MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Vijest

Hortikultura, Vijest, Voćarstvo

UTJECAJ NISKIH TEMPERATURA NA VOĆNE VRSTE-TRAVANJ 2020.

Posljednjih dana, naročito danas u ranim jutarnjim satima, svjedočimo drugom valu niskih temperatura, prvenstveno u području Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu značajne štete na svim voćnim vrstama.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene su negativne temperature zraka 01. i 02. travnja 2020. godine mjerene na mjernim uređajima Pinova Meteo i Metos stanica, tablica 1. i kretale su se od -1,0 do -6,37 °C. Najniže temperature su zabilježene u vremenu od 04.00 – 06.00 sati, a temperaturni minusi su u obje noći počeli oko 23.00 sata i rasli do jutarnjih sati.

Tablica 1. Temperature zraka 01.- 02. travnja 2020. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

                                 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Služba IPP poslova, Jadranka Berić, dipl. ing. agr.

Područje grada Bjelovara prednjači po negativnim vrijednostima temperatura i dužini njihovog trajanja. Smrzlo je svo rano voće, kao što su marelice, trešnje, rane sorte šljiva. Za utvrđivanje šteta kod kasnijih voćnih vrsta treba pričekati neko vrijeme, kako bi se prava šteta mogla utvrditi.

                                       

                                  Slika 1. i 2. Stradale voćke u cvatnji u voćnjaku OPG Blažeković, Veliki Grđevac
                                  (Foto: M. Blažeković)

Voćnjak OPG-a Matije Blažekovića iz Velikog Grđevca nalazi se na padini brijega na oko 190 m nadmorske visine, gdje nisu bile tako niske temperature, ali je unatoč tome cijeli voćnjak smrzao.

Slika 3. Nasad OPG-a Blažeković (Foto: M. Blažeković)

Na području Koprivničko-križevačke županije, nakon trodnevnih uzastopnih niskih temperatura, koje su se kretale od -6 do  -7 °C  (3 dana i 3 noći) štete su postale vidljive na većini voćnih vrsta. Štete su vidljive na svim koštičavim voćnim vrstama: breskvi, šljivi, marelici, višnji, koje su već prije 14 dana stradale od niskih temperatura u vrijeme pune cvatnje, ali su te štete sada uočljivije. Stradalo je i jezgričavo voće, kao što su jabuke – smrzli su čak i potpuno zatvoreni cvjetovi te nasadi aronije. Postotak štete varira ovisno o fenofazi u kojoj se nasad nalazi te o lokaciji odnosno mikrolokaciji voćnjaka.

                 

Slike 4. i 5. Smrzavanje tučka na zatvorenom cvijetu jabuke u stadiju crvenog balona
(Foto: Tanja Lasić Jašarović)

Stanje koštićavog i jezgričavog voća u Varaždinskoj županiji je slično kao u već opisanim kontinentalnim županijama. Na području cijele županije proteklih dana su zabilježene niske noćne temperature, čak i do -6 ᴼC. Koštićavo voće, ali i jezgričavo, ovisno o sortimentu, nalazi se u različitim fenofazama: neke cvjetaju, neke su u fazi otvaranja cvjetova, dok su druge završile s cvatnjom. Prema informacijama proizvođača i njihovim procjenama na pojedinim lokalitetima nasadi koštićavog voća su stradali oko 70 %, dok je jezgričavo voće stradalo oko 50 %. Tek će se u narednim danima vidjeti stvarno stanje šteta prouzrokovanih niskim temperaturama.

Na području Krapinsko-zagorske županije u noći s prvog na drugi travnja temperatura se spustila u vremenu između 06:00 i 07:00h ispod -5,5ºC. U potpunosti su stradali nasadi ranijih sorata krušaka, posebno oni na ekspozicijama okrenutim prema suncu jer je se za vrijeme izlaska sunca temperatura spustila najviše ispod ništice. Pošto ne postoji plantažni uzgoj marelica, bresaka, šljiva, višanja i trešanja stradala su pojedinačna stabla na okućnicama. Sorte jabuka koje još nisu započele cvatnju, čiji su pupovi još zatvoreni, pretpostaviti je da nisu stradale u potpunosti. Pravo stanje će se moći utvrditi kroz par dana.

Slika 6. Mraz na cvatu kruške (Foto: Vanja Vinceljak)

Vrlo niske temperature zabilježene su tijekom prošle noći, dakle 01./02. travnja 2020. i na području Virovitičko-podravske županije i to po drugi puta ovaj tjedan, koje su nanijele velike štete višegodišnjim nasadima, ali i na povrtnim kulturama.

Prvi val niskih temperatura bio je pred jutro 31. ožujka 2020. (do -3 °C), ali je ovaj drugi val znatno jači. Tako su u voćnjaku u Suhopolju na meteorološkoj stanici u zoni lišća noćas zabilježene sljedeće minimalne temperature zraka:  u 01.00 sat -3,2 °C; u 03.00 sata temperatura je pala na -4,6 °C, nakon čega je temperatura stalno padala; u 07.00 sati ujutro postignut je maksimum minimalnih temperatura, koja je tada bila -6,2 °C i nakon čega je temperatura  počela rasti. U mjestu Dugo Selo Lukačko zabilježena je temperatura od -9,1 °C (izvor: Ž. Ferenc, viši stručni savjetnik za hortikulturu Uprave za stručnu podršku). Stvarne štete na višegodišnjim nasadima, kako voćnjacima i vinogradima tako i na povrću, tek će biti prepoznatljive i uočljive sljedećih dana.

Prve posljedice od mraza i niskih temperatura od 0 do -3 °C prošli tjedan na voću u Brodsko-posavskoj županiji uočene su već 28. i 29. ožujka 2020,. i to na cvjetnim pupovima krušaka i jabuka te također na marelicama i breskvama. 01. i 02. travnja 2020. temperature su bila u Brodskoj Posavini i do -6 °C. Sorta Idared je počela cvatnju prije dva dana. Kod cvjetova kod kojih je u cvatu otvoren srednji cvijet, tučak i prašnici oštećeni su – pocrnili su. Ista je situacija i kod 50 % još zatvorenih pupova. Kod ostalih sorata jabuka su manja oštećenja.

