Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka!

12.11.2018.

U dnevnoj uputi krajem prvog tjedna mjeseca rujna (7.9. 2018.) tržnim proizvođačima zimskog luka uputili smo preporuku o mjerama suzbijanja korova!

 Zimski luk se kod nas pretežno uzgaja u kućnim vrtovima (okućnicama) sadnjom lučica (npr. Majski srebrenac), pa se koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Ipak, pojedini tržni proizvođači, koji su ovladali tehnologijom uzgoja luka izravnom sjetvom iz sjemena, krajem kolovoza i/ili početkom rujna siju zimski luk (uzgoj iz sjemena). Poželjno je da zimski luk prezimi u stadiju 3-4 razvijena lista, a golomrazice i/ili suha zima sa vrlo niskim temperaturama zraka mogu značajno oštetiti takve usjeva. Naprotiv, ako uvjeti tijekom prezimljenja zimskog luka budu iznadprosječno topli i vlažni, već od razvojna stadija 3-4 zelena lista mogu se prikriveno razvijati dvije skupine bolesti luka: plamenjača (Peronospora) i plijesan (Botrytis), te u proljeće predstavljaju izvor zaraze za polja luka dugog dana.

Tablica 1. Vremenski uvjeti zabilježeni u početnom (jesenskom) razdoblju rasta i razvoja zimskog luka u središnjem dijelu Međimurja:

Vremenski uvjeti

Izmjerene i očekivane vrijednosti u promatranom razdoblju

rujan 2018.

listopad 2018.

studeni 2018.*

Izmjerene oborine

113,0 mm

39,4 mm

7,8 mm

Očekivani prosjek

87,3 mm

89,0 mm

72,7 mm

Odstupanje (±)

+25,7 mm

-49,6 mm

-64,9 mm

Mjesečne temperature

17,6°C

13,4°C

11,7°C

Očekivani prosjek

15,7°C

9,9°C

4,2°C

Odstupanje (±)

+1,9°C

+3,5°C

+7,5°C

*mjerni podatci za prvih deset dana mjeseca studenog 2018.!

VAŽNO: U Tablici 1. prikazani su podatci o izmjerenim mjesečnim oborinama za rujan, listopad i prvu dekadu mjeseca studenog 2018., uz pripadajuće vrijednosti prosječnih mjesečnih temperatura zraka (°C). Također, navedene su očekivani višegodišnji prosjeci, uz izmjerena odstupanja. Uvjeti klijanje i nicanje, a naročito za naknadni sat i razvoj zimskog luka bili su više nego optimalni! Usjevi zimskog luka imaju proteklih dana razvijena 3-7 listova (ovisno o rokovima sjetve, izboru hibrida i tipu zemljišta)! U prvoj polovici studenog o.g. neobično je toplo (očekuje se najtopliji prosjek u povijesti mjerenja temperatura zraka), a zbog magle usjevi zimskog luka su vlažni gotovo cijelih dana!

Tijekom listopada i studenog česte su magle i rose, naročito u istočnom (donjem) dijelu Međimurja, te lokalitetima u blizini rijeka Mure i Drave. Mjesečno zadržavanje vlage u trajanju dužem od 15.000 minuta (250 sati), uz raspone dnevnih temperatura 6-16°C čini optimalne uvjete za primarni (skriveni) razvoj bolesti zimskog luka iz rodova Peronospora i Botrytis!

Plamenjača ili peronospora (Peronospora destructor) je najčešća bolest luka u našim proizvodnim uvjetima, a napada i luk vlasac. Budući se u polju izmjenjuje uzgoj luka dugog i kratkog dana (zimski i proljetni luk), plamenjača se "seli" s usjeva na usjev, a najštetnija je kad napadne mlade biljke luka. Napada sve biljne organe, tipične su posljedice na lišću, a glavice luka porijeklom od zaraženog usjeva brzo proklijavaju i trunu u skladištima. Prva pojava plamenjače luka najčešće je u polju vidljiva u ograničenim dijelovima, ali se u povoljnim uvjetima vrlo brzo proširi. Prvi simptomi ili znakovi bolesti su dobro vidljivi u jutarnjim satima  na starijem lišću, jer se za dovoljno vlažnih noći na njima formira ljubičasto-sivo-smeđa "prevlaka". Na mjestu zaraze napadnuti organi gube čvrstoću, lišće se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad zaraženog tkiva se osuši. U usjevima zimskog luka na otvorenim gredicama peronospora ili plamenjača se naročito jako razvijala tijekom iznadprosječno tople i vlažne zime 2006./2007., te 2013./2014., pa su tih sezona zabilježene najveće ekonomske štete! Prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s vrijednostima  temperature zraka 6° do 10°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka. Bolest se uspješno prenosi zračnim strujanjima s oboljelih usjeva na nezaražene do udaljenosti 500-800 m, a oboljeli zimski luk predstavlja izvor zaraze s kojeg se peronospora širi na usjeve luka koji imaju razvijena barem 4 lista. Uzročnik bolesti se u prirodi održava u zaostalim zaraženim biljnim ostacima ili kao skriveni (latentni) micelij u zaraženim lučicama (ne prenosi se sjemenom).

