Ratarstvo, Savjet

Pšenica je druga kultura po zastupljenosti na oraničnim površinama u RH, pa je i njezina tehnologija proizvodnje vrlo dobro je poznata. Međutim u ozbiljnoj i široj proizvodnji, u kojoj nam je cilj prije svega profit, vrlo je važno da tehnologija ili agrotehnika proizvodnje ove žitarice bude na vrlo visokoj razini da bi se postigao što veći biološki maksimum, samim time veća ekonomska dobit. Da se ne bi dogodilo suprotno već u startu treba paziti na mnogo čimbenika, od kojih svaki ima vrlo velik utjecaj, a to su: sjetveni rok, sjetvena norma i gnojidba. Naravno važan je izbor tla, predsjetvena priprema, kvaliteta sjetve i obvezatna upotreba deklariranog sjemena, no u tome se ne prave tako velike pogreške kao u prva tri čimbenika.

Optimalni  sjetveni rok, za većinu u nas priznatih sorata pšenice, jest u razdoblju između 10. i 25. listopada, dubina je sjetve od 3 do 5 cm (ovisno o tipu tla – lakše tlo, dublje i obrnuto, te ovisno o vlažnosti u vrijeme sjetve), a razmak između redova jest oko 12,5 cm.

Ovisno o izboru sorte određuje se i sjetvena norma jer pšenica se sije na broj zrna po m², svaka sorta ima optimalnu normu. U nas priznate sorte imaju sjetvene norme od 350 do 700 klijavih sjemenki/m². Uz spomenuto svojstvo sorte, sjetvena norma ovisi najviše o fizičkim svojstvima sjemena (apsolutnoj masi, klijavosti i čistoći), zatim o roku sjetve, klimatskim uvjetima i sjetvenoj pripremi. Sjetvena norma gotovo nikad nije ista, stoga je treba izračunati.

Kako izračunati sjetvenu normu? (formula + primjer) (možete ga pogledati klikom na link)

 

Gnojidba pšenice i izbor gnojiva najčešći je problem u tradicionalnoj proizvodnji pšenice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Osim što se gnoji neadekvatnim hranidbenim makroelementima, vrlo se rijetko i provodi osnovna gnojidba prije sjetve. Kakav to može imati utjecaj pokazuje vegetacijska godina 2002./2003; naravno, ekstremno sušno razdoblje glavni je i odgovorni čimbenik jakog pada prinosa; međutim, u usjevima u kojima provedena kvalitetna i pravilna gnojidba loši učinci suše znatno su smanjeni.

Pravilo gnojidbe jest da valja zadovoljiti fiziološke potrebe za hranidbenim elementima sukladno ciljanom prinosu. Točna  i racionalna gnojidba moguća je jedino ako se obavi analiza tla, jer tada nije teško dodati potrebnu količinu hraniva koja nedostaju za planirani prinos, no i to se vrlo rijetko provodi.

 

 

Ekonomski učinci tradicionalnog načina gnojidbe (koja se zasniva na: predsjetvenoj gnojidbi s 350 kg/ha NPK 15:15:15; prvoj prihrani sa 175 kg/ha NPK 15:15:15 i drugoj prihrani s 175 kg/ha s KAN-om) i teoretskog pristupa u gnojidbi pšenice (koja se zasniva na osnovnoj gnojidbi sa zaoravanjem 400 kg/ha NPK 7:20:30 + 100 kg/ha UREE, te na dvije prihrane s ukupno 325 kg/ha KAN-a) vrlo su dobro vidljivi i u kalkulaciji proizvodnje pšenice, i u profitabilnosti u proizvodnji ove krušarice pri teoretskom pristupu tehnologije proizvodnje koja se i preporučuje. Cijene gnojiva navedene su prema cjeniku Petrokemije Kutina za mjesec rujan 2003. uvećane za troškove prijevoza. Troškovi zaštite odnose se na  standardne pesticide (herbicid, fungicid i insekticid) u zaštiti pšenice prema maloprodajnom cjeniku za 2003. Troškovi mehanizacije navedeni su prema izračunu troškova u katalogu kalkulacija HZPSS-a izračunatih za točno određenu vrstu mehanizacije i pripadajuću operaciju uz porabu kombajna iz usluge. U obračunu troškova vlastite mehanizacije obuhvaćene su sljedeće agrotehničke operacije: razbacivanje mineralnog gnojiva, oranje, tanjuranje, sjetvospremanje, sjetva, prihrana (2 x), prskanje herbicidom, prskanje fungicidom i insekticidom, prijevoz.

 

KALKULACIJA PŠENICE (možete je pogledati klikom na link)