 

Slike 7. i 8. Smrzli tučci i prašnici u cvijetu jabuka i krušaka (Foto: Vera Novaković

U punoj cvatnji su rane šljive, koje su smrzle. Najzastupljenija sorta Stanly još ne cvijeta pa su štete znatno manje. Općenito, u nasadima koji se nalaze na otvorenim vjetrovitijim položajima šteta od smrzavanja je veća, s time da ova dva dana puše i sjeveroistočni vjetar, što dodatno pogoršava situaciju. Znatnije štete će biti na trešnjama i višnjama, koje su u punom cvatu te kruškama (cvjetovi su otvoreni 50-60%), a marelice su stradale već prošli tjedan pod snijegom.

U voćnjacima Osječko-baranjske županije situacija je slična: na terenima s nižom nadmorskom visinom od 100 do 150 m smrzli su cvjetovi koštičavog voća još prošli tjedan (breskve, marelice i šljive). Prema prvim procjenama cvjetovi na marelici su smrzli više 80 %; na šljivi, osim čačanske ljepotice, smrzlo je 90 % cvjetova na visini do 3 m.  Na ranim sortama bresaka, koje su tada bile u cvatnji,  prve procjene štete od smrzavanja su oko 80 %. Zadnja dva jutra temperature su bile  -3 do -4,4 °C  u trajanju nekoliko sati, a slične niske temperature se očekuju i sutra ujutro, što je pretpostavka za nove moguće štete. Idared je na početku cvatnje i prve uočene štete su od 30 – 40 % , ovisno prema  mikrolokaciji. Ostale sorte koje nisu još u cvatnji ne pokazuju znakove smrzavanja. U Baranji su znatne štete na marelicama (kajsijama), breskvama () i nektarinama. Ovisno od sorata štete su veće ili manje, još je rano za prave procjene. Postotak šteta će se tek utvrditi u narednom razdoblju, u vrijeme pojavljivanja plodova štete će biti uočljivije kod svim voćnih vrsta.

Slika 9. Sorta marelice piroška u Baranji smrznula (Foto: Ruža Skenderović)

Slika 10. Breskva u cvatnji (Foto: Ruža Skenderović)

Šire područje grada Zagreba i Zagrebačke županije jutros je također zabilježilo značajne minuse u temperaturi zraka: u Sesvetama je rano jutros zabilježeno -10,0 °C, u Velikoj Mlaki -9,0 °C, Lazini Čičkoj -9,5 °C. Osim na nasadima jabuka, kojih na ovom području ima podosta hektara, velike štete je pretrpjela i proizvodnja jagoda u plastenicima, jer su se u njima jagode smrzle.

 U području Jadranske Hrvatske situacija nije tako alarmantna, ali će se i tu osjetiti posljedice ovog vala zahlađenja.

U nizinama središnje Istre jutros je bilo mraza. Temperatura zraka je pala i do -4 °C na pojedinim lokalitetima. Međutim, samo manji dio voćnjaka se nalazi na tim položajima, dok je većina voćnjaka na brežuljcima, gdje je temperatura bila oko 0 °C pa nisu stradali. U dolini rijeke Dragonje (mjesto Škudelin i okolica), gdje  je  dosta značajno područje za voćarstvo Istre, štete od mraza će biti izrazitije, zato što su dosta stradale breskve i ostale koštičave voćne vrste, koje su u cvatnji. Najviše višegodišnjih nasada Istre čine masline i vinogradi. Pretpostavka je, općenito, da ove niske temperature neće ostaviti posljedice na njima (moguće na pojedinim mikro lokacijama i na pojedinim sortama vinove loze), što će biti vidljivo kod maslina tek kad se budu počeli razvijati cvjetni i lisni pupovi.

Na području Zadarske županije glavna voćarska proizvodna područja su: Smilčić (breskva, nektarina i trešnja);, zatim Korlat (bajam), Podgrađe (smokva). Prema podacima zabilježenim na meteorološkom CDA uređaju /Podgrađe – Benkovac/ temperature zraka su bile sljedeće: 2,9 °C (31. 03. 2020 ); 2,5 °C (01. 04. 2020.) i 1,0 °C je zabilježen jutros. Kod bajama je cvatnja završena i počinje fenofaza rasta plodića. Breskva i  nektarina su fenofazi pune cvatnje  i prema završetku cvatnje (ovisno o sorti), ali za sada štete od niskih temperatura nisu uočene.

 U Šibensko-kninskoj županiji sve ono što je cvalo ranije je nastradalo, uglavnom bajami, nešto marelice i ranije trešnje. Temperature su bile poprilično niske, a ono što su zabilježile naše agroklimatološke stanice je da su na područjima, koja su sklona mrazu temperature bile od -4 do -7 °C, a to su Drniško, Kninsko, Skradinsko područje i zaleđe Šibenika. Štete će biti, ali s procjenama treba još pričekati, jer se i za sutra ujutro, odnosno 03. travnja 2020. očekuju opet niske temperature.

Prema prvim informacijama s područja Splitsko-dalmatinske županije današnje jutro je bilo hladno i studeno. Na meteorološkim mjernim stanicama u Starigradskom polju zabilježeno je -3,5 °C, na Visu -2,5 °C, na Šolti  -5,7 °C. U ovom trenutku ne može se još utvrditi da li ima štete na višegodišnjim nasadima, maslini i vinovoj lozi koji tu prevladavaju, i koliko. Kod povrtnih kultura vidljivo je da je krumpir stradao, kod vinove loze još se ne zna, jer nije baš potjerala, a kod voćnih vrsta moglo bi bit štete, jer su voćke u punoj cvatnji, posebno breskve. U narednom razdoblju će to biti moguće učiniti.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema izjavama poljoprivrednika, situacija je sljedeća: smrzle su se povrtnice, voćke u cvatu i jagode na lokalitetima gdje je bilo negativnih temperatura. Loza i maslina nije stradala. Jutros su na meteorološkim postajama Službe zabilježene sljedeće temperature: Mljet – Babino polje 4 °C, Konavle -2,5 °C, Slivno pozitivne temperature, Ušće -0,8 °C, Pojezerje -2,6 °C, Koševo – Metković -4,5 °C, Potomje -4,8 °C, Lumbarda u plusu, Čara -2,8 °C, Blato – Polje Blato -5,0 °C.

 

Potpore i poticaji, Vijest

Nove mjere pomoći poljoprivrednicima

Radi ublažavanja negativnih posljedica pandemije na poljoprivredu i gospodarstvo u cjelini, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano donosi mjere pomoći građanima, u ovom slučaju poljoprivrednicima, prvenstveno usmjerenih na očuvanju likvidnosti, zaposlenosti i sigurnosti prehrambenog lanca, u skladu s potrebama na terenu. Tako je osnovni cilj intervencija Zakona o poljoprivredi propisati mogućnost Ministarstva poljoprivrede da u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti, u ovom slučaju okolnostima prouzročenima epidemijom COVID19, može donijeti posebnu odluku o odgodi roka za povrat sredstava u slučaju nemogućnosti naplate duga. Potrebno je osigurati mogućnost korisniku da podnese Agenciji za plaćanja zahtjev za plaćanja duga na rate i nakon isteka roka za povrat sredstava, pod uvjetom da zadnja rata ima dospijeće najkasnije 3 godine od roka za povrat sredstava propisanog odlukom.

Također, za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, koja uzrokuje nagle i nepredvidive promjene u ponudi i potražnji za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te tržišne poremećaje, javni naručitelj će poljoprivredne i prehrambene proizvode naručivati od gospodarskih subjekata, obvezno primjenjujući kriterije koji se odnose na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, veću svježinu ili niže opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza, bez obzira na vrstu postupka javne nabave. U svrhu plasmana istih, Ministarstvo poljoprivrede će izraditi nacionalnu online platformu – digitalnu tržnicu – na kojoj će se ponuditelji poljoprivredno prehrambenih proizvoda izlistavati te na taj način olakšati javnim naručiteljima pronalaženje dobavljača i omogućiti kupoprodaju domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Uslijed nastupanja značajnih problema i u sektoru transporta roba, od posebnog značaja su lokalni proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji mogu brzo isporučivati potrebne količine hrane i opskrbljivati lokalno stanovništvo. U Hrvatskoj trenutno posluje 28 malih mljekara koje mlijeko i mliječne proizvode isporučuju u kratkim opskrbnim lancima na lokalnom tržištu. Provedbom privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, vrijedne 2,5 milijuna kuna, osigurat će se otkup njihovih tržnih viškova. Otkupljeni proizvodi ustupit će se posrednicima u lancu doniranja hrane registriranim u Registru posrednika u doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede, a koji će tijekom trajanja ove krize organizirano donirati mliječne proizvode, hranu i druge potrepštine potrebitima.

Također, usvojenim Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sektoru sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva, a zbog osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19.

Svjesni smo problema i radimo na pronalaženju rješenja i implementaciji mjera u suradnji sa svim dionicima u poljoprivredi, koje za cilj imaju  olakšati tešku situaciju našim poljoprivrednicima i ribarima. Očuvanje likvidnosti, radnih mjesta i sigurnosti prehrambenog lanca i lanaca opskrbe naši su prioriteti“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Prvi set mjera pomoći poljoprivredi nalazi se na poveznici.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

E-propusnice za ribare

Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 01. travnja 2020. godine izmijenjena je Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, od 23. ožujka 2020. godine. Mijenja se način izdavanja propusnica.

Propusnice će se izdavati na rok od 1 do 14 dana, ovisno o razlogu za koji se izdaju. Ako netko od izdavatelja neće biti u mogućnosti izdati, to će učiniti Ravnateljstvo civilne zaštite.

Svi koji su dosad izdali propusnice dužni su sve propusnice zamijeniti e-propusnicama do 5. travnja jer će od 6. travnja napuštanje mjesta boravka bit će moguće samo uz e-propusnice.

Prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj moraju se poštovati sljedeće mjere:

  • socijalnog distanciranja
  • ne zadržavanja na javnim prostorima
  • posjedovati valjanu propusnicu izdanu kroz sustav e-Propusnice.

Propusnice za ulazak i izlazak iz područja prebivališta ili stalnog boravišta izdaju putem sustava e-Propusnice odgovorne osobe u pravnoj osobi, izabrani liječnik obiteljske medicine i nadležni stožer.

Cijelu odluku pročitajte na OVDJE.

E-Propusnice se izdaju na adresi https://epropusnice.gov.hr, zahtjev se podnosi korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Predaja zahtjeva za izdavanjem e-Propusnice prema:

  • Poslodavcu
  • Izabranom liječniku obiteljske medicine
  • Nadležnom stožeru civilne zaštite
  • Pregled predanih zahtjeva za izdavanjem e-Propusnica i njihovih statusa
  • Pregled i preuzimanje odobrenih e-Propusnica u PDF obliku

Ovlaštenici povlastica pravne osobe i obrtnici izdaju e-propusnice na sljedeći način:

  • U internetskom pregledniku upišite adresu https://epropusnice.gov.hr
  • Odaberite listu vjerodajnica, kao i prilikom svakog drugog pristupa sustavu
  • Odaberite ulaz za poslodavce https://epropusnice.gov.hr/
  • Potvrdite svoje podatke
  • Ulaskom u korisničko sučelje, izaberite jednu od opcija: zahtjev za propusnicom, pregled propusnica ili pregled zahtjeva
  • Ukoliko želite predati zahtjev za izdavanjem propusnice, ispunite tražene podatke te potvrdite zahtjev
  • Nakon odobrenja, vaša e-Propusnica bit će vidljiva u pdf formatu

Podaci o izdanim e-Propusnicama će s vremenskim odmakom od najviše 1 sat (tj. u skoro realnom vremenu) biti dostupne MUP u radi provjera na terenu.

Tehnička podršk vezanu uz e-Propusnice dostupna je putem:

  • e-pošta: epropusnice@uprava.gov.hr (0-24 h)
  • Telefon: 0800 8090 (od 8 do 17 sati)

Kako bi se upoznali sa sustavom e-Propusnice i postupkom prijave u sustav, preporučamo vam pogledati sljedeće video-upute:

Voditeljica Službe

Valentina Andrić, mag. ing.

Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

POČETAK PROIZVODNE SEZONE ZA POVRĆARE

Rani uzgoj presadnica

Početak sezone za proizvođače povrća počinje proljetnim uzgojem presadnica rajčice, paprike, kupusnjača i salate. Neke vrste povrća, koje se inače ne mogu uzgajati kao „čupani flanci“, mogu se uspješno uzgojiti iz presadnica primjenom suvremenih načina, kao što je  kontejnerska proizvodnja u specijalno pripremljenim supstratima.

Rani rasad se uzgaja u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici) i u tu svrhu se pripremaju i klijališta.

Način gradnje, priprema tla i način zagrijavanja klijališta mogu se naći opisani u gotovo svim priručnicima o vrtlarenju i stručnim časopisima.

Profesionalni proizvođači presadnica povrća i cvijeća koriste posebno opremljene plastenike i staklenike.

Slika 1. Presadnice u ožujku pred presađivanje i pikirane biljke za drugi rok sadnje

Prednosti  proizvodnje presadnica

Povrće proizvedeno iz presadnica dospijeva ranije u usporedbi s povrtnom kulturom, koja se uzgaja direktnom sjetvom. Usjev je ujednačen i daje veće prinose i istovremenu berbu. Skraćuje se vegetacija biljke na otvorenom, time se bolje koristi tlo te se na istoj površini može uzgajati više kultura u sezoni. Na taj način proizvodnje povrća troši se manje sjemena, što je naročito važno kod skupog sjemena hibrida povrća. Lakša je i zaštita od bolesti i štetnika.

Načini uzgoja presadnica povrća

Jedan od načina je da se gusto siju (1.000 biljaka/m2) i zatim pikiraju na veće razmake. Iznikle biljke u gustoj sjetvi na početku imaju dosta svjetla. Kasnije se počinju zasjenjivati, bore se za svjetlo pa se naglo izdužuju, postaju nježne i neupotrebljive. Da se to ne dogodi, mlade biljke rajčice, paprike, patlidžana i kupusnjača s razvijena 2 prava lista se presađuju ili pikiraju na razmak kocke 5 do 8 cm ili u kontejnere s promjerom rupa 5-8 cm.

Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Tako npr. kod paprike se ona kreće 70-tak dana od nicanja, kod rajčice 50-tak, a kod kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-tak dana.

Nepikirani rasad povrtnih kultura sije se 2-3 tjedna kasnije od pikiranog. Razmaci sjetve ovise o potrebi za prostorom pojedine vrste presadnica.

Najčešće se iz nepikiranih presadnica uzgajaju još i povrtne kulture kratke vegetacije kao što su različite vrste salate, endivija, radič, kineski kupus. Presadnice tih kultura se presađuju 40-tak dana nakon nicanja. Njihovom sukcesivnom sjetvom u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Proizvodnja presadnica uz pikiranje

Pikiranje se većinom radi kod rane proljetne proizvodnje povrća, jer omogućava da se uzgoje i presade veće biljke, koje će znatno ranije dospjeti za berbu. To nije potrebno ako se biljkama osigura dovoljno vegetacijskog prostora do presađivanja.

Uzgoj presadnica u kontejnerima ili pliticama

Kod uzgoja presadnica u lončićima i kontejnerima biljke poslije presađivanja ne pate i nema zastoja u razvoju, jer se ne oštećuje korijen.

Tim načinom uspješno se uzgajaju krastavci, tikvice, dinje i lubenice u kontejnerima promjera rupa 5-8 cm.

Uz kontejnerski uzgoj presadnica luka, poriluka i celera skraćuje se i olakšava njihova proizvodnja na polju. Naime, sjeme tih kultura sporo niče pa se često dogodi da je usjev iz direktne sjetve neujednačen i rijedak, a i korovi se ne mogu učinkovito suzbiti, što ograničava proizvodnju.

Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica

  • Kraj siječnja i početak veljače u kontinentalnom dijelu RH siju se pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agrila) te paprika za negrijane zaštićene prostore.
  • Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci.
  • Sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana.
  • Kraj ožujka i početak travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Slika 2. Nicanje lubenice na grijanim stolovima – prostoru za naklijavanje

Nicanje povrtnih kultura

Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 0C. Od hladnijih kultura najbrže niču kupusnjače i salata, a najsporije luk i celer. Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niče rajčica i patlidžan, a najsporije paprika.

Bolja kvaliteta presadnica

Proizvođačima je poznat pojam kaljenja presadnica. To je niz postupaka u proizvodnji presadnica povrća i cvijeća, koji nakon sadnje utječu na bržu i bolju prilagodbu povrtnih kultura vanjskim uvjetima. Svrha kaljenja je priprema mladih biljaka na nepovoljnije uvjete na polju, u odnosu na zaštićeni prostor u kojem je rasla.

Osim kaljenja, na raspolaganju su biološki poboljšivači rasta. To su organski spojevi, koji povećavaju otpornost biljaka od nepovoljnih proizvodnih prilika na otvorenom.

