Ratarstvo, Savjet

Najvažnija među odlukama je izbor sortimenta koji će se zasijati. Prinos i kvaliteta su najčešće u negativnoj korelaciji što znači da sorta koja ostvaruje visok prinos sadrži manji postotak proteina u zrnu i obrnuto. Također, u godinama kad je ostvareni prinos visok, sadržaj proteina je nizak. Izbor sortimenta za sjetvu trebao bi biti prilagođen uzgojnom području (zbog vremenskih prilika), tipu i stanju tla (opskrbljenosti osnovnim elementima i humusom). Ukoliko je tlo dobro opskrbljeno organskom tvari, troškove proizvodnje možemo smanjiti primjenom reducirane obrade tla ili direktne sjetve. Međutim, kod ovakvih sustava obrade tla poljoprivredni proizvođači moraju dobro poznavati svoje tlo. Ušteda se ostvaruje, osim na oranju, i na vremenu potrebnom za obradu jer se nakon oranja tlo mora slegnuti. Gnojidbu je potrebno provoditi prema provedenoj analizi tla jer tada točno znamo koje hranjivo nedostaje kod uzgoja pšenice te provodimo ciljanu gnojidbu za određeni prinos. Ovogodišnji proizvodni pokus proveden na području Međimurja, uz provedene sve potrebne agrotehničke mjere u optimalnom vremenu, u kojem je zasijana 41 sorta pšenice potvrdio je smanjenje prihoda u proizvodnji ove žitarice. Prosjek prinosa svih sorata u pokusu iznosio je 9007 kg/ha s prosječnim sadržajem proteina u zrnu od 11,13%. Obzirom na postignutu kakvoću, pšenica je sukladno Kodeksu zaprimljena pri otkupu kao III. klasa, čija je cijena na tržištu iznosila 0,90 kn/kg. Uz sva ulaganja u proizvodnom pokusu (visoka agrotehnika), bez obračunatih potpora po jedinici površine, ostvaren je prihod od  498,77 kn/ha. Vidljivo je da proizvođači pšenice, ali i ostalih ratarskih kultura, trebaju obratiti pozornost na ukupna ulaganja kako u konačnici, proizvodnja nakon žetve/berbe ne bi završila ostvarenim gubitkom po jedinici površine.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.,
e-mail: Suzana.Pajic@savjetodavna.hr