Uputa proizvođačima ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšenoraž ili tritikale)

29.10.2018.

U razdoblju od 10.-20.(25.) listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. Ovogodišnja je sjetva obavljena u neobično toplom i suhom vremenskom razdoblju. Naime, sve do sredine zadnje dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,4°C (+3,5°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U takvim smo uvjetima zabilježili vrlo brzo klijanje i nicanje ozimih usjeva, pa su usjevi ozime pšenice i pšenoraži posijani u ranijim rokovima (10.-15.10.) na lokalitetima središnjeg dijela Međimurja nicali već 12 dana nakon sjetve!

U prvih tjedan dana ovog mjeseca zabilježili smo samo 1,4 mm (Trnovčak) do 2,8 mm (Belica), a prve značajnije količine oborina u mjesecu listopadu o.g. zabilježili smo protekle noći (28./29.10. 2018.): npr. u središnjem dijelu Međimurja 9,2 mm (Belica, Novakovec), nešto više u zapadnom dijelu 21,4 mm (Trnovčak) a najviše je kiše palo u istočnom dijelu Županije: od 34,8 mm (Orehovica) do 38,4 mm (Sv.Juraj u Trnju)!

U narednim danima bit će još uvijek iznadprosječno toplo: s jutarnjim temperaturama 6-14°C, a najvišim dnevnim vrijednostima 18-20°C! Nove oborine u količini 10-tak mm očekujemo još tijekom sutrašnjeg dana!

U takvim uvjetima očekujemo još brže klijanje i nicanje ozimih žitarica posijanih u kasnijim rokovima sjetve!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne "okopavine" (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak - Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjije h dvadesetak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). Obično u vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i "dugovječnosti" sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama - jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Biološki gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. "graminicidi") u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i "tavanušu". Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Tablica 1. Neki herbicidi registrirani za rano suzbijanje "jesensko-zimskih" (bienalnih) korova u ozimim žitaricama u Republici Hrvatskoj:

Pripravak

Djelatne tvari

Prije nicanja

*Nakon nicanja

Alister Grande

jodsulfuron 4,5 %, mezosulfuron 6 %, diflufenikan 18 %

-

0,8-1,0 lit./ha

Alister New

jodsulfuron 4,5 %, mezosulfuron 9 %, diflufenikan 12 %

-

1,0 lit./ha

Filon 80 EC

prosulfokarb 80 %

3-5,0 lit./ha

-

Stomp 330E

pendimetalin 33 %

4-6 lit./ha

-

Dost 330E

pendimetalin 33 %

5-6 lit./ha

-

Pendigan EC

pendimetalin 33 %

4,0 lit./ha

-

Stomp Aqua

pendimetalin 45,5 %

2,5-3 lit./ha

-

Tolurex SC

klortoluron 50 %

3-4 lit./ha

2,5-3 lit./ha

Tornado Forte SC

diflufenikan 10 %, klortoluron 50 %

1,25 lit./ha

1,25 lit./ha

*od stadija 2-3 razvijena lista ozimih žitarica do završetka busanja!

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m². Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili "črevec" i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Kada i koje herbicide primijeniti?!

Već nakon sjetve a prije nicanja kulture primjenjuju se rezidualni herbicidi na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost) (vidi Tablicu 1). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica! Primjerice, zemljišni herbicidi na osnovi pendimetalina imaju različita dopuštenja u žitaricama: npr. u ozimoj pšenici, ječmu i raži dopušten je Stomp 330E, dok se Dost 330E smije primijeniti samo u pšenici! Istu djelatnu tvar u pripravku Pendigan EC smijemo koristiti u pšenici, raži, ječmu i tritikalu, kao i noviji Stomp Aqua CS (primijenjen samo nakon sjetve a prije nicanja usjeva!). Tornado Forte SC je dopušten u ozimoj pšenici, ječmu i pšenoraži (tritikale) i slično!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri "jesensko-zimskom" suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak - Cirsium, slak - Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

mr.sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr