Ekološka poljoprivreda, Vijest

Edukaciju su sačinjavala dva predavanja. Prvo predavanje održala je ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera mr. sc. Dijana Posavec, dipl. ing. Predavanje se temeljilo na povijesnim činjenicama iz života Rudolfa Steinera, njegovom podrijetlu, uvjerenjima, otkrićima i postignućima tijekom života. Posebno je dojmljiva informacija da je Steiner za vrijeme svog života izdao 360 knjiga, od kojih mnoge nisu još prevedene na današnji standardni njemački jezik, niti na hrvatski ili neki drugi svjetski jezik,  te je održao preko 7 500 predavanja. Također, predavanja nije održavao istočno od rodnog mjesta, točnije Donjeg Kraljevca. Govorio je da Slaveni, čijim pripadnikom se i sam osjećao, imaju svijest za biodinamičkom proizvodnjom u svojim genima,  te da znanje treba prenositi u zemlje zapadnog svijeta. Godine 1924. u Koberwitzu tadašnjoj Njemačkoj današnjoj Poljskoj održao je „Poljoprivredni tečaj“ – tečaj za spas poljoprivrede i čovječanstva na kojemu je iznio osnovne zakonitosti biodinamičke proizvodnje.

U nastavku predavanja Posavec se osvrće na globalni utjecaj konvencionalne poljoprivrede. Prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF,  u čovjekovom životnom vijeku od 50 godina izgubljeno je 50-70% humusa, izgubljeno je 30-35% obradivih zemljišta, 8% životinjskih vrsta je izumrlo, a 22% vrste su dovedene na rub izumiranja. Statistika govori dovoljno sama za sebe. Hrvatska, kao poljoprivredna zemlja je pri samom vrhu korištenja mineralnih gnojiva po jedinici površini, dok su prinosi u padu.

Prikaz slika 1. Materijal za pripremu biodinamičkih pripravaka

Drugo predavanje održala je Amalka Vukelić, dipl. ing. agr. također iz Centra dr. Rudolfa Steinera. Predavanje se temeljilo na osnovnim postulatima, principima, metodama i tehnikama uzgoja u biodinamičkoj proizvodnji. Također, Amalka na biodinamički način uzgaja bobičasto voće te povrće na imanju od 2ha. Osoba je koja strastveno radi i priča o biodinamici, njenom teorijskom i praktičnom dijelu. Govorila je o pripravcima 500, 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508 koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi, te kako se oni izrađuju i primjenjuju, o kompostu, o plodoredu, o sjetvenom kalendaru i njegovoj primjeni te o utjecaju biljne hrane na čovjekov organizam (Prikaz slika 3.). Ono što također ističe je činjenica da biodinamičko imanje treba djelovati kao jedan organizam tj. da je samoodrživ.

Prikaz slika 3. Utjecaj biljaka na čovjeka

Pitanje koje se postavlja jest: „Može li biodinamička poljoprivreda prehraniti ljudsku populaciju?“.  Odgovoriti na pitanje zadatak je svih nas .

                                                                                                                             mag. ing. agr. Silvija Špiljak