Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U razdoblju od 10.-20.(25.) listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. Ovogodišnja je sjetva obavljena u neobično toplom i suhom vremenskom razdoblju. U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,2°C (+3,3°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo samo 40,4 mm kiše (120,4 % manje od očekivanih količina)(značajno manje kiše je također padalo tijekom kolovoza i rujna o.g. = 53,1 % manje od prosjeka). Zadnjih su pet dana najviše dnevne temperature u hladovini u rasponu 22,4°-27,2C°!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je pet dana u rasponu 13°-14,9°C, a sadržaj vlage je na nekim lokalitetima smanjen na vrijednost 11,8 %!

U narednim danima (do 27.10. 2019.) još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo i suho razdoblje: s jutarnjim temperaturama 8-10°C, a najvišim dnevnim vrijednostima 20-24°C! Nove oborine sa značajnim padom temperatura zraka očekujemo tek početkom narednog tjedna (28.10. 2019.)!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). Obično u vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Biološki gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla, što tek s narednim najavljenim oborinama očekujemo od kraja mjeseca listopada ili početkom studenog o.g.!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost) (vidi Tablicu 1). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr