Ratarstvo, Savjet

Sjetva suncokreta

U travnju predstoji sjetva glavnih proljetnih kultura. Kada se temperatura tla ustali na 8 ^oC, najčešće između 10. i 20. travnja, moguće je obaviti sjetvu suncokreta na međuredni razmak 70 cm i razmak u redu od 22 do 30 cm, što odgovara sklopu od 45.000 do 60.000 biljaka/ha, a ovisi o hibridu, tipu, namjeni i vegetacijskoj skupini suncokreta uz upotrebu 4 do 6 kg/ha sjemena. Suncokret je iznimno sklon napadu biljnih bolesti, naročito u vlažnijim godinama i područjima s većim intenzitetom godišnjih oborina, što uvjetuje da na istu površinu u plodoredu sije nakon 4 do 5 godina.

 

Sadnja krumpira

Održavanje šireg plodoreda potrebito je i u izboru površina za sadnju krumpira, koje bi trebale biti lakšeg tipa tla – propusnog, rastresitog, pjeskovito-humusnog i pjeskovito-ilovastog, s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim tvarima, s povoljnim vodozračnim obilježjima. Sadi se samo zdravo, probrano ‘sjeme’, nenaklijano ili naklijano. Naklijavanjem gomolja dobiva se brže dospijeće za berbu, ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje vegetacija te povećava prinos. Količina sjemenskog gomolja ovisi o gustoći sadnje, veličini odnosno težini gomolja, sorti, tlu, intenzitetu gnojidbe i dr. te je potrebno 1500 do 2900 kg/ha.

 

Sjetva soje

Soja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza, a izbjegava se sjetva u monokulturi, nakon uljane repice i suncokreta, te nakon kukuruza tretiranog jačim dozama atrazina u sušnim godinama. U kvalitetno pripremljeni sjetveni sloj, što ravnije površine da bi se izbjegli gubici u žetvi, sije se, ovisno o vegetacijskoj skupini sorte, 450.000 do 600.000 sjemenki/ha, što je 80 do 120 kg/ha sjemena soje, a razmak između redova jest 45-50 cm ili 25 cm. Optimalni je rok za sjetvu od 15. do 30. travnja. Predsjetvenom inokulacijom sjemena soje kvržičnim bakterijama može se osigurati do 300 kg N/ha simbiotskom fiksacijom. Važno je da bakterije pri inokulaciji ne dođu pod direktan utjecaj sunčeva svjetla. Da bi se normalno razvijale kvržice, bitna je što neutralnija reakcija pH tla, jer u suprotnom izostaje fiksacija dušika ili je znatno smanjena te se dušik mora nadoknaditi gnojidbom.

Sjetva kukuruza

Kukuruz je kao tropska biljka osjetljiv na mraz i nedostatak vode, podnosi uzgoj u monokulturi, ali valja je izbjegavati na područjima gdje prijeti opasnost od kukuruzne zlatice ili proširenja trajnih korova, kao što su slak, sirak i dr. Sjetvu kukuruza treba obaviti od 10. do 25. travnja na razmak između redova 70 cm, a unutar reda razmak ovisi o vegetacijskoj skupini hibrida, tj. o preporučenom broju biljaka/ha. Za proizvodnju suhog zrna, ovisno o proizvodnim područjima i roku sjetve biraju se hibridi različite duljine vegetacije. U zapadnim se područjima siju hibridi 300, 400 i 500 skupine, u istočnim područjima, osim navedenih hibrida, mogu se sijati i hibridi 600 i 700 skupina, a za kasnije rokove sjetve i postrno preporučuje se sjetva ranih skupina 100 i 200. Za silažu cijele biljke treba izabrati hibride srednje kasne i kasne vegetacije (400, 500 i 600 skupina) te sklop povećati za 10 do 15 %. Pri pripremi tla za sjetvu kukuruza valja obratiti pažnju na žičnjake u tlu, da bi se prema pragu odluke za zaštitu insekticidom tretiralo sjeme, red ili cjelokupna površina namijenjena sjetvi.

 

Za sve spomenute kulture gnojidba je iznimno bitan čimbenik kvalitetnih i dobrih prinosa te stoga mora biti primjerena ciljanim, tj. očekivanim prinosima.

Oplemenjivači kontinuirano stvaraju novi sortiment koji daje više prinose, čime se uz primjerenu agrotehniku ostvaruje i veća dobit u proizvodnji.