MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE

News

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Manifestacijom “Trganje“ obilježen početak tradicionalne berbe grožđa u Konavlima

Manifestaciju „Trganje“ po deveti put organizirala je udruga Agroturizam Konavle. U vinogradu obitelji Iva Vodopića u Lovornom polju obilježen je početak berbe grožđa. Obiteljsko gospodarstvo Vodopić svoju vinsku i vinogradarsku priču gradi na uzgoju autohtonih dubrovačkih i konavoskih sorata vinove loze od kojih proizvode vrhunska vina u obiteljskoj vinariji. Na manifestaciji je predstavljen tradicionalan način berbe grožđa u Konavlima.

 

Uvodnom riječi okupljenima se obratio predsjednik udruge Agroturizma Konavle Ivo Mujo a potom su predstavljena vina ovog kraja s naglaskom na sortu Malvasija dubrovačka koja se od davnina uzgaja na području Dubrovnika i Konavala. Riječ je o jednoj od najstarijih sorti čiji značaj i vrijednost sežu iz doba Dubrovačke republike. Danas zahvaljujući revitalizaciji ove sorte vina Malvasije dubrovačke postala su brand konavoskih vinara.

Manifestacija „Trganje“ ima i turistički značaj u promoviranju konavoskog kraja i običaja. Ovaj događaj su uveličali mladi članovi KUD-a Stjepan Radić iz Pridvorja plesom Linđo, nakon čega je uslijedilo tradicionalno „Trganje“ u narodnoj nošnji sa starim alatima, košicima i sepetima.

Osim Konavoki i Konavljana, u trganju grožđa sudjelovali su i strani posjetitelji. Okupljene turiste iz Francuske posebno se dojmio tradicionalan način trganja i prerade grožđa.

Cijeli događaj završio je ugodnim druženjem domaćih i stranih posjetitelja uz degustaciju autohtonih jela i vina.

 Blanka Krstić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica

Pripremi za ispis
Događaji, Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

HUB 3: Poziv na demo-događaj

Znanje i znanost u praksi pašnog govedarstva na OPG-u Vujec

Dana 6. listopada 2021. (srijeda), s početkom u 10:00 sati održat će se demonstracijski događaj pod nazivom „Znanje i znanost u praksi pašnog govedarstva na OPG-u Vujec“ na OPG-u Vujec, Mala Jasenovača 30, Grubišno Polje, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Okupljanje sudionika bit će u Grubišnom Polju, na parkiralištu Spara (centar mjesta). Moguć je i izravni dolazak na prvo gospodarstvo OPG Berečki u Šuplju Lipu. Nakon okupljanja slijedi zajednički odlazak na praktični dio demonstracije uz obilazak farmi i pašnjaka u mjestima:

  • Šuplja Lipa, OPG Božidar Berčki,
  • Mali Grđevac, Sunčane Livade d.o.o.,
  • Mala Jasenovača, OPG Nataše, Ive i Luke Vujec.

Središnji dio demo-događaja uključujući izlaganja/predavanja te obilazak OPG-a Nataše, Ive i Luke Vujec odvijati će se na lokaciji Mala Jasenovača 30 (prema predviđenom programu).

Glavni sadržaj i ciljevi događaja:

Praktična su iskustva u proizvodnom sustavu tova na paši u Hrvatskoj nedostatna a potencijal je ogroman. Cilj je ukloniti predrasude i motivirati postojeće te potencijalne poljoprivrednike za pravilno upravljanje pašnim govedarstvom. Iskustva najboljih praktičara u upravljanju proizvodnjom na tom području i primjeri na njihovim farmama (OPG Berečki, Sunčane livade d.o.o., OPG Vujec) mogu biti od velike koristi za sve sudionike osobito u proizvodnji teladi, uzgoju životinja te poboljšanju zdravlja i dobrobiti. Vlasnici gospodarstva pokazat će vlastiti model farme i u praksi ukazati na mnoge detalje naročito važne u mesnom govedarstvu.

