Ratarstvo, Vijest

 

Poljoprivredna proizvodnja u 2007. godini tokom vegetacije obilježena je smanjenom količinom oborina na gotovo cjelokupnom području Republike Hrvatske, te visokim temperaturama što je nepovoljno utjecalo na prinose svih kultura, a posebno ozimih kultura te smanjenje prinosa jarih ratarskih kultura i krmnog bilja. Savjetnici HZPSS-a, uglavnom ratarske specijalnosti, redovito prate stanja ratarskih usjeva na svojim područjima odnosno županijama te pravovremeno izvještavaju poljoprivrednike o mogućim agrotehničkim zahvatima. Kao rezultat praćenja, savjetnici su napravili analizu stanja ratarskih kultura i krmnog bilja u svim županijama pa njihove nalaze i preporuke donosimo u cijelosti.

 

GRAD ZAGREB

 

Suša je na području grada Zagreba trajala gotovo mjesec dana (od 11. srpnja do 09. kolovoza 2007. godine), uz visoke max. dnevne temperature zraka (32-39°C), kao i nisku relativnu vlažnost zraka (ispod 30%). Posljednja količina oborina izmjerena u mjesecu srpnju iznosila je 25 lit./m². U kolovozu je u razdoblju od 09. do 14. kolovoza palo ukupno 59 lit./m² (izmjereno u Horvatima), što će u mnogome pomoći onim kulturama koje su još u dobrom stanju.

 

Od ratarskih kultura na području grada Zagreba uglavnom je zastupljen kukuruz. Stanje kukuruza s obzirom na sušu različito je na pojedinim lokacijama, što prvenstveno ovisi o tipu tla, ali isto tako i o kvaliteti primijenjene tehnologije (osnovna obrada, gnojidba, sjetva, sorta, kultivacija s prihranom, zaštita od korova). Površine koje su zasijane na lako propusnim tlima, koje brzo gube vodu, nalaze se u najlošijem stanju. Na tim površinama će gubici u prinosu biti i preko 50%. Na teže propusnim tlima gubici će biti znatno manji, a na pojedinim parcelama, uz primijenjenu kvalitetnu tehnologiju, gotovo zanemarivi.

 

Eventualne mjere za poboljšanje stanja od posljedica suše su samo retorika. Jedini način za ublažavanje rizika od suše već spomenuta je kvalitetnija tehnologija proizvodnje.

 

Marijan Mavračić, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik

 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

 

Osim šteta koje su uzrokovane sušom i visokim temperaturama, kod kukuruza je primijećeno da su štete djelomično vezane i uz agrotehničke mjere koje su kod sjetve primijenjene, tako da se one kreću u između 20 i 50 %.

Krmno bilja ima smanjen prinos od 30-40 %. Slična situacija je i na livadama i pašnjacima

Za neke konkretne mjere koje bi mogle ublažiti posljedice suše sad je kasno.

 

Franjo Meštrović, dipl.inž.agr

rukovoditelj Odsjeka

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

 

Nedostatak oborina i visoke temperature odrazile su se na prinos ozimih kultura, a isto tako i na smanjenje prinosa jarih ratarskih kultura i krmnog bilja. Vrlo je različita situacija po pitanju posljedica suše jer se radi o reljefnim razlikama, različitim tipovima tla i mogućnostima akumulacije vlage. Većina tla je teža i imaju dobru sposobnost akumuliranja vlage.

 

Nedostatak zimskih oborina i temperature najviše se odrazilo na prinos i kvalitetu sijena prirodnih livada.Većina košnji sijena je kasnila zbog slabog prirasta, a čiji je rezultat lošija kvaliteta prvog otkosa. Prirodne livade uglavnom su dale dva otkosa, dok je treći ljetni otkos izostao. Zasijane trave, travne smjese i DTS-i dale su zadovoljavajući prinos prvog i drugog otkosa, dok je ljetni prinos otkosa bio znatno smanjen ili je gotovo izostao.

 

Lucerna je bolje podnijela nepovoljne uvjete i do sada je dala 3-4 otkosa iako se može reći da su i tu prinosi manji u odnosu na normalnu godinu za 25-30 %.

 

Na prinos kukuruza suša će se odraziti u vidu smanjenja prinosa zrna i cijele biljke za silažu zavisno od tipa tla, roka sjetve, položaja parcela, primijenjene agrotehnike i vrste hibrida, u širem rasponu od 20 pa do preko 50 %.

