Ratarstvo, Savjet

Sjetva kukuruza i početkom svibnja

 

Vremenske prilike tijekom travnja često onemoguće uobičajeni tijek poljoprivrednih radova. Kasnije kretanje vegetacije ove godine praćeno sušom usporilo je rast ozimih kultura, posebice travnjaka, a nedostatak oborina razlog je smanjenog nicanja šećerne repe i ostalih jarina koje su posijane. Dio sjetve kukuruza zasigurno će se obavljati i početkom svibnja. Za proizvodnju suhog zrna, ovisno o proizvodnim područjima i roku sjetve biraju se hibridi različite duljine vegetacije. Za vrijeme optimalnih rokova sjetve u zapadnim područjima siju se hibridi 300, 400 i 500 skupine, u istočnim područjima, osim navedenih hibrida mogu se sijati i hibridi 600 i 700 skupina, a za kasnije rokove sjetve i postrnu sjetvu preporučuju se rane skupine 100 i 200. Za silažu cijele biljke treba izabrati hibride srednje kasne i kasne vegetacije (400, 500 i 600 skupina) te sklop povećati za 10 do 15 posto. Budući da će se sjetva kukuruza obavljati i početkom svibnja, posebnu pozornost treba obratiti izboru hibrida da bi on prema namjeni za koju se sije, zrno ili silažu, pravovremeno dozrio i dao očekivani prinos.

 

 

Sjetva heljde

 

Sredinom svibnja, kada temperatura tla dosegne 15 ^oC vrijeme je sjetve heljde. Osim kao glavni usjev, može se sijati i kao postrna kultura zbog kratke vegetacije od 80 do 90 dana. Vrlo je skromnih zahtjeva prema tlu, gnojidbi i njezi. Kao i druge kulture, ne podnosi monokulturu i iznimno je dobra pretkultura za sve ratarske kulture jer kod uskoredne sjetve dobro zasjenjuje tlo i guši korove. U predsjetvenoj pripremi tla poželjno je dati 200 kg/ha NPK 15-15-15. Sije se žitnom sijačicom na razmak redova od 12 do 15 ili 45 do 50 cm; u uskorednoj sjetvi utroši se 80 do 100 kg/ha sjemena, a u širokorednoj sjetvi 40 do 60 kg/ha sjemena. Valjanje se poslije sjetve obavlja ako je tlo suho. Nakon obilnijih oborina i eventualne pojave pokorice potrebno ju je uništiti drljačom.

 

 

Spremanje sjenaže

 

Oborine koje pogoduju rastu i razvoju kultura, napose nicanju, s druge strane onemogućavaju obavljanje agrotehničkih zahvata u optimalnim rokovima. Oborine poljoprivrednicima posebno teško padaju kad onemogućavaju ubiranje plodova njihova rada, dakle u žetvi, berbi, vađenju, a napose pri kosidbi, kada se travnjaci namjeravaju sušiti za sijeno ili, što je još gore, kada su travnjaci pokošeni, a padnu oborine. Novijim tehnologijama u travnjaštvu, spremanjem sjenaže u bale i silose omogućeno je u kraćem roku travnu masu provenuti, prosušiti na 40-45 posto suhe tvari, što se može postići nakon košnje za 24 sata, time izbjeći i eventualne lošije vremenske uvjete, a travu ipak spremiti u fazi vlatanja, kad je najkvalitetnija. Tijekom svibnja travnjaci će se početkom mjeseca kositi prvi put, a oni intenzivniji u drugom djelu mjeseca drugi put. Spremanjem sjenaže dobiva se kvalitetna krma za mliječne krave. Nakon kosidbe travnjaka potrebno je obaviti prihranu sa 200 kg/ha KAN-a da bi idući otkos slijedio što ranije, u idućih tridesetak dana.