Ministarstvo poljoprivrede

Ratarstvo

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Ratarstvo
Događaji, Mehanizacija, Ratarstvo, Vijest

Održana demonstracijska aktivnost Konzervacijska poljoprivreda – Koprivnica

16. svibnja 2023.0

Dana 10. svibnja 2023. godine u Koprivnici, na ARKOD parceli, KVAKARIĆEVO (ID 2307579) OPG-a Udovičić Ivan održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom Konzervacijska poljoprivreda. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s konzervacijskom poljoprivredom kao mjerom ublažavanja klimatskih promjena.

Na parceli je nakon žetve pšenice posijano 6 tazličitih vrsta pokrovnih usjeva (uljana rotkva, bijela gorušica, heljda, facelija, esparzeta i smiljkita) i jedna smjesa (ozima grahorica i pšenoraž). Cilj je bio prikazati poljoprivrednim proizvođačima razlike između jarih i ozimih pokrovnih usjeva s naglaskom na ulogu mahunarki u plodoredu. Postrna sjetva obavljena je 29. srpnja 2022. godine. Radi nedostatka vlage tijekom prošlogodišnjeg ljetnog razdoblja, nicanje zasijanih vrsta bilo je neujednačeno. Potpuna pokrivenost tla zasijanim vrstama postignuta je tek krajem mjeseca rujna. Samonikla pšenica (pretkultura) bila je zastupljena u onim vrstama koje su sporije nicale i imale spor početni razvoj dok je potpuno ugušena u smjesi ozime grahorice i pšenoraži. Prikaz stanja pokrovnih usjeva od sjetve do terminacije prikazan je na panou kroz fotografije.

 

 

Parcela nakon žetve pšenice (predkultura) nije orana, nego je obrađena sukladno temeljnim postulatima konzervacijske poljoprivrede:

  • Minimalno narušavanje tla obradom (održavanje dobre kndicije tla primjenom minimalnog seta radnih zahvata obrade tla, uz obavezno izbjegavanje okretanja tla),
  • Permanentna pokrivenost tla biljkama i/ili biljnim ostatcima (zadržavanje biljnih ostataka prethodnog usjeva, sjetva postrnih usjeva ili međuusjeva),
  • Rotacija usjeva (plodosmjena s ciljem održavanja biorazaznolikosti iznad tla i u tlu, uzgoj biljaka različite dubine i intenziteta ukorjenjavanja, uzgoj leguminoznih biljaka s ciljem obogaćivanja sustava tlo-biljka dušikom iz zraka te izbjegavanja biljnih bolesti i štetočinja).

Na demonstracijskoj aktivnosti prikazana je izravna sjetva kukuruza u biljne ostatke pokrovnih usjeva (mahunarke i ostale biljne vrste).

Službenici Ministarstva poljoprivrede i vanjski demonstratori provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača. Edukaciju u ukupnom trajanju 4 sata održalo je četvero edukatora. Službenici Ministarstva poljoprivrede su tijekom demonstracijske aktivnosti prisutne upoznali sa sljedećim temama:

Slavko Kopilović: Konzervacijska poljoprivreda

Tatjana Martinović: Konzervacijska poljoprivreda i minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina – Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana (2 ekosheme). Vanjski edukatori bili Tomislav Kovačić iz tvrtke RWA Hrvatska d.o.o. koji je predstavio ponudu sjemena različitih biljnih vrsta i Siniša Bošnjak koji je pojasnio karakteristike sijačice kojom je obavljena sjetva.

Prisutnima su prikazane zasijane vrste mahunarki te formirane nodule. Pojašnjen je značaj leguminoza (mahunarki) u plodoredu (imaju sposobnost biološkog vezivanja dušika iz zraka). U simbiotskom odnosu između mahunarki i bakterija tla bakterije osiguravaju biljci dušik, a od biljke zauzvrat usvajaju ugljikohidrate. Proces fiksacije dušika odvija se u posebnim organima na korijenu koji se nazivaju kvržice (nodule). Tijekom edukacije na parceli prikazane su nodule na zasijanim različitim vrstama mahunarki. Naglašavam da nije provedena inokulacija sjemena mahunarki prije sjetve niti je posijano inokulirano sjeme.

 

Tijekom čitave edukacije prisutna je bila interakcija između edukatora i poljoprivrednih proizvođača kao i međusobna razmjena iskustava poljopoprivrednika s iskustvom u provedbi konzervacijske poljoprivrede i onih koji razmišljaju o takvoj proizvodnji.

Ovom prilikom zahvaljujem na suradnji tvrtki RWA Hrvatska d.o.o. koja je donirala sjeme pokrovnih usjeva i obitelji Udovičić Ivana.

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Agroekologija, Hortikultura, Potpore i poticaji, Ratarstvo, Stočarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Predavanja za poljoprivrednike o novostima koje donosi Strateški plan ZPP RH 2023.-2027.

