Drugu reviju vina hrvatskih autohtonih sorata VINA OD DAVNINA i izabrana šampionska vina predstavio je na današnjoj konferenciji za medije, pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 85 proizvođača sa 130 uzoraka vina proizvedenih od 34 autohtone sorte različitih godina berbe (2008. – 2018. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi, ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušava vina. Ocjenjivanje vina organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć suorganizatora i partnera Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Povećani odaziv vinara u odnosu na prošlu godinu pokazuje interes proizvođača koji su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede dobili jedinstvenu manifestaciju i promidžbu za svoja vina koja su i turistički autentičan proizvod i dio su gastronomske ponude Hrvatske.

Vinarima s najbolje ocjenjenim vinima potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić dodijelit će šampionska odličja  26. travnja 2019. godine na otvorenju revije VINA OD DAVNINA u Art galeriji Lauba u Zagrebu. Uoči revije vina, ministar Tolušić podsjetio je vinare i vinogradare da je do kraja travnja otvoren natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Vinske omotnice.

„Mi smo prije svega partner i suradnik vinara i vinogradara što smo i dokazali novim Zakonom o vinu kojim smo maksimalno smanjili administrativna opterećenja i papirologiju te olakšali vinarima pristup tržištu. Decentralizirali smo ocjenjivanje vina, uspostavili veću kontrolu na terenu i osigurali administrativna rasterećenja od 33% u odnosu na dosadašnje propise. Ukinuli smo sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te time  uštedjeli vinarima 12 milijuna kuna, koje će se iskoristiti za marketinške aktivnosti i brendiranje naših vina. Ukinuli smo i  evidencijske markice koje su bile obvezne prije stavljanja vina u promet te se uspostavili marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. U dogovoru s vinarima i vinogradarima izradili smo i Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. – Vinska omotnica – gdje je tom sektoru kroz četiri mjere na raspolaganju 10,8 milijuna eura godišnje. Mjere poput Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije od ranije su poznate, a sada na traženje sektora imamo i mjeru Informiranje u državama članicama. Natječaj za mjeru „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ završava krajem travnja i još imate vremena prijaviti svoje projekte.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba bobica 2015.- Vinogradarstvo-podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna gora

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Središnja bregovita Hrvatska:

Pušipel 2018.- Vinarija Preiner, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Dalmacija:

Malvasija dubrovačka 2018.- Malvasija Karaman obrt, Pridvorje

Šampion u kategoriji crvenih vina – regije Dalmacija:

Crljenak 2015.- Poljoprivredna zadruga „Maslina i vino“, Polača

Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe – regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Malvazija istarska 2018.- In Sylvis vina (OPG ZGRABLIĆ MARKO), Sv. Petar u Šumi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner:

Teran  2016.- OPG Dario Sirotić, Buzet

 „Drago nam je da su proizvođači vina od hrvatskih autohtonih sorata prepoznali napore koje ulažemo da bi etablirali i promovirali upravo njih i njihova vina, te su se i ove godine odazvali ocjenjivanju i izlaganju u većem broju nego na prošloj reviji. To govori da je ova manifestacija potrebna Hrvatskoj jer je jedinstvena u mnoštvu sličnih vinskih događanja koja ukupno podižu interes i znanje potrošača, ali i kvalitetu proizvedenih vina. Zahvaljujem se svima na pomoći, svim partnerima u projektu, a posebno vinarima koji su se odazvali našem pozivu uz posebnu čestitku ovogodišnjim šampionima. Želja nam je senzibilizirati potrošače upravo za ovakva vina koja su ujedno i naša baština, a u njima se krije veliki turistički i gospodarski potencijal. Posjet reviji za sve građane je besplatan, a VINA OD DAVNINA su jedini ovakav vinski događaj gdje su na jednom mjestu okupljena isključivo vina hrvatskih autohtonih sorata iz cijele Hrvatske“ – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek.

Ocijenjena vina će na reviji u Laubi biti izložena 26. i 27. travnja 2019. te će ih posjetitelji moći kupiti i kušati izravno od proizvođača i saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Osim poziva svim zainteresiranima da posjete Art galeriju Lauba ovog petka i subote, te se upoznaju s našim vinarima i kušaju vina od hrvatskih autohtonih sorata, predstavljen je i program revije koji je kreiran zajedno sa suorganizatorom i partnerima projekta VINA od DAVNINA. Sudjelovanje na radionicama i panelima je besplatno, uz prijavu na mail: vinaoddavnina@mps.hr.

