Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo

U Republici Hrvatskoj taj udio iznosi od 60-70% (u okruženju iznosi od 50 – 65%). Značajnu pažnju treba polagati hranidbi krava jer njome se bitno utječe na visinu proizvodnje, zdravlje životinja, reprodukciju a velika je razlika u pristupu hranidbi u različitim fazama proizvodnje. Ovisi o dostupnosti voluminozne krme i ostalih komponenti stočne hrane koje razmjerno sudjeluju u obroku životinja te o kvaliteti. Također, različita je u određenim podnebljima kao i sustavima proizvodnje. Obzirom na to, troškovi hranidbe u proizvodnoj cijeni 1 kg mlijeka sudjeluju 55–65% (prema nekim podacima u zemljama u okruženje iznose 50–55%). U našim gospodarstvima prilično je loš odnos proizvodnje mlijeka i potrošnje koncentrata, a potrošnja koncentrata kreće se okvirno od 27–39 kg/100 kg mlijeka, s niskom razinom proizvodnje po kravi u odnosu na zemlje s razvijenijim mliječnim sektorom. Problem kvalitete i plodnosti tla generira proizvodnju loše voluminozne krme. Od krme tu prednjači proizvodnja sjenaže, koja je izrazito neujednačene kvalitete. Još je niz negativnih čimbenika koji često indirektno utječu na prinose i kvalitetu proizvedene hrane, kao npr. velika usitnjenost zemljišnih čestica na terenu, te slaba kvaliteta i slabo korištenje pašnjaka (manjak ispusta na OPG-ima).

Općenito, zbog niza tako negativnih utjecaja previše je koncentrata u obrocima (kukuruza, šećerne repe), pa posljedično tome zbog prisutnosti velike količine lako razgradljivih ugljikohidrata u obroku nerijetko se javlja zakiseljavanje buraga (acidoza). Najviše je problema u razdoblju hranidbe tzv. tranziciji odnosno u prvom razdoblju nakon teljenja (prva dva tjedna). To je osjetljivo razdoblje osobito zbog smanjene konzumacije suhe tvari (negativna energetska bilanca). Često se postavlja pitanje kako rješavati sve te probleme i što poduzeti na vlastitom gospodarstvu da se stanje popravi. Kako nema jedinstvene formule, problematici je potrebno pristupiti maksimalno ozbiljno i rješavati je kontinuirano, jednu po jednu. Smanjivanjem troškova hranidbe može se značajnije poboljšati ekonomičnost proizvodnje mlijeka. Nužno je uz stručnu pomoć pravilnije pristupiti problemima od početka, a početak se može smatrati hranidba u najosjetljivijem razdoblju tranzicije kada se krava priprema za novu laktaciju. Najveći utjecaj na konzumaciju suhe tvari ima kakvoća voluminozne krme a ona je temelj racionalne proizvodnje. Savjetnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe za stočarstvo te za ratarstvo na terenu zajednički pripremaju savjete i preporuke za proizvođače mlijeka za proizvodnju krme koja se koristi, nakon sastavljanja i optimizacije obroka, u hranidbi. U stajama se kod hranidbe krava koristi različita mehanizacija i oprema koja bitno smanjuje korištenje ljudskog rada u tim procesima, no preporuka je  kod takvih investicija konzultirati se sa specijalistima savjetodavcima o optimalnom iskorištenje takvih uređaja.

mr. sc. Dario Zagorec