 

Velik utjecaj na rezultate suše imali su primjena adekvatne agrotehnike, položaj, struktura i tip tla. Imajući u vidu mogućnost ponavljanja takvih sušnih uvjeta zasigurno će trebati voditi računa o primjeni pravilne tehnologije i promjeni strukture sjetve prilagođene takvim uvjetima.

 

Dragica Tresk Penezić, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

 

Izrazito visoke temperature kroz duži ljetni period ostavile su trajne posljedice na ratarskim i krmnim kulturama. Posljedica izrazite suše pokazala se i na ozimim kulturama (pšenica, ječam), u nešto blažem obliku, žetva je bila nešto ranija zbog nagle zriobe i procjenjuje se da su prinosi smanjeni za 10-15%.

 

Kukuruz kao najzastupljenija kultura pokazao je najveće trpljenje zbog nedostatka vode, posebno na lakšim tlima. Plića i kasnija sjetva također su se pokazali lošima ove godine. Štete na kukuruzu su različite na različitim mjestima, a po procjeni kreću se između 30 i 40%. Ovakva situacija dovela je do ranijeg prelaska kukuruza iz mliječne u voštanu zriobu, pa je siliranje silažnog kukuruza uslijedilo i 15 dana ranije.

 

Visina štete kod mladih lucerišta kreće se od 30-70%, ovisno o vremenu sjetve i agrotehnici. Zbog ovakvih vremenskih uvjeta sjetva postrnih usjeva je izostala.

 

Najlošije stanje je s krmnim kulturama na prirodnim livadama, travnim smjesama i DTS. Očekivani prinosi su gotovo prepolovljeni, štete se kreću oko 50%. Najmanji nedostatak vode osjetio se jedino na starijim lucerištima (šteta 10-15%).

 

Janica Matokanović, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

 

Štete kod kukuruza uzrokovane sušom odnose se na visinu stabljike, broj nodija (listova), sušenju donjih listova, veličini klipova, što u konačnici dovodi do smanjenih prinosa. Stupanj štete trenutno se ne može izraziti brojkom, već će pravi razmjer šteta moći utvrditi svaki proizvođač kod skidanja usjeva. Elementarna nepogoda od suše nije proglašena pa stoga mjerodavna tijela nisu vršila procjenu šteta.

 

Travnjaci su u fazi prisilnog ljetnog mirovanja zbog dužeg nedostatka vlage u tlu. Intenzivni travnjaci su košeni jedan do dva puta manje kroz sezonu od prosjeka (niži prinosi pokošene mase). Travnjaci zasnovani po pravilima dobre agronomske prakse ne bi trebali pretrpjeti veće štete od suše po pitanju opstanka za narednu godinu.

 

Usjevi lucerne se nalaze u porastu za 4-5 otkos. Usjevi su uglavnom zadovoljavajući na opće stanje. Ipak su i kod lucerne ostvareni niži prinosi.

 

Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tokom vegetacije i ubrzanog završetka vegetacije kukuruza, valja pomno pratiti stanje usjeva na svakoj parceli, svaki poljoprivrednik zasebno, te planirati skidanje kukuruza u optimalnim rokovima, kako bi se sačuvala kakva takva kvaliteta kukuruza za silažu (silaža cijele stabljike).

 

Na gospodarstvima sa do sada nedovoljno prikupljenom količinom voluminozne krme sa travnjaka preporuča se sjetva talijanskog ljulja, koju valja obaviti na samom početku ljetno jesenskog roka. Zasnovan usjev talijanskog ljulja u prosječnim uvjetima do početka jeseni osigurava jedan prosječan otkos. Preporuča se da se proračunatom gnojidbom može po potrebi utjecati na jesenski porast travnjaka.

Nikola Gržan, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

 

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

 

Suša, kao glavni uzrok sadašnjeg stanja ratarskih kultura, nije mimoišla ni Varaždinsku županiju.

 

Uljarice i žitarice (uljana repica, pšenica i ječam) dale su manji urod u toj mjeri da se nisu ostvarili niti referentni prinosi.

 

Kukuruz i šećerna repa sada stradavaju, a posljedice se očekuju u znatno smanjenom urodu, čak i više od 30 %.