Od zadnje preporuke za zaštitu jabuke i kruške prošlo je 6 dana. Ovisno o lokalitetu u protekla tri dana palo je oko 10 do 20 mm kiše i došlo je do značajnog pada temperatura. Međutim, zbog dužeg vlaženja lista na nekim lokalitetima ostvareni su uvjeti za infekciju uzročnikom krastavosti jabuka (Venturia inaequalis)

Preporučamo ponoviti zaštitu sa pripravcima sistemičnog mehanizma djelovanja koji imaju kurativni učinak (Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone, Sercadis plus). Kako za vikend meteorolozi ponovno najavljuju oborine potrebno je radi produljenog preventivnog djelovanja dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja( Delan 700 WDG, Delan pro, Alcoban ili Dynamo).

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom. Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem internetske tražilice na sljedećoj adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Primjenu sredstava za zaštitu bilja mogu obavljati samo osobe s položenim ispitom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida, za aplikaciju se smiju koristiti samo pregledani uređaji za primjenu pesticida. Ambalažu sredstava za zaštitu bilja potrebno je zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Božena Dežđek, dipl. ing. zaštite bilja

e-mail: bozena.dezdjek@mps.hr

S obzirom da nas idućih nekoliko dana očekuje nestabilno vrijeme sa mogučnošću oborina, preporučujemo provesti zaštitu protiv uzročnika bolesti šupljikavosti lista ( Stigmina carpophilla), kozičavosti lista ( Blumeriella jaapii) i narančaste pjegavosti( Polystigma rubrum) sa jednim od pripravaka koji su registrirani za tu namjenu :

Delan 700 WDG ( marelica,breskva, nektarina-šupljikavost , pjegavost lišća i sušenje pupova; trešnja- šupljikavost, kozičavost)

Captan WP 50(  koštićavo voće šupljikavost, narančasta pjegavost), Merpan 80 WDG(marelica, višnja šupljikavost), Kastor( koštićavo voće šupljikavost, šljiva narančasta pjegavost)

Futura 50 WP-šljiva- narančasta pjegavost

Syllit 544 SC, Chromodin-trešnja, višnja-kozičavost

Luna experience-višnja- kozičavost lista

Potrebno je i izvršiti  pregled nasada na prisustvo lisnih ušiju, te prema potrebi provesti zaštitu sa jednim od pripravaka: Teppeki 500 WG ( breskva, šljiva)); Pirimor 50 WG ( breskva, višnja, šljiva);i dr.

Preporučene pripravke potrebno je primijeniti prema uputama proizvođača. Svako tretiranje je potrebno evidentirati i ambalažu je potrebno zbrinuti na zakonom propisan način.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu, možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u FIS bazi, putem Internet tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

                                                                                Dipl ing. Agr. Zrinka Krpan

                                                                               E-mail: zrinka.krpan@mps.hr

Od posljednje preporuke za zaštitu jabuka proteklo je 7 dana. Agroklimatske stanice zabilježile su kišu tijekom 16. i 17. travnja u količini od 10 do 20 litara po kvadratnom metru. Iako je u tom periodu došlo do značajnog zahlađenja, zbog dugog perioda vlaženja lisne mase ostvareni su uvjeti za slabu do srednje jaku infekciju uzročnikom krastavosti jabuka (Venturia inaequalis). Prognostičari najavljuju novo kišovito razdoblje koje počinje tijekom vikenda.

Voćarima preporučamo da obave zaštitu primjenom sistemičnih fungicida na bazi difenkonazola (Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone, Sercadis plus).  Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja osnovi aktivne tvari ditianon  (Delan 700 WDG, Envita, Delan PRO, Alcoban, Dynamo)  ili pripravak na bazi kaptana (Captan 80 WG, Captan WP 50, Merpan 80 WDG, Kastor ili Scab 80 WG)i li pripravak na bazi metirama (Polyram).

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom.