Tablica 1. Neka pojedinačna ili kombinirana sredstvima za zaštitu bilja (fungicidi) dopuštena u našoj zemlji za primjenu u usjevima luka:

Pripravak

Uzročnik bolesti

Primjena

Karenca

Acrobat MZ WG

plamenjača

2,0 kg/ha (3x)

K=28 dana

Ortiva SC, Quadris

plamenjača

1 lit./ha (4x)

K=14 dana

Score 250 EC

pjegavost i hrđa

0,5 lit./ha (4x)

K=14 dana

Switch WG

siva plijesan

1 kg/ha (2x)

K=14 dana

Shirlan SC

plamenjača

0,5 lit./ha (5x)

K=7 dana

Ridomil Gold MZ Pepite

plamenjača

2,5-3,0 kg/ha (3x)

K=21 dan

Neoram WG

plamenjača

0,25-0,35 %

K=3 dana

Aliette Flash WG

plamenjača

2 kg/ha (2x)

K=7 dana

Signum DF

siva plijesan

1,5 kg/ha

K=21 dan

Infinito SC

plamenjača

1,6 lit./ha (2x)

K= 7 dana

Bolest trulež luka kompleksnog je podrijetla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije (najčešće se spominju vrste: Botrytis alli = sin. Botrytis aclada, Fusarium oxysporum f.sp. cepae, Fusarium culmorum, Sclerotium cepivorum, Botrytis cinerea, Botrytis byssoidea, Erwinia spp., Burkholderia spp. i dr.). Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladištenju (od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi)! Trulež vrata luka uzrokuju Botrytis vrste. Tada na glavicama luka u području vrata se prvo pojavljuje polu-vodenasta trulež. Vanjska ljuska postaje mekana, a unutrašnje tkivo glavica propada u obliku vlažne truleži. Ovo je najopasnija bolest luka koja se skriveno ili latentno bez pojave simptoma razvija već u polju, a postaje vidljiva na glavicama luka obično nakon mjesec dana čuvanja u skladištu (Lacy & Lorbeer, 1999). Kao uzročnici plijesni lukovica se opisuju vrste Botrytis cinerea, Botrytis allii sin. Botrytis aclada i Botrytis byssoidea.

U proteklih smo desetak godina zabilježili najveće štete uskladištenog luka uzrokovane vrstom Botrytis allii. Također, u polju i plastenicima na zimskom smo luku tijekom ranijih godina uočili i vrstu Botrytis squamosa (uzročnik "bijele" pjegavosti i paleži lišća luka)! Često se vrsta Botrytis allii u polju razvija u latentnom obliku (bez vidljivih posljedica), a trulež se jače razvija u skladištima nakon mjesec dana čuvanja luka. Moguća je infekcija lišća u polju, ali vidljiva pojava bolesti nastupa tek na mrtvom lisnom tkivu (ili glavicama luka) uz povišenu vlažnost zraka. Jače su napadnuti mehanički oštećeni usjevi (tuča, oštećenje vrata luka prilikom navodnjavanja kišenjem uz korištenje "vodenih topova", "šok" od primjene herbicida i dr.). Tržni proizvođači zimskog luka moraju redovito krajem jeseni i tijekom zime pregledavati zdravstveno stanje usjeva, te u uvjetima iznadprosječno toplog i vlažnog (maglovitog) razdoblja provoditi mjere suzbijanja plamenjače (Peronospora) i plijesni (Botrytis).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr