Ratarstvo, Savjet

Početkom srpnja završit će se žetva žitarica, posebice najznačajnije krušarice. Pšenica se žanje u potpunoj zrelosti s vlagom manjom od 13 posto što nije problem u uvjetima visokih temperatura čime se izbjegavaju troškovi sušenja. Žetvu treba obaviti u što kraćem roku jer se time postižu maksimalni prirodi i kvaliteta. Uobičajeno je da se u jutarnjim satima kreće u žetvu nezakorovljenih pšenica, dok se eventualno zakorovljene kose u najsunčanijem dijelu dana. Kod kombajniranja valja obratiti pozornost na rad kombajna kako bi bilo što manje lomljenih zrna, primjesa te gubitaka.

Pšenično zrno najbolje je spremiti u silose, jer se u njima mogu kontrolirati uvjeti i prema potrebi obaviti zaštita od skladišnih štetnika. Domaća i priručna skladišta moraju biti dobro očišćena i dezinficirana, s onemogućenim pristupom glodavcima i pticama, te mogućnošću provjetravanja. Ostatke stare pšenice valja izuzeti iz skladišta kako se ne bi miješala s novom i time omogućio prelazak štetnika sa stare na novu pšenicu.

 

U intenzivnoj poljoprivredi oslobođene površine nakon žetve žitarica poželjno je zasijati u što kraćem roku postrnim usjevom, sideratom ili povrtnom kulturom u ratarsko-povrćarskom plodoredu. Brzina se nameće radi velikog gubitka vode iz tla evaporacijom te postizanja što optimalnijih rokova sjetve postrnih usjeva. Obrada bi trebala biti monofazna, tj. jednim bi prohodom tlo trebali pripremiti za sjetvu, najučinkovitije frezom, ako se radi o manjim površinama. Dubina obrade je 10 do 20 cm. Ukoliko se zna da se slama neće odvoziti sa polja za vrijeme žetve je poželjno rabiti kombajn sa sječkom kako bi se slama usitnila. Za njeno što brže razlaganje poželjno je primjeniti gnojovku ili UAN. Što se gnojidbe tiče, dvostruka žetva zahtjeva dvostruku gnojidbu. P i K hranjiva daju se predusjevu – žitarici, N 1/3 prije sjetve postrnog usjeva (gnojnica ili UAN) i 2/3 kroz dvije do tri prihrane tijekom vegetacije. U postrnoj sjetvi kod svih kultura treba koristiti povećane količine sjemena u odnosu na normalnu sjetvu i treba paziti da štetnici ne unište usjeve u nicanju te da eventualni korovi ne nadvladaju usjev. U regijama Istočna Slavonija, Istra i Dalmacija gdje je voda ograničavajući čimbenik ako nema mogućnosti navodnjavanja postrnog usjeva poslije žetve žitarice potrebito je obaviti prašenje strništa.