Primjenu sredstava za zaštitu bilja mogu obavljati samo osobe s položenim ispitom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida, za aplikaciju se smiju koristiti samo pregledani uređaji za primjenu pesticida.  Ambalažu sredstava za zaštitu bilja potrebno je zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

1. mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

E-mail: zeljkica.medurecan@mps.hr

U protekla tri dana zabilježeno je ovisno o lokacijama od 20-40-tak mm oborina i znatan pad temperatura. Duži period vlaženja lista na nekim lokacijama uzrokovao je pojavu  infekcije krastavosti jabuke( Venturia inaequalis). Zbog toga je  potrebno  ponoviti zaštitu  primjenom sistemičnog fungicida u kombinaciji sa nekim od fungicida preventivnog djelovanja:

Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone,  Sercadis ,Scercardis plus, uz pripravke na bazi metirama, ditianona ili kaptana.

Pripravku na bazi metirama registracija važi do 28.5.2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 28.11.2024. godine.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Vođenje evidencije uporabe SZB, atestiranje strojeva , skladištenje i zbrinjavanje ambalaže SZB te korištenje zaštitne opreme obveze su propisane :  Zakona o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 te Pravilnikom o uvjetovanosti NN26/2023.

                                                                               Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

Od prethodne preporučene zaštite nasada jabuka proteklo je 6 dana. Protekla tri dana obilježena su naglim zahlađenjem i oborinama (tablica 1).

Tablica 1: Količina oborina zabilježena na mjernim stanicama u razdoblju od 16. do 18.4.2024.

Dugotrajno vlaženje lišća pogodovalo je razvoju zaraze uzročnikom krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) srednjeg intenziteta. Voćari mogu izvršiti zaštitu sa pripravcima sistemičnog mehanizma djelovanja koji imaju kurativni učinak. Predlažemo primjenu sistemičnih fungicida na bazi difenkonazola (Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone, Sercadis plus).  Radi produžetka preventivnog djelovanja navedenim je fungicidima potrebno dodati jedan od pripravaka kontaktnog djelovanja osnovi aktivne tvari ditianon (Delan 700 WDG, Delan Pro, Alcoban, Dynamo ili pripravak na bazi kaptana: Captan 80 WG, Captan WP 50, Merpan 80 WDG, Kastor ili Scab 80 WG ili pripravak na bazi metirama: Polyram.

Pripravku Polyram registracija važi do 28.5.2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 28.11.2024. godine.

Pripravke za zaštitu bilja upotrijebiti prema uputi proizvođača, a praznu je ambalažu potrebno zbrinuti na propisani način.

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem internetske tražilice na sljedećoj  adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/

                                                               Suzana Slovic, dipl.ing.               

                                                               E-mail: suzana.slovic@mps.hr

Na kasnijim sortama i hladnijim lokalitetima županije vinova loza je u fenofazi D-E (pojava listića do razvijeni listovi) s mladicama 3-10 cm. U takvim uvjetima s najavljenim oborinama moguća je infekcija crnom pjegavosti rozgve (Phomopsis viticola). Zaštitu mladica moguće je obaviti fungicidima na osnovi bakra (npr. NORDOX 75 WG, CUPRABLAU Z 35 WG i dr.), ali i organskim fungicidima (DELAN PRO, POLYRAM DF, SOLOFOL, UNIVERSALIS, MIKAL FLASH i dr.).

Na toplijim lokalitetima vinova loza je u fazi intenzivnog porasta. Na pojedinim lokalitetima (Vrgorac, Kaštela i dr.) bilježimo prve simptome zaraze plamenjačom vinove loze (Plasmopara viticola) i pojavu fruktifikacijskih organa. Najavljeno kišno razdoblje pogodovat će širenju zaraze, a zbog visokog infektivnog potencijala preporučujemo preventivnu zaštitu organskim fungicidima (FORUM STAR, MIKAL FLASH, MIKAL PREMIUM F, CURZATE F, PERGADO F, FANTIC F, MOMENTUM TRIO, MAGMA TRIPLE, SPHINX EXTRA 685 WDG i dr.). U vinogradima gdje je utvrđena zaraza prednost treba dati sredstvima sistemičnog djelovanja.

Sredstva sadrže aktivnu tvar folpet te djeluju i na sivu plijesan vinove loze.

Temperature preko 20°C i vlaga u zoni listova pogoduju i razvoju pepelnice vinove loze (Erisiphe necator)  Zaštitu je moguće napraviti jednim od pripravaka: COLLIS, DYNALI, DOMARK 40 ME, NATIVO 75 WG i dr.