Postupak kaljenja presadnica

Kaljenje počinje snižavanjem temperature nekoliko dana poslije nicanja za 10-tak stupnjeva. Cilj je usporavanje rasta nadzemnog dijela, a stimuliranje rasta korijena. Nakon toga, temperature se održavaju kod toplih kultura na oko 20 0C danju, a noću na 15 0C, a kod hladnih kultura na 15-18 0C danju i na oko 10 0C noću. Razlika u dnevno – noćnim temperaturama je važna, jer visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.

Provjetravanjem se dovodi svježi zrak biljkama, regulira se temperatura i smanjuje se vlažnost.

Povoljan rast presadnica bolje je osigurati kombinacijom jačeg provjetravanja i umjerenim zalijevanjem nego im dopustiti da brzo rastu, a zatim ih naglo zaustavljati. Pretjerano kaljenje biljaka može usporiti njihovo „primanje“ poslije presađivanja.

Presadnice naročito brzo rastu zadnjih 2 tjedna pred sadnju. Tada se zalijevanje sasvim smanji. Klijališta se otkrivaju, a biljke u plastenicima se iznose van te pokrivaju preko noći poljoprivrednom prozračnom tkaninom, kao što je npr. agril. Kad se presadnice uzgajaju na tradicionalan način za tzv. čupane flance, dobra je mjera presijecanje zemlje između redova biljaka. Tako se zaustavlja rast i potiče razvoj novih žilica.

Oštećenja od mraza na presadnicama

Tijekom ranog uzgoja, uz neodgovarajuće dopunsko grijanje ili nedovoljnu zaštitu prekrivanjem, može doći do izmrzavanja mladih biljaka toploljubivih kultura. Povrće iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae), kao što su krastavci, lubenice, dinje i tikvice stradaju na kratkotrajnim niskim temperatura na 0 ⁰C, a osjetljive su i smrzavaju se rajčica, paprika, patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Nenadoknadiva šteta nastaje i zbog rokova proizvodnje. Sjeme se može posijati ponovo, međutim, nikako se ne može vratiti vrijeme uloženo u uzgoj.

Ako cijela biljka nije smrzla, kod rajčice, paprike i kultura koje stvaraju zaperke, treba odstraniti smrzle dijelove sterilnim alatima do zadnjeg neoštećenog nodija. Nakon nekog vremena iz njih će potjerati izdanak – zaperak tj. nova stabljika.

U isplativoj proizvodnji povrća, uz puno rada, znanja, zalaganja i ulaganja treba imati i puno strpljenja.

Slika 3. Oštećenja presadnica rajčice od izmrzavanja

Slika 4. Rajčica trinaest dana nakon mraza

Slika 5. Presadnice paprike trinaest dana nakon mraza (vidljiv izdanak u pazušcu lista)

Autor teksta i slika: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr, viša stručna savjetnica za hortikulturu

Vijest, Zaštita bilja

Iskaznica za pesticide – važna obavijest

U skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i mjera predostrožnosti u svezi postupanja tijekom epidemije COVID-19, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je dopunu Zakona o održivoj uporabi pesticida „ Narodne novine“ br.32/20.

Dopunom Zakona omogućeno je da obveznici izobrazbe održive uporabe pesticida kojima je istekao rok valjanosti iskaznice administrativno produže valjanost iskaznice na dodatnih šest mjeseci, bez pohađanja dopunske izobrazbe.

Obavijest i upute za postupanje u cijelosti se nalaze u dokumentu:

Produljenje roka važenja identifikacijskih iskaznica

Obveznici izobrazbe u svrhu administrativnog produženja valjanosti svojih iskaznica moraju uputiti zahtjev bilo kojoj ovlaštenoj instituciji za provedbu izobrazbe.  Zahtjev se upućuje putem telefona, e-maila ili na drugi prikladan način kojim se poštuju mjere predostrožnosti.

Popis ovlaštenih institucija za provedbu izobrazbe može se naći na web stranici Ministarstva poljoprivrede http://fisportal.mps.hr/hr/sve/upisnici/.

U periodu administrativnog produženja valjanosti iskaznica kupovina i primjena sredstava za zaštitu bilja obavlja se temeljem stare iskaznice stečene pohađanjem osnovne izobrazbe.

Administrativno produženje valjanosti iskaznica moguće je samo kod onih obveznika izobrazbe koji su završili osnovni modul izobrazbe.

Na temelju administrativnog produženja iskaznice vrijede 6 mjeseci od njihova isteka valjanosti ili do isteka navedenih mjera predostrožnosti odnosno do ponovne uspostave sustava izobrazbe.

Potpore i poticaji, Program RR, Vijest

Odgoda rokova za korisnike ne-IAKS mjera

Temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske donesenog na sjednici održanoj 17. ožujka 2020. godine te obavijesti objavljene na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja dana 19. ožujka 2020. godine, a vezano uz mjere Ministarstva poljoprivrede za pomoć sektoru, s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa, obavještavamo korisnike mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske o odgodi rokova preuzetih ugovorom o financiranju za 90 dana.