Vaša iskustva u upravljanju pašnim govedarstvom i pašnjacima mogu pomoći drugima a od drugih vama. Demo-događajem želi se postići razmjena znanja između različitih sudionika stoga sudjelujte na našem demo-događaju. Iva i Luka Vujec još do nedavno bili su studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu a sada, uz podršku roditelja, osobito mame Nataše, uspješno vode svoja gospodarstva. Znanje i znanost u praksi pašnog govedarstva na OPG-u Vujec vrlo su važni. Među ostalim, korisnici su mjera Programa ruralnog razvoja RH.

PROGRAM demonstracijskog događaja možete naći na linku POZIV NA DEMO – DOGAĐAJ.

 

Demonstracijski događaj organizira se unutar Mreže 3 (HUB 3) – Ekološki sustavi u stočarstvu u projektu NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration), kojeg u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Financiran je iz Programa OBZOR 2020 (sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705). Skupinu pod nazivom HUB 3 – Ekološki sustavi u stočarstvu, čine članovi mreže, uzgajivači, predstavnici raznih institucija u poljoprivredi, savjetodavci djelatnici Ministarstva poljoprivrede ali i svi ostali zainteresirani koji će nam se pridružiti tijekom trajanja projekta.

Demonstracijske aktivnosti usredotočene su na nove prakse i tehnologije, poboljšanju tzv. čvrstoće životinja (animal robustness), uzgoja, dobrobiti i hranidbe. Također, usredotočene su na razmjenu znanja i iskustava oko specifičnosti u ekološkom uzgoju stoke koje će omogućiti privlačenje konvencionalnih poljoprivrednika, te njihov prijelaz u ekološke. Isto tako teži se poboljšati obuhvat te interakciju s potrošačima.

Demonstracija će se odvijati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i korištenje zaštitnih maski!

mr. sc. Dario Zagorec, voditelj mreže (HUB-a) 3

Pripremi za ispis
Hortikultura, Vijest, Zaštita bilja

Održana demonstracija u Novigradu Podravskom

U voćnjaku Obrta „JARA“ održana je 16. rujna demonstracijska aktivnost za korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja, Mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“. Glavne teme demonstracijske aktivnosti bile su:

  • mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada
  • korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

 

Korisnici potpore za Mjeru 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ doprinose ublažavanju nepovoljnog učinka poljoprivrede na okoliš te potiču bioraznolikost i očuvanje genskih resursa značajnih za poljoprivredu. Jedna od obaveza korisnika ove potpore je redovita edukacija koju organizira Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, a demonstracijske aktivnosti su oblik edukacije na koji se naši poljoprivrednici rado odazivaju.

 

U voćnjaku Obrta „JARA“ mogli su uživo vidjeti rad bočne traktorske freze i rotirajućih četki, a s povoljnim učincima mehaničkog uništavanja korova na uzgajanu kulturu, okoliš, život tla i biološku raznolikost voćare je upoznao viši stručni savjetnik Leon Golub.

 

O korištenju feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki govorila je viša stručna savjetnica Željkica Oštrkapa-Međurečan. Korištenjem feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki u praćenju štetnika znatno se smanjuje broj tretiranja insekticidima te povećava učinkovitost samih insekticida. Okupljeni voćari mogli su naučiti osnovne razlike među tipovima klopki, kako ispravno sastaviti i postaviti u krošnju feromonsku, vizulanu ili hranidbenu klopku, kako i koliko često mijenjati feromone te kako voditi evidenciju o pregledu klopki. Također je bilo riječi i o korištenju različitih klopki u suzbijanju štetnika metodom masovnog ulova.

Na kraju svakako treba pohvaliti naše domaćine, Sandru i Davora Miklošić, koji su nas lijepo ugostili na svom gospodarstvu te kao iskusni predavači prezentirali razvoj vlastite proizvodnje i prerade voća te rad strojeva za mehaničko uništavanje korova.

 

mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Pripremi za ispis
Hortikultura, Inovativne tehnologije, Mehanizacija, Vijest, Voćarstvo

PRIMJENA BESPILOTNIH LETJELICA U DOLINI NERETVE

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede je dana 28.9.2021. god. organizirala demonstracijsku aktivnost na temu primjene bespilotnih letjelica u svrhu precizne poljoprivrede.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka te uz gosta predavača izv. prof. dr. sc. Ante Šiljega s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Demonstracijska aktivnost je realizirana kao terenski prikaz rada s dronovima u nasadu mandarina na OPG Neven Mataga u Opuzenu, te nakon toga teorijski dio koji sačinjava obradu podataka i kreiranje izvješća, te raspravu i zaključak.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s primjenom geoinformacijskih sustava (GIS-a) i precizne poljoprivrede korištenjem najmodernijih bespilotnih letjelica (dronova) kako bi ih se informiralo o mogućnostima suvremenih tehnologija.

Iako je u tijeku početak berbe mandarina, okupio se znatan broj zainteresiranih poljoprivrednika. Prisutni su nakon predstavljanja predavača i kratkog uvoda upoznati sa zakonskom regulativom i s potrebnim mjerama sigurnosti pri letu s bespilotnim letjelicama. Nakon toga prisutni su upoznati s potrebnim i korisnim aplikacijama za prijavu i provedbu leta te je izvršen prikaz leta više vrsta dronova. Izvršeno je snimanje nasada mandarina te je objašnjeno prikupljanje i obrada podataka dobivenih multispektralnim kamerama i termalnim senzorima. Osim samih dronova, polaznicima je prezentirana dodatna oprema koja se koristi u preciznoj poljoprivredi.

Nakon terenskog dijela, u Gradskoj vijećnici u Opuzenu održano je prezentiranje dobivenih podataka prikupljenih u nasadu. Prisutnima je prikazan rezultat snimanja, tj. grafički prikazi i interaktivne karte koje su pretvorili računalni programi iz velikog broja fotografija. Na osnovu grafičkih prikaza može se dobiti niz korisnih zaključaka i projekcija proizvodnje. Kroz praćenje u određenom vremenskom razdoblju dobiva se jasna slika o stanju nasada i potrebnim agrotehničkim operacijama. Na taj način mogu se dobiti podaci o potrebama za navodnjavanjem ili područjima depresija gdje se zadržava suvišna voda, o pojavi i praćenju štetnika i bolesti, o potrebi za prihranom i slično. Svi ti podaci uz analizu i tumačenje agronomske struke mogu dati podatke i zaključke koji se potom primjenjuju u proizvodnji. Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Ante Mijić, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis
Ratarstvo, Savjet

Prikaz kultura i smjesa za zelenu gnojidbu kroz demonstracijsku aktivnost

Veliki broj poljoprivrednih gospodarstava čija se proizvodnja  odvija na više od 15 ha ukupno obradivih površina, za potrebe zelene prakse kao ekološki značajne površine koriste površine s postrnim ili zelenim pokrovnim usjevom. Postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi jesu mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (NN 23/21, 52/21, 67/21 , 72/21 , 97/21). Bilo da se radi o postrnom ili zelenom pokrovnom usjevu oni trebaju biti posijani najkasnije do 20. kolovoza i na oranici moraju ostati do 15. listopada  te se na njima ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji sukladno Uredbi (EZ) br. 834/2007.

U većini slučajeva poljoprivredni proizvođači odlučuju se za sjetvu neke od vrsta iz porodice krstašica (uljna rotkva, gorušica itd.) u kombinaciji s nekom od žitarica, no za popravak strukture tla, smanjenje erozije ili povećanje sadržaja organske tvari ili dušika u tlu potrebno je uzgajati određene smjese različitih vrsta.