Sva dozvoljena sredstva dostupna na https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/.

U ekološkoj poljoprivredi preventivnu zaštitu protiv plamenjače provodimo sredstvima na bazi bakra (npr. CUPRABLAU Z 35 WG, CHAMPION WG 50, NORDOX 75 WG, BORDOŠKA JUHA CAFFARO 20 WP, CUPROCAFFARO WP i dr.).

Sredstva na bazi sumpora (npr. CHROMOSUL WG, THIOVIT JET, COSAVET DF, KALINOSUL 80 WG, SUMPOR WG 80 i dr.) osigurati će zaštitu protiv pepelnice.

Sva dozvoljena sredstva dostupna na https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/.

Sredstva za zaštitu bilja primjenjivati u skladu s dozvolom poštujući upute na etiketi. Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti niti primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH.

Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.

Tihana Pipinić, dipl.ing.agr.

e-mail: tihana.pipinic@mps.hr

Prosječna temperatura zraka proteklog mjeseca ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), a neobično “vruće” razdoblje zabilježeno je od 27.3. do 15.4. 2024., jer su tada najviše temperature zraka svakodnevno u hladovini bile s vrijednostima od 16,7° do 30,5°C! Prema najavama prije dva dana je naglo osvježilo (16.4.), kiša je tada padala na svim mjernim mjestima: u količinama 20,0 mm (Donja Dubrava) do 37,0 mm (Čakovec)! Jutarnje su vrijednosti posljednja dva dana tek nešto više od 0°C (jutros je na području Kotoribe zabilježen mraz) (-0,4°C), a dnevne vrijednosti sada iznose 13-15°C! Manje količine oborina očekujemo u subotu (20.4.), a nestabilno će biti i početkom idućeg tjedna (22.4.-24.4.)!

Zaštita ruža

U takvim uvjetima ukrasne ruže (Rosa spp.) u središnjem dijelu Županije intenzivno su razvijale  lišće i mladica već u drugoj polovici ožujka i naročito u prvoj polovici travnja! Posljednjih godina tijekom proljetno-ljetno-jesenskog razdoblja dominira iznadprosječno sparno, vlažno i toplo razdoblje, pa mnogi vlasnici ukrasnih ruža dojavljuju štete zbog jače pojave i razvoja biljnih bolesti zbog kojih već sredinom ljeta može biti uništeno više od 50 % lisne površine.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti, od kojih na području Međimurja pronalazimo zvjezdastu pjegavost (Marsonina), pepelnicu (Sphaerotheca), hrđu (Phragmidium), plamenjaču (Peronospora), sivu plijesan (Botrytis), grinje (Panonychus) i štetne kukace (Aphidae i dr.). Ovisno o načinu i području uzgoja ruža pojava štetnih organizama je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 75 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduje jačoj pojavi biljnih bolesti ukrasnih ruža.

Kako su ruže već od kraja mjeseca veljače o.g. iz zimskih pupova potjerale mlado lišće i započele porastom novih izdanaka preporučujemo redovito planirati i započeti mjesečne mjere zaštite od najvažnijih štetnih organizama. Budući ruže napada veći broj bolesti i štetnika, važno je prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Pridržavati se priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu, te dodatnom zaštitom spriječiti negativan utjecaj pesticida na korisne organizme (posebice pčele).

Zaštite ukrasnih šimšira (Buxus spp.)

Sve do prije 10-ak godina šimšir (Buxus spp.) se tradicionalno uzgajao kao ukrasni grm ili još češće kao “topijar” (oblikovana ukrasna biljka) bez nekakvih posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Premda su na šimširu poznate i opisane pojedine biljne bolesti jer napadaju lišće iz skupina hrđa (Puccinia), pjegavosti (Phyllosticta) i gljivičnog raka  (Pseudonectria) koji može uzrokovati sušenje pojedinih grana i/ili cijelih biljaka, naši su držatelji ove ukrasne vrste najčešće do proljeća 2014. pronalazili mušicu šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Na talijanskoj formi šimšira je opisana i šimširova buha (Psylla buxi), ali se vrlo rijetko pronalazila u Međimurju.

Nova štetna vrsta šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine (Njemačka), a vrlo je štetna jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća šimšira!

