Ratarstvo, Savjet

U prvom desetodnevlju listopada optimalni je rok za sjetvu ozimog ječma, koji je nakon kukuruza prva žitarica u ishrani stoke te najkvalitetnija sirovina u proizvodnji piva. Skromnih je zahtjeva prema vlazi i toplini u odnosu na pšenicu te mu je tijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno do 450 mm pravilno raspoređenih oborina. Zbog slabije razvijenog korijena od drugih žitarica ne podnosi tla slabije kvalitete te kisela, kao i tla na kojima se zadržavaju suvišne oborinske vode i visoke podzemne vode. O plodosmjeni osobito treba voditi računa kad se sije pivarski ječam koji najbolje rezultate postiže ako se sije nakon krumpira, industrijskih kultura ili zrnatih mahunarki. Treba izbjegavati sjetvu nakon kultura intenzivno gnojenih dušičnim gnojivima, te nakon DTS-a zbog opasnosti od polijeganja, a ne valja ga napose sijati nakon strnih žitarica. O pretkulturi, ranijoj ili kasnijoj, ovisi i osnovna obrada. Nakon ranih pretkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve pretkulture i dublje, osnovno 2-3 tjedna prije sjetve na dubinu 25 cm uz zaoravanje mineralnih gnojiva predviđenih za osnovnu gnojidbu. Dopunskom pripremom tla treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj graškasto-mrvičaste strukture do dubine sjetve, a ispod nešto krupniju i malo sabitu strukturu da bi se potaknuo što brži i izjednačeniji proces nicanja. Primjerom gnojidbe kojim se u osnovnoj obradi zaore 300 kg/ha NPK 7:20:30 i u predsjetvenoj pripremi unese u tlo 150 kg/ha NPK 15:15:15 uz kasnije dvije prihrane KAN-om, postižu se uvjeti za prinos od 5 t/ha ako je stanje hranjiva u tlu zadovoljavajuće, što će se provjeriti analizom tla a time prema preporuci obaviti najsigurnija, najtočnija i najracionalnija gnojidba. Pri uzgoju ječma valja biti oprezan s primjenom dušičnih gnojiva zbog polijeganja i povećanja sadržaja bjelančevina pivarskog ječma. Za sjetvu obvezatno treba rabiti deklarirano sjeme krupnije frakcije, koje je garancija uspješne proizvodnje. Gustoća sklopa iznosi 300-500 klijavih sjemenki/m², a sije se na 3-5 cm dubine. Sjetvena norma nikad nije ista jer ovisi o fizičkim svojstvima sjemena i sjetvenom sklopu sorte te o roku sjetve, klimatskim uvjetima i sjetvenoj pripremi, no kreće se oko 220 kg/ha sjemena.

U drugom i trećem desetodnevlju listopada optimalni je rok za sjetvu ozime pšenice, najznačajnije krušarice u nas. Pšenica je kultura kontinentalne klime. Tijekom vegetacije zahtjeva 500-700 mm pravilno raspoređenih oborina. Osobito je osjetljiva na nedostatak vlage u razdoblju vlatanja te u razdoblju formiranja i nalijevanja zrna. Najbolje joj odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije. Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Ako se zbog bilo kojeg razloga mora sijati pšenica nakon pšenice, to treba činiti u zadnjim rokovima sjetve. Osnovna obrada istovjetna je kao i za ozimi ječam ali u gnojidbi i sjetvi ozime pšenice postoje razlike, koje se očituju u većoj količini primjenjenog mineralnog gnojiva predsjetveno, 200 kg/ha NPK 15:15:15, te u većem rasponu sjetvene norme, ovisno o sorti od 350-700 klijavih sjemenki/m², što je najčešće do 280 kg/ha sjemena. U kasnijoj sjetvi ili ako predsjetvena priprema nije obavljena kvalitetno, sjetvenu normu treba povećati za 10 do 20 posto.