Na održanoj demonstracijskoj aktivnosti u petak, 24. rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva). Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić) upoznali su poljoprivredne proizvođače s važnošću provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različiti porodica.  Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava na tlu čiji pH iznosi 5. Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak, ali ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo nadoknađeno (uspoređujući sa cijenom mineralnog dušika), a besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Nakon što smo tijekom prve dvije dekade mjeseca rujna o.g. bilježili suho i iznadprosječno toplo razdoblje (s najvišim dnevnim temperaturama u rasponu od 23,4° do 31,9°C!), u drugoj polovici ovog mjeseca u Međimurju je zabilježena različita količina oborina u rasponu 25,2-79,2 mm (vidi Tablicu 1.)! Prosječna mjesečna temperatura zraka u rujanskom razdoblju na nekim lokalitetima iznosi 16,96°C (+1,26°C iznad očekivane vrijednosti). Kiša je protekle noći padala na svim mjernim mjestima, također u različitom količinama, a zasićenost zemljišta vlagom je porasla sa 18,3 % na vrijednost 33,4 %, dok je temperatura zemljišta na 7 cm dubine neznatno smanjena sa 17,2°C na 16,7°C!!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom mjeseca rujna 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-30.9.

(do 6.00 h)

Vlaženje lišća (min) 1.-30.9.

(do 6.00 h)

Prosječna temperatura zraka 1.-30.9. Prosječna vlažnost zraka 1.-30.9.
Železna Gora 62,4 mm 4.830 minuta 16,96°C 76,53 %
Belica 55,0 mm 1.255 minuta 16,52°C 81,15 %
Mursko Središće 79,2 mm 21.880 minuta 15,98°C 85,04 %
Novakovec 25,2 mm 5.130 minuta 15,70°C 84,23 %
Kotoriba 32,0 mm 8.405 minuta 15,98°C 79,00 %
Donja Dubrava 46,0 mm 14.440 minuta 16,48°C 77,48 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca rujna u Međimurju očekujemo 87,3 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,7°C!

U narednih nekoliko dana očekujemo stabilnije razdoblje sa najvišim dnevnim temperaturama zraka 19-24°C! Jutra će u narednih nekoliko dana biti u rasponu 8-15°C! Nove oborine očekujemo moguće već sredinom narednog tjedna (6.10. 2021.)!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka mogu planirati jesensku sadnju usjeva tek nakon što vlažnost zemljišta omogući završnu pripremu, a pred sadnju upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike, uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi. U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice na području naše županije koja su u optimalnim rokovima zasijana uljanom repicom, primijećena je pojava repičine ose listarice (Athalia rosae). Na polju su zamijećene pagusjenice crnosive boje koje se hrane lišćem. Štetnik ima tri generacije godišnje, najštetnija je treća generacija čije se pagusjenice hrane lišćem uljane repice. Pojavi pagusjenica pogoduje toplo i suho vrijeme. Preporuka sve koji imaju zasijanu uljanu repicu da izvrše zaštitu protiv repičine ose listarice radi sprečavanja  šteta na usjevima. Prag odluke za suzbijanje 0,5 pagusjenice /list ili 50 pagusjenica na m².

Također se usjevima uljane repice može primijetiti pojava kupusnih buhača ( Phyllotreta spp.) i repičinog crvenoglavog buhača (Psylloides chrysocephala). 

Registrirani insekticidi za suzbijanje insekata na uljanoj repici su: Decis 2,5 EC, Sumialfa 5FL, Karate zeon, Mospilan 20 SG, Cyclone, Poleci, Mospilan 20 SP,Cythrin max, Poleci plus, Fashtrin 15 WG, Fasthrin 10 EC, Sindoxa, Trika expert. Pristupiti tretiranju ako se uoče 2 buhača na m2 . 

Ova preporuka ne odnosi se na površine koje su zasijane postrnim usjevom i zelenim pokrovom! Prema pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi za 2019.godinu, ekološki značajne površine  smatraju se, između ostalog, površine s postrnim usjevima i zelenim pokrovom, to je mješavina koja se sastoji od barem dviju kultura(sukladno pravilniku), na EZP mora biti prisutna najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada i na njim se na smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

U skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12), uređaji za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici podliježu redovitim pregledima. Također redovito voditi evidenciju prskanja!

 

                                                                                                                        Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.,
e-mail:
Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr

 

Pripremi za ispis
Agroekologija, IAKS mjere, Vijest

Evidencije za IAKS mjere 2021.

Poštovani korisnici IAKS mjera Ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekoliški uzgoj, Mjera 14 – Dobrobit životinja) propisano je da svi korisnici koji su potpisom jedinstvenog zahtjeva preuzeli obvezu vođenja evidencija svih radnji, iste vode na na priloženim obrascima iz Priloga 4. navedenog Pravilnika.

Kako bi vam olakšali pristup obrascima, možete ih preuzeti pritiskom na poveznicu (kliknite ovdje).

Pripremi za ispis

Obavijest poljoprivrednim proizvođačima uljane repice

Usjevi uljane repice nalaze se u različitim fazama razvoja što ovisi o rokovima sjetve. Let ose listarice zabilježen je u jakom intenzitetu još početkom mjeseca i to na postrnim usjevima uljane repice, rauole i sl., a nakon toga su uslijedili i nalazi  pagusjenica  repičine ose listarice (Athalia rosae). Na nekim lokacijama zabilježena je pojava pamukove sovice jačeg intenziteta. Zadnjih godina  primijećena je i  jača pojava crvenoglavog repičinog buhača (Psylloides chrysocephala) te lisnih ušiju (Aphididae). Upozoravamo proizvođače da obilaze svoje parcele i prate pojavu ovih štetnika i po potrebi izvrše tretiranja.

Pragovi odluke za tretiranje su:

Pagusjenica repičine ose listarice :  0,5 pagusjenice /list ili 50 pagusjenica na m².

Kupusna lisna uš 100 uši/25 biljaka.

Repičin crvenoglavi buhač 0,5 buhača/m u redu, 2 buhača /m² ili 15 buhača u žutoj posudi dnevno.

Kod pojave repičinih buhača kod ne tretiranog sjemena oštećenje više od 10 % površine mladih biljaka znače potrebu za tretiranjem

Sredstva koja imaju dozvolu za suzbijanje ovih štetnika navedeni su u tablici 1.

 

Tablica 1.

Aktivna tvar Naziv preparata       Namjena Doza
Alfa-cipermetrin DIREKT*

 

FASTAC 10 EC*

FASTHRIN 10 EC**

FASTHRIN 15 WG**

Repičina osa listarica

 

 

Repičin crvenogl.buhač

0,1   l/ha

0,067

Cipermetrin CYTHRIN MAX Kupusni buhači

Repičin crvenoglavi buhač

50ml/ha
Deltametrin  

DECIS 2,5 EC

 

 

Kupusni buhači

Repičin crvenoglavi Buhač

Lisne uši

0,3l/ha
Lambda-

cihalotrin

 

KARIS 10 CS

 

 

CYCLONE

Repičina osa listarica

Lisne uši

Repin buhač

 

Rep.crvenoglavi buhač

 

50-75 ml/ha

 

 

 

0,15l/ha

Esfenvalerat SUMIALFA 5 FL Repičina osa listarica

Repičin crvenoglavi buhač

 0,1-0,15 l/ha
Acetamiprid MOSPILAN 20 SG Repičina osa listarica

Lisne uši

Repin buhač

150-200g/ha
Lambda-cihalotrin KARATE ZEON lisne uši

insekti grizući

 0,15l/ha

0,15l/ha

*Krajnji rok za primjenu zaliha       1.5.2022.

**Krajnji rok za primjenu zaliha      7.12.2022

 

Topla jesen pogodovat će rastu biljaka uljane repice, a za  prezimljavanje  uljane repice najpovoljniji je ulazak u zimu u fazi  10-12 listova. Pratite faze razvoja i vremenske prilike te po potrebi primijenite fungicide koji su ujedno i regulatori razvoja.