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju tipične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani. Gusjenice su vrlo proždrljive, samo jedna za svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina! Stoga je golobrst (gubitak lišća) uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi znak temeljem kojeg “sumnjamo” da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik!

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava preko zime (preporučuje se njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj novog pokoljenja rano u proljeće)! Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budući za “novog” nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je koristiti one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirani u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu!

Ranijih smo godina zaprimali biljne uzorke šimšira napadnute mušicom šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Ova vrsta je redoviti štetnik lišća šimšira u našoj zemlji. Odrasle mušice su mali kukci, narančasto-žute boje, veliki svega 2-3 mm. Imaju nježno tijelo i duge noge, a njihove ličinke nemaju noge niti potpuno razvijenu glavu. Ličinke su velike svega 2 mm, žive u unutrašnjosti ispod epiderme lišća šimšira a hrane se sisanjem sokova. Uzrokuju bjeličaste ili žućkaste nabrekline na napadnutom lišću. Jača zaraza ovim nametnikom uzrokuje posredne štete, nagrđena je zelena boja lišća, a zaražene biljke su naknadno podložnije zimskom smrzavanju. Mušica šiškarica šimšira ima samo jednu generaciju godišnje, a vrlo se uspješno kemijski suzbija u početkom proljeća, sa najčešće dvije aplikacije učinkovitim insekticidom uz razmak tretiranja 10-16 dana.

Insekticidi koji su učinkoviti na šimširovog moljca nisu dovoljno djelotvorni na mušicu šiškaricu šimšira. U literaturi se navodi da su na mušicu šiškaricu dovoljno djelotvorni insekticidi dubinskog djelovanja!

Uzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja:

Smaragdna tuja (Thuja occidentalis Smaragd) je hortikulturna vrsta vrlo popularna zadnjih desetak godina zbog svjetlo-zelene lisne površine koji zadržavaju boju kroz zimsko razdoblje. Razvija piramidalni, kompaktni i uski  habitus visine do 3 m. Zahtjeva visoku vlagu, dobro drenirano tlo i puno sunca, pa je ubrajamo među najčešće korištenim biljnim vrstama za žive ograde! Tolerantna je na vapnena tla, ali najčešća neživa oštećenja bilježimo od olujnih vjetrova, snijega, leda, visoke koncentracije soli i psećeg urina.

Uročnici bolesti tuja: Na tujama je opisan veći broj uzročnika bolesti, od kojih neke uzrokuju upalu i nekrozu kore (Botryosphaeria dothidea), pjegavost i sušenje mladica (Didymascella thujina, Kabatina thujae, Lophodermium thujae, Pestalotia funerea) ili rak drva (Coryneum syn. Seridium cardinale). Upala i nekroza kore (Botryosphaeria) je odavno poznata i opće raširena bolest u našim krajevima na stablima koja rastu u nepovoljnim uvjetima i bez zaštite. Značaj joj raste na položajima oštećenim od tuče ili na biljkama sa mehaničkom rezidbom! Na nadzemnim se dijelovima tuja od svjetlo-zelene razvija netipična tamno-crvena do tamno-ljubičasta promjena boje. Na kori nastaju ulegnuta mjesta smeđe do crvenkaste boje, što podsjeća na oštećenja od niskih temperatura. Na zaraženom mjestu kora odumire, suši se, a nakon što bolest obuhvati granu, nastaje sušenje gornjeg dijela grane. Na odumrlom i raspuknutom dijelu kore nastaju plodišta bolesti (ljubičasti piknidi u koncentričnim krugovima), iz kojih se tijekom cijele vegetacije oslobađaju infektivne spore koje inficiraju druga tkiva na mjestima rana i rezidbe (optimalno 26°C, uz vlaženje barem 4 sata). Vlažniji položaji izvrgnuti proljetnim niskim temperaturama (mraz) pogoduju razvoju ove bolesti, a usmjereno tretiranje bakarnim fungicidima početkom i krajem vegetacije (ili nakon tuče) smatraju se poželjnim mjerama usmjerene zaštite. Primjena bakarnih fungicida početkom i krajem vegetacije ujedno je zaštita protiv uzročnika raka drva (Coryneum syn. Seridium)!  Pjegavost i sušenje mladica tuje primarno može potjecati od različitih gljivičnih uzročnika (Didymascella, Kabatina, Lophodermium, Pestalotia i dr.), a negativne promjene na lisnom tkivu mladica nastaju krajem lipnja i početkom srpnja, te se prema kraju ljeta intenzitet bolesti pojačava. Zaraženo tkivo mijenja boju u svjetlo-smeđu, a naknadno se palež od rubnih dijelova širi prema unutrašnjosti. Uzročnici bolesti se održavaju na zaraženom biljnom tkivu, a infektivne spore se oslobađaju od mjeseca ožujka do studenoga, a vrlo kritično razdoblje smatra se mjesec svibanj i lipanj (primarne zaraze). Zaraze su veće što su izdanci duže izloženi kiši i vlazi! Uz već spomenute bakarne fungicide koje preporučujemo početkom i krajem vegetacije (ožujak i studeni), tijekom aktivnog razdoblja vegetacije (naročito u travnju i svibnju) preporučuju se organski fungicidi registrirani u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama).