Navedeno za sve korisnike Ne-IAKS mjera ruralnog razvoja, ovisno o tipu operacije i fazi provedbe projekta/aktivnosti, konkretno znači sljedeće:

  • korisnicima koji su sklopili ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja, a nisu podnijeli drugi dio zahtjeva za potporu, rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu bezuvjetno je produljen za 90 kalendarskih dana
  • rok za dostavu dokumentacije iz provedenog postupka nabave/javne nabave se bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je izdana odluka o dodjeli sredstava, a ugovorom o financiranju je određen rok za podnošenje zahtjeva za isplatu predujma (od dana donošenja odluke o dodjeli sredstava), rok za podnošenje zahtjeva za isplatu predujma se bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je izdana odluka o dodjeli sredstava, a ugovorom o financiranju odnosno odlukom o dodjeli sredstava je određen rok za podnošenje konačnog zahtjeva za isplatu i/ili rok za podnošenje zahtjeva za isplatu prve rate, navedeni rokovi se bezuvjetno produljuju za 90 kalendarskih dana
  • korisnicima kojima je Agencija za plaćanja izdala odluku ili drugi akt kojim je definiran rok za provedbu aktivnosti, taj se rok bezuvjetno produljuje za 90 kalendarskih dana
  • prilikom administrativne kontrole zahtjeva za potporu/zahtjeva za isplatu, Agencija za plaćanja će uzeti u obzir novonastalu situaciju i uvažit će utjecaj tih izvanrednih okolnosti na pojedine obveze korisnika
  • Agencija za plaćanja će uzeti u obzir novonastalu situaciju kod poštovanja rokova za dostavu odgovora na zatražene dopune, ispravke i obrazloženja od strane korisnika.

Vezano uz prethodno navedeno, obavještavamo sve korisnike da ne moraju slati zamolbe za produljenje roka i čekati odobrenje, budući da će Agencija za plaćanja svim korisnicima aktivirati produljenje od 90 dana u sustavu AGRONET te će korisnici moći slobodno podnositi zahtjeve do novog roka.

Pčelarstvo, Savjet, Vijest

Informacije za pčelare

Poštovane pčelarke i pčelari,

 

Seljenje pčelinjih zajednica na medonosno-peludne paše trenutno nije zabranjeno u Republici Hrvatskoj. Također, ne odgađa se provedba mjera propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovom financiranju (NN 7/20) kod premještanja živih životinja između gospodarstva, na zahtjev vlasnika.

 

Prije selidbe pčelar će kontaktirati nadležnog veterinara u mjestu gdje mu se nalaze pčelinje zajednice koje želi seliti na novu lokaciju kako bi dobio valjanu Svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje. Kontakt s veterinarom  može se ostvariti telefonski ili putem e-maila i dogovoriti način podizanja Svjedodžbe.

 

1.

Pri tome pčelaru ne treba Propusnica  za kretanje ako se pčelinje zajednice koje namjerava seliti i nadležni veterinar nalaze u njegovom mjestu prebivališta. Kad dobije Svjedodžbu, pčelar će zatražiti Propusnicu od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede (dalje Uprava) https://www.savjetodavna.hr/propusnice/ Pri tome će u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta primjerice Zagreb) i odredišta (primjerice Bjelovar) kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice na novu lokaciju. Pčelar koji već posjeduje Propusnicu od strane Uprave i ima u zahtjevu u rubrici „Razlog“ kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih Propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“  te u rubrici „odredište“ mjesto kamo želi preseliti pčelinje zajednice ne treba ponovo tražiti Propusnicu jer mu ta ista vrijedi i za selidbu pčelinjih zajednica 30 dana od dana izdavanja.

 

2.

Ako se pčelinje zajednice koje pčelar namjerava seliti nalaze izvan mjesta njegovog prebivališta, onda će pčelar zatražiti Propusnicu na slijedećim linkovima (navedeno niže u tekstu) ili može koristiti već izdanu Propusnicu ako u rubrici „Razlog“  ima kvačicu ili boldano (podebljano crno kod ranije izdanih propusnica) na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“ te je naveo relaciju polazišta (mjesto prebivališta –primjerice Zagreb) odnosno relacije odredišta gdje su mu trenutno pčelinje zajednice (npr. Gospić) te odredišta kamo želi premjestiti pčelinje zajednice (npr. Sveti Ivan Zelina).

https://www.savjetodavna.hr/2020/03/26/propusnica-za-obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/

https://www.savjetodavna.hr/propusnice/

 

Ako pčelar nema Propusnicu, ili mu relacije za odredišta za seljenje pčelinjih zajednica u već postojećoj Propusnici ne odgovaraju, onda mora tražiti novu Propusnicu te u elektronskom Zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (gdje mu se sada nalaze pčelinje zajednice koje namjerava seliti i novu lokaciju kamo želi premjestiti svoje pčelinje zajednice). Primjerice moje mjesto prebivališta je Samobor (u polazište upisujem Samobor). Pčelinje zajednice su mi primjerice u Senju, a želim ih premjestiti u Bašku na Krku. Onda ću u odredište napisati Senj-Baška. Kad pčelar dođe u mjesto gdje mu se nalaze pčelinje zajednice (s odobrenom Propusnicom), odlazi do nadležnog veterinara kojeg je prije telefonski/mailom kontaktirao da mu isti izda Svjedodžbu (prethodno putem maila može dogovoriti preuzimanje Svjedodžbe s veterinarom poštujući  socijalnu distancu i upute Nacionalnog/lokalnog stožera Civilne zaštite). Nakon toga pčelar seli svoje košnice na novu lokaciju (primjerice u Bašku). Po dolasku na novu lokaciju pčelar kontaktira nadležnog veterinara na novoj lokaciji putem telefona ili maila i obavještava ga o svojoj prisutnosti.

 

3.

Ako se nadležni veterinar ne nalazi u mjestu gdje se nalaze pčelinje zajednice koje pčelar želi seliti na novu lokaciju, onda će pčelar u zahtjevu u rubrici „Odredište“ staviti mjesto gdje se nalazi najbliži nadležni veterinar. Primjerice, pčelinje zajednice se nalaze u Senju, ali u slučaju kad tamo ne bi postojala veterinarska stanica i primjerice je najbliža veterinarska stanica u Novom Vinodolskom. U takvim slučajevima pčelar u Zahtjevu u odredište stavlja relaciju Novi Vinodolski (veterinar) – Senj (trenutna lokacija pčelinjih zajednica) – Baška (konačno odredište gdje pčelar želi premjestiti pčelinje zajednice) te kontaktira veterinara u Novom Vinodolskom kako i na koji način će mu veterinar izdati Svjedodžbu. Moram naglasiti da su ovo samo primjeri gradova zbog lakšeg snalaženja u proceduri.

 

4.

Svakako se pčelar prije selidbe mora javiti i nadležnom pašnom povjereniku u mjestu/području gdje želi premjestiti svoje pčelinje zajednice. Ako pašni povjerenik obavlja svoje poslove samo u krugu mjesta prebivališta, nije mu potrebna Propusnica. Međutim, ako pašni povjerenik u obavljanju svojih obveza mora napustiti svoje mjesto prebivališta onda mora imati Propusnicu te će u elektronskom zahtjevu u rubrici „Razlog“ staviti kvačicu na „Provedba poljoprivrednih aktivnosti na OPG“. Također, upisat će relaciju polazišta (mjesto prebivališta) i odredišta (sva mjesta/općine koja se nalaze u zoni djelovanja pašnog povjerenika). Primjerice, polazište je Baška (mjesto prebivališta povjerenika), a odredište su sva mjesta/općine na kojima će djelovati pašni povjerenik (Malinska-Dobrinj-Punat-Omišalj -Vrbnik-Krk).

 

5.

Također, pčelari/poljoprivrednici RH iznad 65 godina mogu dobiti Propusnicu i nije im zabranjeno kretanje. Preporuka da stariji građani ostanu kod kuće  je jedno, a zabrana kretanja je drugo. Izdavanje Propusnica od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odvija se prema određenoj proceduri. Trenutno imamo izuzetno velik broj upita i Zahtjeva od poljoprivrednika/pčelara i iskreno se nadam da će svaki Zahtjev biti riješen u zadovoljavajućem roku. Također, mi ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija u narednim danima/tjednima ili mjesecima. Može biti da će s vremenom doći do obustave zabrane kretanja izvan mjesta prebivališta ili pak suprotno da će zabrana biti još restriktivnija te da ćemo svi biti u potpunoj karanteni.

 

Molim vas da svi imate dovoljno strpljenja i da shvatite da je danas izrazito zahtjevno organizirati rad pašnih povjerenika i seljenje pčelinjih zajednica na ispašu. Posebice je teško napisati smislenu uputu kad ima mnogo nejasnoća i nedostatnosti u interpretaciji. Također, molim vas da ne zlouporabite izdane Propusnice te se držite svih naputaka o socijalnoj distanci i higijeni od strane Nacionalnog i lokalnih stožera Civilne zaštite.

Na vrijeme ćemo izvještavati pčelare o promjenama putem web stranice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

https://www.savjetodavna.hr/  odnosno Hrvatskog pčelarskog saveza http://www.csprog.net/whps/php/novosti.php

 

Iskren pozdrav i čuvajte se,

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet

voditelj odjela za savjetovanje u pčelarstvu

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

zlatko.tomljanovic@mps.hr

 

 

 

Obavijest, Vijest

Propusnica – za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Kome je potrebna?

Vezano uz priopćenje Ministarstva poljoprivrede o izdavanju propusnica poljoprivrednicima daje se tumačenje:

Propusnica koju izdaju službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva nije potrebna poljoprivrednim proizvođačima koji ne napuštaju mjesto prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj.

Odgovorne osobe u pravnoj osobi koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom (trgovačka društva, obrti, zadruge) izdaju objavljenu Propusnicu (niže u tekstu) Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske za svoje zaposlenike.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstava koja su u registru poreznih obveznika i imaju prihod veći od 80 500,00 kuna smatraju se poslovnim subjektima te imaju pravo izdati Propusnicu (niže u tekstu) Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske ovjerenu pečatom i potpisom vlasnika sebi, članovima i zaposlenicima (ako ih imaju)  na OPG-u.

Izgled objavljene Propusnice Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske (izvor: NN 35/2020; Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj):

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE IZDAJE PROPUSNICU NOSITELJIMA I ČLANOVIMA OPG-a KOJI NEMAJU ZAPOSLENE OSOBE NA OPG-u I OPG-ima KOJI NISU U REGISTRU POREZNIH OBVEZNIKA.

Zahtjev za izdavanje Propusnice dostupan je na linku:

https://www.savjetodavna.hr/propusnice/

Osobe koje nisu nositelji niti članovi OPG-a ne mogu dobiti Propusnicu po osnovi obavljanja poljoprivrednih radova, izuzev pčelara koji su u evidenciji pčelara Hrvatskog pčelarskog saveza i posjednika domaćih životinja koji su upisani u Registar farmi (JRDŽ).

Građanima Republike Hrvatske za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim resursima koji se nalaze izvan teritorija RH, službenici Ministarstva poljoprivrede ne izdaju Propusnice. U tim slučajevima potrebno se obratiti Stožerima civilne zaštite i Ravnateljstvu policije.

Sve do sada izdane Propusnice su važeće. Ne treba ponovno podnositi Zahtjev.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Obavijest za ribare obrtnike – propusnica

Stupanjem na snagu Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, od 23. ožujka 2020. godine zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta ili stalnog boravišta.

Pravne osobe odnosno poslodavci izdaju, ovjeravaju i potpisuju propusnice za ulazak i izlazak s područja prebivališta ili stalnog boravišta za putovanja na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće.

Pravne osobe i obrtnici trebaju izdati propusnice sukladno navedenoj Odluci svim zaposlenicima ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće.

Odgovorna osoba ili vlasnik obrta dužan je ovjeriti propusnicu svojim potpisom i pečatom tvrtke odnosno obrta.

Ovjerene propusnice se šalju zaposlenicima elektroničkim putem (e-mail) ili drugim komunikacijskim kanalima i aplikacijama (Viber, WhatsApp, Messenger) i vrijede u elektroničkom obliku. Propusnicu je potrebno dati na uvid  policiji i/ ili djelatnicima stožera civilne zaštite.

