograde mogu biti od raznih materijala (drvo, željezo) raznih dužina i visine, važno je da se mogu prenositi  i međusobno povezivati. Ako nemamo dovoljno pregrada i ne očekujemo veliki intenzitet istovremenih janjenja, prostor (boks) može biti veći i u njemu smješteno nekoliko ovaca.

Slika 1. Dalmatinska pramenka s podmlatkom u boksu

Bilo bi poželjno da se veliki boks (prostor) pregradi na više malih (individualni ili pojedinačni boksovi) veličine 0,8 – 1,2 m2 .

Slika 2. Dalmatinska pramenka u individualnom boksu uz slabo nasteljen pod

Dan do dva dana prije očekivanog janjenja prema podacima iz evidencije pripusta i vizualnim pregledom (nabreklo vime, pred sam porod postaje nemirna) ovcu izdvajamo iz stada i smještamo u odvijen prostor (boks). U prostoru za janjenja (boksu) ovca će imati mir, te će se lakše poroditi i prihvatiti janje, što je posebno važno kod mladih ovaca, šilježica. Janjenje kod ovaca najčešće prolaze bez ikakve pomoći čovjeka i završava za 15 – 40 minuta.

Slika 3. Dalmatinska pramenka i janje staro sat vremena

Ako pružamo pomoć rodilji, to moramo činiti uz minimalnu upotrebu snage i maksimalnu higijenu (dezinfekcija ruku). Nakon poroda janjetu treba očistiti usta i nosnice od sluzi, (ako treba uhvatiti janje za stražnje noge, glavom okrenutom prema dolje), osušiti janje slamom ili krpom, te ga ostaviti pored majke da ga do kraja poliže i očisti, radi stvaranja čvrste veze među njima.

Nakon nekoliko sati iz boksa uklonimo posteljicu i dio mokre prostirke. Ovca s janjetom ili više njih će nakon poroda ostati još 2 – 4 dana u boksu i u tom periodu svoju janjad othranjivati kolostrumom. Unutar boksa prostirka cijelo vrijeme mora biti suha i čista (potrebno redovito steljenje poda) čime sprečavamo infekciju pupkovine janjadi i upalu vimena kod ovce.

U stadima u kojima se ne vodi evidencija pripusta i u kojima nema mogućnosti odvajanja ovaca u prostor za janjenja ili kad se janjenja događaju [D1] u prirodi (na pašnjaku) gubitci prilikom janjenja mogu biti veliki poglavito za vrijeme izrazito niskih temperatura. U tom slučaju prije samog janjenja (vizualna procjena) trebalo bi odvojiti visokogravidne ovce od ostatka stada i držati ih u staji (ovčarniku), ograđenom ispustu uz staju ili na pašnjaku u blizini staje.

Slika 4. „Matično stado Dalmatinske pramenke“ u velikom ispustu pored staje

Organizacija janjenja ovisi o brojnim čimbenicima, prvenstveno o načinu ovčarenja i ciljevima uzgoja, ali za sve vrijedi isto da u vrijeme očekivanih janjenja ovce treba imati pod kvalitetnim nadzorom.

Ivica Kosor, dipl. ing. agr.,
viši stručni savjetnik za stočarstvo

Pripremi za ispis