Za amatersku primjenu od navedenih pripravaka u našoj zemlji dopuštenje imaju samo bakarni pripravci (npr. Cuprableu-Z, Neoram WG). Broj tretiranja ovisi o količini i rasporedu oborina, a tijekom kritičnog razdoblja (travanj, svibanj, lipanj) potrebno je provesti barem 2-3 aplikacije mjesečno (nakon svakih 30-40 mm oborina)!

Štetnici tuja: Osim uzročnika bolesti tuje napadaju i neželjeni organizmi životinjskog podrijetla, najčešće štetni kukci! Među njima su vrlo česte različite lisne i štitaste uši (Cinara tujafilina, Cinara cupressi, Planococcus vovae, Carulaspis carueli), tujin potkornjak (Phloeosinus thujae), tujin krasnik (Palmar festiva) i drugi štetnici (mineri, cvilidrete). Lisne uši  (Cinara) ubrajamo među najvažnije štetnike poljoprivrednih kultura, sitni su kukci veliki svega nekoliko mm, a leteće forme imaju dva para opnenastih krila. Hrane se sisanjem biljnih sokova i obilno luče „mednu rosu“ (ljepljivu slatkastu tekućinu). Štitaste uši (Planococcus, Carulaspis) su vrlo važni štetnici ukrasnog drveća i grmlja, a zbog slabije mobilnost ne mogu se održati na jednogodišnjim kulturama. Također su sitni kukci, veličine najčešće 2-5 mm, tijelo im je pokriveno voštanim izlučinama ili štitićem različite građe, a usni ustroj je građen za sisanje biljnih sokova. Većina štitastih uši izlučuje slatkaste, ljepljive tekućine („mednu rosu“), koju naknadno naseljavaju gljive čađavice pa zaražene biljke dobiju tamni izgled!

Tujin potkornjak (Phloeosinus) je sitni kornjaš (2-3 mm), valjkasta tijela, tamno-smeđe boje. Ličinke su bijele, s tamnom glavom, nemaju noge. Buše hodnike u drvetu, najčešće u deblu, a rjeđe u granama. Ovu skupinu kukaca (potkornjaci) ubrajamo među najvažnije štetnike šumskog drveća i ukrasnih drvenastih vrsta! Većina vrsta su sekundarni štetnici koji napadaju slabija ili oštećena stabla (npr. oštećena tučom, sušom, mrazom, ledenom kišom i sl.). Hodnike potkornjaka mogu naseliti gljivice razarači drva (npr. Botryosphaeria), pa napadnute tuje brzo propadaju. Odrasli oblici potkornjaka suzbijaju se primjenom insekticida protiv drugih štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Praktična iskustva kontrole brojnosti potkornjaka u međimurskim voćnjacima (jabuka) dokazuju da masovni ulov crvenim ljepljivim pločama i otopinom 50 % etilnog alkohola možemo značajno smanjiti prezimljujuću populaciju potkornjaka tijekom mjeseca ožujka i travnja! Tujin krasnik (Palmar) je kornjaš produljenog, straga zašiljenog tijela, veličine 10 mm. Dominiraju žive boje, ženke u proljeće odlažu jaja, nakon čega se na tanjim dijelovima stabljike razviju zadebljanja ispod kojih su bijele spljoštene ličinke. Naknadno se vršni dijelovi tuje iznad napadnutog mjesta osuše. Potrebno je provoditi proljetno usmjereno suzbijanje prezimljujuće populacije tujina krasnika (travanj, svibanj).