Zaposlenici su dužni prilikom obavljanja neophodnih poslova izbjegavati izravan međusobni kontakt te provoditi propisane mjere osobne zaštite, te držanje razmaka od najmanje 2 m, a na otvorenom minimalno 1 m.

Propusnicu je potrebno preuzeti u word dokumentu pritiskom na preuzimanje i ispuniti (preuzimanje propusnice) te ispisati i ovjeriti.

 

Voditeljica Službe za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike

Valentina Andrić, mag. ing.

 

Primjer propusnice:

PROPUSNICA

Temeljem članka II i članka III. Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, koja je stupila na snagu 23. ožujka 2020. godine,

Propušta se ______________________________, sa stalnim prebivalištem/boravištem u

___________________________________________________________________________

Razlog odobrenja: ____________________________________________________________

U trajanju od ____________ do _____________

 

Potpis odgovorne osobe:

 

Vijest

Omogućeno izdavanje propusnica OPG-ima

Odlukom o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj koji je donio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske dana 23. ožujka 2020. godine dovodi se u pitanje nesmetano obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja se mora, bez obzira na pojavu pandemije korona virusa, odvijati svojim tijekom te je prije svega prioritet kontinuitet proizvodnje dovoljne količine hrane odnosno kontinuitet obavljanja poljoprivrednih radova. Iz navedenih razloga od iznimne je važnosti mogućnost da poljoprivrednici imaju pristup svojim nasadima, usjevima, pčelinjacima i farmama na kojima imaju žive životinje.

Uzevši u obzir navedeno, poljoprivrednim proizvođačima koji imaju poljoprivredne površine, objekte za poljoprivrednu proizvodnju, preradu i skladištenje propusnice će izdavati službenici Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, s ciljem smanjenja nepotrebnog putovanja do stožera te izlaganja nepotrebnim socijalnim kontaktima.  Službenici Ministarstva poljoprivrede uključit će se u rad lokalnih stožera civilne zaštite, kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje svih potrebnih aktivnosti, ali uz poštivanje visokih mjera sigurnosti i predostrožnosti po pitanju sprečavanja širenja zaraze COVID-19 virusom.

Slijedom navedenog dopusnice će se izdati:

  • posjednicima domaćih životinja koje su smještene u izdvojenim objektima izvan mjesta prebivališta posjednika, kako bi se omogućio dolazak na farmu;
  • proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, kako bi na otvorenom i u zaštićenom prostoru proveli potrebne agrotehničke mjere na svim proizvodnim površinama;
  • pčelarima, kako bi se omogućilo kretanje do košnica jer postoji opasnost da će bez nadzora i pomoći pčelara u vrijeme intenzivnog razvoja pčelinjih zajednica doći do uginuća velikog broja zajednica;
  • kako bi se proizvedene količine poljoprivrednih proizvoda mogle dostaviti do krajnjih potrošača ((uključujući mljekomate, otkupne centre i slično) – zbog zatvaranja tržnica neophodno je reorganizirati rad i omogućiti plasman domaće proizvodnje na način da domaća proizvedena roba ne propadne;
  • kako bi se omogućila nužna putovanja radi nabavke svih vrsta repromaterijala (sjeme, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, goriva, maziva, rezervni dijelovi, alati, strojevi,… ), bez čega neće biti proizvodnje ove sezone.

Zahtjevi će se zaprimati putem telefona, e-maila ili web forme www.savjetodavna.hr/propusnice. Propusnice će se moći dobiti elektronskim putem (putem elektronske pošte te aplikacija Viber i WhatsApp) ili preuzeti u područnom uredu Ministarstva poljoprivrede.

 Poljoprivrednici se mogu za izdavanje propusnica obratiti djelatniku Ministarstva poljoprivrede po županijama:

Bjelovarsko-bilogorska županija 043/211-471 098/377-432 drazen.cerjanec@mps.hr
Brodsko-posavska županija 035/487-545 091/4882-819 zeljko.kucjenic@mps.hr
Dubrovačko-neretvanska županija 020/671-766 091/4882-979 ivana.tomac.talajic@mps.hr
Grad Zagreb 01/4882-738 01/4882-728 andelka.pejakovic@mps.hr
Istarska županija 052/625-018 091/4882-942 marina.kocijancic@mps.hr
Karlovačka županija 047/600-731 091/4882-758 nikola.grzan@mps.hr
Koprivničko-križevačka županija 048/712-491 091/4882-778 slavko.kopilovic@mps.hr
Krapinsko-zagorska županija 049/371-914 091/4882-736 darko.antonina@mps.hr
Ličko-senjska županija 053/560-775 091/4882-795 nada.murgic@mps.hr
Međimurska županija 040/373 373 098/809-168 milorad.subic@mps.hr
Osječko-baranjska županija 031/275-755 091/4882-847 ivica.lovrincevic@mps.hr
Požeško-slavonska županija 034/637-077 091/4882-825 ivica.prpic@mps.hr
Primorsko-goranska županija 051/813-186 091/4882-791 zarko.mulc@mps.hr
Sisačko-moslavačka županija 044/523-082 091/4882-749 ivan.jukic@mps.hr
Splitsko-dalmatinska županija 021/225-801 098/809-150 danica.tadin@mps.hr
Šibensko-kninska županija 091/4882 731 091/4882 861 ivica.kosor@mps.hr,  marko.dobric@mps.hr
Varaždinska županija 042/200-332 091/4882-768 mara.bogovic@mps.hr
Virovitičko-podravska županija 033/726-587 091/4882-961 ana-marija.cajkulic@mps.hr
Vukovarsko-srijemska županija 032/422-756 091/4882-927 duro.cerovcec@mps.hr
Zadarska županija 023/214-059 091/4882-831 gordana.dragun@mps.hr
Zagrebačka županija 01/2011-808 091/5129-734 vlasta.rubesa.vili@mps.hr

 

Ministarstvo poljoprivrede

Tel: 01-4882-700; 01-4882-716

E-mail: propusnice@mps.hr