 

Ukoliko sušni period i dalje potraje očekuju se znatnije štete i na livadama koje se i sada procjenjuju na oko 30%

Da bi se od kukuruza nešto spasilo daju se preporuke tamo gdje je to moguće, da se posilira i iskoristi kao silažna masa.

 

Zvonimir Jantol, mr.sc.

rukovoditelj Odsjeka

 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

 

Na parcelama gdje je agrotehnika za proizvodnju kukuruza poštivana, kukuruz je u dobrom stanju. Na 15-20% površina zasijanih kukuruzom koje su na plitkim aluvijalnim tlima uz rijeku Dravu, kukuruz je prisilno dozrio i nije iskoristiv za spremanje silaže jer je stabljika pre suha, a klip siromašan zrnom. Na području županije se kukuruz uzgaja za potrebe ishrane vlastite stoke, pa se već sada primjećuje porast cijene kukuruza na tržištu.

 

Usjevi lucerne sijani ovog proljeća koji još nemaju dobro razvijen korijen, trpe od nedostatka vode i smanjenog su sklopa, broja otkosa i prinosa, te se pretpostavlja kraći vijek trajanja lucerišta na 1-2 vegetacijske godine. Etablirana lucerišta u dobroj su kondiciji.

 

Travnjaci bazirani na ljuljevima, bez obzira na rok sjetve, podbacili su pronosom jer su izostala barem dva otkosa. Zbog izuzetno tople zime, većina proizvođača do sada je imala samo 1 – 2 otkosa, a ljetni su potpuno izostali.

Prirodne livade su košene samo jednom, te će to biti i jedini otkos tijekom ove vegetacije. Pašnjaci su također u lošem stanju. Pregon je bilo moguće koristiti samo dva puta tijekom ove sezone.

 

Na području županije soja je jedina jara uljarica, a rok sjetve uljane repice se približava i planira se zasijati na 1000 ha. Soja je odbacila (abortirala) mahune sa donjih etaža, a u gornjima došlo je do smanjenja broja zrna u mahunama sa 2-3 na 1-2. Predviđa se smanjenje prinosa oko 20%.

 

Na 630 ha šećerne repe, koja je posijana na području županije, ovog proljeća je na 20% površina bilo potrebno presijavanje radi lošeg sklopa. Trenutno stanje usjeva šećerne repe: na laganijim tlima smanjenje prinosa do 80%, a na tlima dobre strukture i vodo-zračnih odnosa, prinos je smanjen do 50%. Obzirom na ukupnu površinu zasijanu šećernom repom, procjena je 60-65%-tno smanjenje uroda.

 

Antun Tomašević, dipl.inž.agr.

rukovoditelj Odsjeka

 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

 

Ove godine županiju je zadesila suša kao i cijelu Hrvatsku. Na nekim područjima oborina nije bilo u trajanju dužem od dva mjeseca, a negdje je bilo oborina, ali uglavnom se radi o nedovoljnim količinama. Štete, koje su nastale kao posljedica suše, na većini ratarskih kultura uvelike utječu na prinose. Posebno iz razloga što u županiji jako mali broj proizvođača raspolaže sustavom za navodnjavanje.

 

Kukuruz je niži za 30 cm, zrno je sitnije i klipovi su slabije oplođeni. Procijenjeni prinosi su manji za 50% od prosjeka, a stvarni prinosi uvelike će ovisiti o primijenjenoj agrotehnici.

 

Štete na livadama kreću se oko 40%. Proizvođači sa boljom tehnologijom imali su dva do tri otkosa, a drugi samo jedan otkos.

 

Postotak šteta na ostalim ratarskim kulturama, procijenjen od strane djelatnika HZPSS-a je sljedeći:

–          pšenica, ječam, uljana repica:    30%

–          šećerna repa, krumpir, soja:        50%

 

Kazimir Šarabok, dipl. ing.

rukovoditelj Odsjeka

 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

 

Na području županije ratarske kulture se uzgajaju uglavnom samo na području Gorskog kotara (krumpir i krmno bilje). Ovog ljeta na tom se području nisu osjetile posljedice suše jer je palo dovoljno kiše pa se mogu očekivati približno prosječni urodi krmnog bilja, a za krumpir čak i nešto viši od prosjeka.