Potrebno je na vrijeme uočiti njihovu pojavu, sve zaražene biljne dijelove odstraniti povratnim rezom do zdravog tkiva, te poduzimati usmjerene mjere zaštite prikladnim sredstvima za zaštitu bilja.

Amaterska primjena pesticida: Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) moguće je bez položenog tečaja o sigurnom rukovanju i primjeni sredstva za zaštitu bilja i bez predočenja iskaznice (potvrde) kupovati i primjenjivati samo manja pakiranja pesticida koja su registrirana za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Kultivari jabuke su na većini lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji u fenofazi (BBCH 71) tj. fenofaza opadanja latica i razvoja ploda (do 10 mm), dok su sorte kruške u fenofazi (BBCH 72) tj. plodovi kruške su promjera do 20 mm. U vegetacijskoj sezoni 2023., jabuke i kruške su u prethodno navedenim fenofazama bile oko 05.svibnja, što sugerira kako je ovogodišnja vegetacija „uranila“ najmanje 15 dana.

Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja, nakon dužeg vrlo suhog i neuobičajeno vrućeg vremenskog perioda utvrđeno je kako je u noći između 16/17. travnja, pala manja količina oborina i to: mjerna postaja Bizovac – 15 mm, Dalj – 4 mm, Našice – 7 mm, Trnava – 4 mm i Topolje – 10 mm uz srednju dnevnu temperaturu od 4,6°C do 6,3°C te za sada nema temperaturnih uvjeta za razvoj infekcije uzročnikom krastavosti ili fuzikladija (Venturia) u Osječko-baranjskoj županiji.

Kako se prema prognostičkim kartama u narednih 7 dana očekuje manja količina oborina uz srednje dnevne temperature ispod 10°C, preporuka je da se sa zaštitom nasada jabuke i kruške sačeka dok srednje dnevne temperature ne porastu čime bi se ostvarili uvjeti za širenje askospora Venturie (fuzikladija) i ostvarivanje primarnih zaraza. U ovome slučaju mogu se obaviti  preventivni tretmani korištenjem kontaktnih pripravaka na bazi: metirama (Polyram DF), ditianona (Delan 700 WDG, Alcoban, Dynamo, Ditoflo 700 i dr.) ili kaptana (Merpan 80 WDG, Kastor, Scab 80 WG, Caption 80 WG, Khapo 80 WG i dr.)

U slučaju da nije bilo moguće djelovati preventivno, zaštita nasada jabuke i kruške treba se obaviti najkasnije 24 sata nakon oborina a mogu se koristiti sistemični pripravci na bazi: pirimetanila (Pyrus 400 SC, Penbotec 400 SC, Avalon, Laitane i dr.), ciprodinila (Chorus 75 WG, Chorus 50 WG), difenkonazola (Score 250 EC, Difcor, Argo, Difenzone i dr.) ili kombinacije fluopiram+tebukonazol (Luna expirience), perimetanil+ditianon (Faban), fluksapiroksad+ difenkonazol (Secradis plus) te difenkonazol+krezoksim-metil (Decibel max) i dr. Kod korištenja sistemičnih pripravaka s jednom aktivnom tvari dodaje se i jedan od prethodno navedenih kontaktnih fungicida.

Važno je naglasiti kako sistemični pripravci na bazi difenkonazola, fluopirama i tebukonazola štite i protiv uzročnika pepelnice jabuke (Podosphaera).

U slučaju pojave pepelnice (Podosphaera ssp.), mogu se koristiti kontaktni pripravci na bazi močivog sumpora (Chromosul 80, Cosavet DF, Brimflo, Thiovit Jet, Microthiol special disperss i dr.). Ovi pripravci se koriste pri dnevnim temperaturama višim od 15°C. U jače zaraženim nasadima mogu se uz navedene koristiti sistemični pripravci na bazi fluksapiroksada (Sercadis i Sercadis plus koji djeluju i na krastavost – Venturia), krezoksim-metila (Stroby WG, Sugoby, Quimera), penkonazola (Topas 100 EC, Kantarel) ili kombinacija kontaktnih i sistemičnih fungicida: Luna experience, Zato plus, Decibel max i dr.