U tablici 2. su navedeni fungicidi za  suzbijanje bolesti uljane repice u jesenskom periodu.

 

Tablica 2.

Aktivna tvar Naziv preparata Bolest Faza primjene Doza   l,kg/ha,
 

 

Metkonazol

 

 

CARAMBA*

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 

primjena u jesen u fazi 4-6 listova, služi za  regulator razvoja

 

 

 

0,7-1 l

 

 

 

 

 

 

 

Tebukonazol

 

 

FOLICUR  250  EW

 

 

ULYSSES*

 

 

 

 

TEBUSHA 25 % EW

TEBKIN 250 EW

TEBUCOL

TEBU SUPER 250   EW

RIZA

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

siva plijesan

 

 

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 

 

U jesen u fazi 6 – 7

 

 

primjena u jesen u fazi 4-6 listova, služi za  regulator razvoja

 

 

1,5-2

 

 

0,6

 

 

 

1

 

 

1,25

 

 

Protiokonazol

Tebukonazol

 

 

 

PROSARO 250 EC

suha trulež stabljike i korijena

 

svijetla pjegavost

u jesen odmah nakon prve pojave znakova bolesti, ponoviti primjenu u kasnu jesen/zimu ako se simptomi bolesti vrate  

 

1

 

Difenkonazol

Tebukonazol

 

 

MAGNELLO*

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 od faze 4-6 listova u jesen, primjenom na uljanoj repici djeluje i kao regulator rasta biljaka  

 

 

0,8

 

Fluopiram

Protiokonazol

 

PROPULSE

 

suha trulež

faza od četiri do osam razvijenih listova (BBCH 14-18), nakon pojave prvih pjega  

1

 

 

 

*Ujedno i regulatori razvoja

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema : Pravilniku  o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.

                                                                  Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

 

Pripremi za ispis

Obavijest proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice i postrnih repica za zelenu gnojidbu utvrđeno je prisustvo šteta od repičine ose listarice (Athalia colibri).

Kritični broj za suzbijanje je 50 pagusjenica /m² odnosno 0,5 pagusjenica /biljci. Proizvođači trebaju redovito pregledavati usjeve kako bi na vrijeme izvršili tretman.

Od štetnika na usjevu uljane repice u jesen  štetu  još mogu prouzročiti: buhači (Phyllotreta spp.) i  pipa terminalnog pupa (Ceutorhyncus pictarsis).

Od insekticida mogu se koristiti: Sumialfa  5 FL, Cythrin Max, Decis 2,5 EC, Karate Zeon , Mospilan 20 SG , Poleci, Sindoxa, Trika Expert i dr.

Proizvođači koji su u EZP za postrnu sjetvu prijavili mješavinu repica i drugih kultura  ne smiju koristiti sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi.

Proizvođači koji nisu odradili tretman herbicidima nakon sjetve a prije nicanja kulture mogu provesti zaštitu nakon nicanja kulture nekim od navedenih herbicida vodeći računa o fazi razvoja kulture: Koban 600, Tanaris, Sultan 50 SC, Rapsan, Teridox 500 EC, Lontrel 72 i dr.

U fazi  od 4-6 listova uljane repice treba provesti tretman protiv bolesti: crna pjegavost (Alternaria brassicae), bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i suha trulež (Phoma lingam).

Neki fungicidi djeluju ujedno i kao regulatori rasta te ublažavaju štete od mraza.

Primijeniti se mogu neki od navedenih fungicida: Magnello, Caramba, Tebucol, Riza, Ulysses, Folicur  EW 250, Prosaro 250 EC  i dr.

 

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju potrebno je voditi evidenciju, a praznu ambalažu SZB zbrinuti na propisani način.

 

                                                                                                      Sanja Vuković dipl.ing.agr.

                                                                                                e-mail:sanja.vukovic@mps.hr

Pripremi za ispis