 

Poteškoća ima na području Primorja, a osobito na području otoka gdje se trava zbog nedostatka vlage osušila pa ovce gladuju. Također, u mjestima gdje nema vodovoda, odnosno dovoljne opskrbe vodom, ovce su patile od žeđi zbog čega je bilo i nešto uginuća ovaca na Cresu i nekim drugim Kvarnerskim otocima. Međutim, u posljednjih petnaestak dana i na tom je području palo malo kiše pa je situacija nešto bolja. Ipak, stočari na otocima će se morati pobrinuti da osiguraju dovoljno krme za zimski period, a ubuduće će trebati i bolje organizirati dopremu vode za ovce u čemu će se po svoj prilici i lokalna samouprava morati više angažirati.

Otok Rab zahvatila je jaka tuča koja je napravila velike štete na poljoprivrednim kulturama. Stoga je, za otok Rab proglašeno stanje elementarne nepogode i utvrđene su štete na ratarskim kulturama (kukuruz, krumpir).

 

Mirta Blažević, dipl.inž.agr

rukovoditelj Odsjeka

 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Visoke temperature i nedostatak oborina (tijekom srpnja) uzrokovale su velike štete na ratarskim kulturama, koje se ovdje najviše siju: kukuruz, duhan, soja, šećerna repa, suncokret i povrće. Osim negativnog utjecaja suše svoj doprinos su dale i neadekvatne agrotehničke mjere (osnovna i predsjetvena obrada tla, te gnojidba na bazi iskustva bez analize tla).

 

Kulture koje su zasijane na pjeskovitim tlima teže su podnijele sušu, nego kulture na ostalim tipovima tala. Općenito, najmanje štete vide se na suncokretu i soji, a najveće na šećernoj repi, kukuruzu i povrću.

 

Ova godina također je potvrdila važnost navodnjavanja, posebno dohodovnih ratarskih kultura. Uz sušu, neke krajeve županije u kolovozu je pogodila snažna ledotuča, koja je u nekim krajevima izazvala 100% štete na ratarskim usjevima.

Preporuka:

Ove godine suša je učinila svoje, ali za ubuduće, osim navodnjavanja, određene pozitivne rezultate može dati, uz pravilnu agrotehniku, prilagodba kulture tlu (na tlima koja su „osjetljiva“ na sušu ne sijati „osjetljive“ kulture) te pravilna gnojidba. Poznato je da optimalna opskrbljenost biljke kalijem, između ostalog, povećava otpornost na sušu, što se često u praksi zanemaruje.

 

Mirjana Rastija, dipl. inž. agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

 

Nakon dugotrajnog izostanka oborina, u periodu od 10. do 12. kolovoza 2007. godine palo je oko 65 mm kiše. Dugotrajna suša ostavila je različitog traga na proljetnim usjevima ovisno o tlu i primijenjenoj tehnologiji (osnovna obrada ,gnojidba, sortiment).

 

Rani sortiment soje počinje intenzivnije mijenjati boju, naročito na lakšim tlima, dok kasnije sorte pozitivno reagiraju na oborine. No i kod jednih i kod drugih šteta je nenadomjestiva obzirom da je izostalo zametanje mahuna na donjim etažama biljke i iznosi od 20 do 40 %. Veće štete od procijenjenih nastale su neadekvatnom tehnologijom.

 

Šećerna repa je dosta pogođena izostankom oborina. Na većini površina već prilikom nicanja izostao je optimalni sklop, a kasnije tijekom vegetacije bila je jednostavno „zacementirana“ u tlu koje je djelovalo poput kalupa i nije imala prostora za razvoj. Ekstremno visoke temperature izazivale su odumiranje starog lišća a nakon zadnjih oborina prisutan je početak retrovegetacije . Štete se kreću od 30-60 % .

 

Situacija sa kukuruzom je najšarolikija i kreće se od praktički završene vegetacije (obješen klip) pa do površina na posavskim aluvijima gdje su stabljike još uvijek zelene bez obzira na sortiment. U oba slučaja ipak je tijekom oplodnje došlo do sušenja svilice tako da u većoj ili manjoj mjeri izostaju oplođena zrna. Na mnogim površinama oborine koje su pale pospješiti će dodatno nalijevanje zrna, ali ne u mjeri u kojoj to očekuju poljoprivrednici. Štete se kreću od 20-70 %.

 

Osim na nekim površinama suncokret nema nekih značajnijih šteta.

 

Zahvaljujući svom razvijenom korjenovu sustavu lucerna je i ove godine opravdala naziv kraljice krmnih kultura dajući visoke i stabilne prinose i ubuduće joj treba dati prednost u plodoredu.

 

Mladen Konjević, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

 

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

 

S obzirom na dugi sušni i vrlo topli period vremena, kukuruz je u fazi mliječne i voštane zriobe, s klipovima kratkim (veći postotak «čavrljaka») i slabije oplođenim i nalivenim zrnom. Procjenjuje se smanjenje uroda u prosjeku oko 30 % . Postotak štete bi bio sigurno manji da se eliminira smanjenje uroda zbog slabije gnojidbe, zaštite od korova i ne pravovremenih i ne kvalitetno izvedenih agrotehničkih operacije. Na pjeskovitim tlima kojih u županiji nema mnogo štete su i do 80% pa do težih i srednje teških tala na kojima ne će biti štete više od 5-10%. Silažni kukuruz će dati smanjenu količinu i kvalitetu silaže. U cijeloj biljci kukuruza je smanjena vlažnost jer je na značajnim površinama osušeno od 2-6 donjih listova, udio klipa (manji klipovi) u silaži je smanjen.Postoji dio površina silažnog kukuruza gdje se osušila cijela biljka, gdje nije ni formiran klip i gdje su biljke ostale niske i slabe. Procjenjuje se da će šteta na silažnom kukuruzu biti 30-tak %.

 

Soja, koja se nalazi na parcelama gdje je usjev čist od korova, pravovremeno posijan, dobro ishranjen i dobrog sklopa po biljci, sadrži u prosjeku 12-16 mahuna sa 2-4 zrna u mahuni. Kad se sve zbroji dobije se oko 2000 zrna po m² što sa apsolutnom težinom od 150 g donosi urod oko 3000 kg/ha. Ako se uzme da će zbog suše biti više mahuna sa dva zrna i da će zrna biti slabije nalivena i uz eventualno lošiju zaštitu i slabiju gnojidbu, može se procijeniti prosječna šteta od 20-30%.

 

Šećerna repa ima slabije razvijene rozete lišća, osušene listove, nije zatvorila redove, ali je masa korijena u prosjeku oko 40-50 dkg. Ako se uzme u obzir da je sklop 100.000 biljaka urodi neće bitii rekordni, ali ne i katastrofalno loši (40 – 50 tona /ha). Ima površina sa lošijom zaštitom od korova, rijetkog sklopa, slabije gnojidbe i koja su kisela, pa je stanje usjeva značajnije lošije. Realna šteta kod dobrih gospodara na srednje teškim tlima je oko 20 %.

Buće uljarice za sadašnju fazu razvoja imaju manje (sitnije) plodove što će rezultirati zasigurno i sitnijim i količinski manjim urodom sjemena. Procjena je da će urodi biti manji i do 40%.

 

Travnjaci u sušnom periodu nisu dali gotovo ništa. U masi otkosa kojim su se travnjaci čistili nalazila se stabljika i klas trava i nema lisne mase kao najkvalitetnijeg dijela trava. Značajniju količinu i kvalitetu voluminozne krme dala je djetelina – lucerna, što opet dokazuje njenu kvalitetu u sušnim razdobljima.

 

Sa mogućnosti pravovremenog navodnjavanja (što je preporuka) u ovako sušnoj godini urodi bi bili veći za onoliko koliko su sada manji ili 20-40 % veći u odnosu na prosječne klimatske godine (po oborinama i temperaturama). Obzirom da kod nas nema akumulacija i ta preporuka je upitna.

 

Kod travnjaka je preporuka da se mehanički (košnjom) očiste i tako pripreme za razdoblje kiša kada se u njih može intervenirati sa prihranom kako bi se do jeseni dobio još jedan kvalitetan otkos, što je bitno za ovu godinu kada će biti pomanjkanja krme.

 

Ivan Han, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

 

Pregledom i praćenjem razvoja ratarskih i krmnih kultura na području županije, ustanovljene su značajne štete uslijed nedostatka oborina u zimskom, proljetnom i ljetnom periodu praćene izuzetno visokim temperaturama (od 30 do 42°C) posebno tijekom srpnja i kolovoza.

Suša je zabilježena prije i nakon sjetve proljetnih ratarskih kultura, kao i u vrijeme fenofaza razvoja značajnih za formiranje konačnog priroda navedenih kultura.