U pojedinim nasadima kruške primijećena je pojava izlijeganja jaja kruškine buhe (Psilla pyri) te se u narednom periodu preporučuje (nakon pregleda svakog pojedinačnog nasada), primjena insekticida na bazi spiroteramata (Movento) ili kombinacija abamektin+klorantraniliprol (Voliam targo). U kasnijim razvojnim stadijima kruškine buhe mogu se primijeniti sredstva na bazi abamektina (Vertimec 018 EC, Apache ili Kraft 18 EC) uz dodatak mineralnog ulja.

Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

Kod koštičavog voća cvatnja je završila. Prognoz za slijedećih nekoliko dana predviđa mogućnost pojave oborina kao i pad temperatura .Povišena vlaga   pogoduje pojavi i razvoju bolesti na koštičavom voću: šupljikavosti lista (Stigmina carpophila), pjegavosti lista (Venturia carpophila) , sušenje pupova (Fusicoccum amygdali) ,kozičavosti (Blumeriella jaapii).

Zbog svega navedenog potrebno je provoditi tretiranja  prije navedenih oborina protiv gore navedenih bolesti.

Za preventivno suzbijanje ove bolesti mogu se koristiti neki od slijedećih fungicida:

Kod sorata  breskve i nektarine  koje su osjetljive na pepelnicu  (Sphaerotheca pannosa) , moguće  je preventivno  tretiranje nekim od pripravaka (ovisno o dozvoli):  Nativo 75 WG, Revyona, Luna experience ,  Kantarel , ili nekim od pripravaka na bazi sumpora prema dozvoli.

U nasadima breskve i nektarine prati se let breskvinog moljca (Anarsia lineatella)   i breskvinog savijača ( Cydia molesta ) kao i let i odlaganje jaja kod šljivinog savijača (Cydia funebrana) .Kod obje vrste savijača još prošli tjedan zabilježili smo kritičan broj.

Pratiti i pojavu lisnih ušiju jer uočena pojava nekih vrsta na šljivi, trešni i višnji.

Potrebno je izvršiti pregled , kritičan broj je pojava   5 kolonija na 100 pregledanih izbojaka.

Suzbijanje možete provesti nekim od slijedećih pripravaka:

Koštičavo voće: Mospilan 20 SP

Breskva i šljiva: Teppeki 500 WG

Breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja: Movento

Šljiva, breskva, nektarina, višnja: Pirimor 50 WG  i dr.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Vođenje evidencije uporabe SZB, atestiranje strojeva , skladištenje i zbrinjavanje ambalaže SZB te korištenje zaštitne opreme obveze su propisane :  Zakona o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 te Pravilnikom o uvjetovanosti NN26/2023.

Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

S obzirom na najavljene oborine koje će pogodovati infekciji i razvoju bolesti crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola), za zaštitu mladih listića moguće je upotrijebiti jedan od pripravak – SOLOFOL, POLYRAM DF (registracija vrijedi do 28.05.2024.g.), DELAN PRO, kojima je moguće dodati sumporne pripravke radi smanjenja populacije štetnih grinja (akarinoza, erinoza) i preventivnog djelovanja na uzročnika pepelnice (Erysiphe necator) https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/.

A na lokalitetima gdje je vinova loza u razvojnom stadiju intenzivnog porasta listova i mladica potrebno je provesti zaštitu od plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola), za čiju pojavu i razvoj vrijedi pravilo „ 3 x 10 “, a to znači da je srednja dnevna temperatura zraka oko 10 °C, da tijekom dva do tri dana padne više od 10 mm kiše dnevno, te je mladica veća od 10 cm. Zaštitu od plamenjače provesti jednim od pripravaka: MIKAL PREMIUM, POLYRAM DF (registracija vrijedi 28.05.2024.g.), PERGADO F, MIKAL FLASH, SOLOFOL, UNIVERSALIS.

Zaštitu od pepelnice moguće je napraviti jednim od pripravaka: STROBY, DOMARK 40 ME, NATIVO 75 WG, TALENDO, COLLIS I dr.

 Podaci o registriranim SZB u RH vode se u  Fitosanitarnom  informacijskom  sustavu (FIS) dostupnom na web adresi https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/

 Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu

Srećko Bošković mag.ing.agr.

srecko.boskovic@mps.hr