 

Od izravnih šteta javlja se niska poljska klijavost, slab rani porast, nepravilan razvoj gotovo svih kultura u ključnim etapama razvoja, što se zasigurno manifestiralo u daljnjem formiranju priroda. Neizravne štete se očituju kroz slabije djelovanje zaštitnih sredstava tijekom cijele vegetacije, nemogućnost provođenja optimalnih agrotehničkih mjera, te s tim u vezi povećanom potrošnjom energije.

 

Obzirom na ogromni nedostatak oborina koncem lipnja i početkom srpnja napominjemo da postrna sjetva (kukuruz) koja je značajno zastupljena na našem području posebice kod stočara nije dala gotovo nikakvog efekta i može se reći da je kompletna propala.

 

Prema analizama stanja na terenu štete na ratarskim kulturama kreću se u sljedećim veličinama:

–          kukuruz              50-70 %

–          šećerna repa    40-60 %

–          suncokret           30-60 %

–          soja                     50-70 %

–          krmne kulture    30-50 %

Realno je za očekivati veliki podbačaj u proizvodnji ratarskih kultura s posebnim naglaskom na krmne kulture, što će se zasigurno odraziti u još jednoj grani poljoprivrede u stočarstvu.

Ova negativna bilanca u ratarskoj proizvodnji sigurno će imati za posljedicu povećanje cijena na tržištu ratarskih proizvoda.

 

Željko Vencl, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

 

Visoke temperature i nedostatak oborina u z dva mjeseca, odrazile su se na stanje u ratarskoj proizvodnji.

U ovako ekstremnoj godini došlo je do izražaja i nepoštivanje plodoreda i nepridržavanja propisanih agrotehničkih mjera za pojedine ratarske kulture.

Prateći situaciju na terenu uočljivo je da su najmanje umanjeni prinosi na površinama pod suncokretom, a najviše pod kukuruzom i sojom.

Županija je proglasila stanje elementarne nepogode na području Vukovarsko-srijemske županije.

 

Nastojati da se spasi što se može, a to je ubrzati spremanje kukuruzne silaže (cijele stabljike) gdje se to još može.

Kiril Burčak,dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

 

Veće štete i umanjeni prinosi svih kultura, pa tako i ratarskih i krmnih kultura, mogu se očekivati na području županije gdje su zastupljena plitka i propusna tla malog kapaciteta za vodu.

 

Štete na kukuruzu, osim o tipu zemljišta i lokalitetu, ovise i o primijenjenoj agrotehnici na pojedinim parcelama. Na parcelama gdje je primijenjena odgovarajuća agrotehnika kukuruz je u dobrom stanju, no svakako da će i na ovim parcelama berba biti obavljena dvadesetak dana ranije od prosjeka. Na šljunkovitim tlima bez obzira na agrotehniku došlo je do prisilne zriobe kukuruza.

 

Uljna tikva, kao značajnija uljarica u županiji, prisilno je dozorila, tijekom kolovoza izgubila je većinu lisne mase uslijed njenog sušenja. Plodovi su u prosjeku manji sa smanjenom količinom koštica, što dovodi do smanjenja prinosa i do 50%.

 

Bez obzira na rokove sjetve krmnog bilja, smanjen je broj otkosa kod sijanih travnjaka što je dovelo do smanjenja prinosa krmnog bilja. Prvi otkosi zadovoljili su količinom i kvalitetom, no zbog nedostatka vlage ljetni otkosi su potpuno izostali. Ukoliko bude dovoljno oborina tijekom kolovoza i početkom rujna biti će moguć još jedan otkos. Kod prirodnih livada obavljen je samo jedan otkos i biti će i jedini ove sezone.

 

Od 480 ha ugovorene proizvodnje šećerne repe na području županije, određeni dio površina na proljeće bilo je potrebno presijavati. Visoke temperature tijekom srpnja uzrokovale su sušenje lišća što će u konačnici dovesti do smanjene digestije uzrokovane retrovegetacijom. Najveće površine pod šećernom repom nalaze se na starijim aluvijalnim tlima sa silikatnim šljukom na kojima je repa ostala sitna mada je primijenjena sva potrebna agrotehnika tako da se očekuju značajne štete na ovoj kulturi.

 

Suzana Pajić, dipl.inž.agr.

stručni savjetnik za ratarstvo