18. travnja 2023.0

Nakon objavljenog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23) službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održali su niz predavanja za poljoprivredne proizvođače s ciljem da poljoprivrednici na što jednostavniji način, i što bliže mjestu u kojem žive i bave se poljoprivredom, budu upoznati sa Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Na predavanjima su predstavljene novosti vezane za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Poljoprivredni proizvođači upoznati su s uvjetovanosti (Propisani zahtjevi upravljanja i Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti) koju moraju poštivati tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju i o proizvodno nevezanim i vezanim potporama. Poseban naglasak posvećen je predstavljanju Eko shema kao novih dobrovoljnih jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija, prihvatljivih većem broju korisnika potpora. Eko sheme su zamijenile dosadašnja obvezna zelena plaćanja.

Intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja iz Strateškog plana su:

21.01. Osnovna potpora dohotku za održivost

26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

31.02. Eko shema: Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

31.04. Eko shema: Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

31.05. Eko shema: Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

31.06. Eko shema: Konzervacijska poljoprivreda

31.07. Eko shema: Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Intervencije proizvodno vezanih izravnih plaćanja (PVP) iz Strateškog plana su:

32.01. PVP Krave u proizvodnji mlijeka

32.02. PVP Tov junadi

32.03. PVP Krave dojilje

32.04. PVP Ovce i koze

32.05. PVP Povrće

32.06. PVP Voće

32.07. PVP Šećerna repa

32.08. PVP Krmno proteinski usjevi

32.09. PVP Sjeme

Na predavanjima se je također govorilo i o IAKS mjerama ruralnog razvoja koje se vežu za nastavak provedbe mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i 11 (Ekološki uzgoj) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ali obuhvaćaju i nove intervencije unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. kojima višegodišnja obveza nije završena su:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, uključujući tipove operacije:

10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)

10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

10.1.6. Uspostava poljskih traka

10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

10.1.10. Održavanje suhozida

10.1.11. Održavanje živica

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Mjera 11 Ekološki uzgoj, podmjere:

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Također su predstavljene IAKS mjere ruralnog razvoja iz Strateškog plana 2023.-2027.:

70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima

70.02. AEC Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama

70.03. AEC Očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja

70.04. AEC Ekološki uzgoj

70.05. AEC Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi

70.06. AEC Plaćanja za dobrobit životinja

70.07. AEC Očuvanje obilježja krajobraza

70.08. AEC Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika

71.01. ANC Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Poljoprivrednici su upoznati i s promjenama koje se odnose na Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (u prošlom programskom razdoblju IAKS  Mjera 13, a sada Intervencija 71.01. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima) kojom se potpora dodjeljuje korisnicima s ciljem da se omogući nastavak poljoprivredne proizvodnje u područjima gdje postoje prirodna ili posebna ograničenja za poljoprivrednu aktivnost.

Predstavljene su i mjere državne potpore za iznimno osjetljive sektore iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu:

– mjera potpore za uzgoj mliječnih krava,

– mjera potpore za uzgoj rasplodnih krmača,

– mjera potpore za proizvodnju duhana,

– mjera potpore za maslinovo ulje,

– mjera potpore za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Poljoprivrednci su na predavanjima upoznati i sa sustavom monitoringa poljoprivrednih površina koji je od ove godine aktivan i funkcionalan za područje cijele Republike Hrvatske. Osnovna namjena monitoringa su rana upozorenja poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom.

Predavanja na području Koprivničko-križevačke županije

Na području Koprivničko-križevačke županije završio je ciklus ovakvih predavanja. Započeli smo ih održavati 21. ožujka, a posljednje je održano 17. travnja 2023. godine. Po objavi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu i Pravilnika o uvjetovanosti („Narodne novine“ br. 26/23) svim jedinicama lokalne samouprave uputili smo dopis s ponudom za održavanje predavanja za poljoprivrednike. Zanimanje su pokazale gotovo sve jedinice lokalne samouprave pa je na području Koprivničko-križevačke županije održano ukupno 18 edukacija na kojima je prisustvovalo ukupno 682 poljoprivrednika. (Napomena: Na dan 31. 12. 2022. godine u Upisnik poljoprivrednika i Koprivničko-križevačkoj županiji upisano je ukupno 9108 poljorivrednih gospodarstava.)

Cilj nam je bio olakšati poljoprivrednicima popunjavanje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2023. godinu i omogućiti bolje razumijevanje novosti Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i planiranje poljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu. Svako je predavanje trajalo 2-2,5 sata, ovisno zanimanju poljoprivrednika i broju postavljanjenih pitanja nakon predavanja.

Svi poljoprivrednici koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na predavanjima potrebne informacije mogu pronaći u pisanim materijalima koji se nalaze na mežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na poveznicama:

https://ruralnirazvoj.hr/program/kutak-za-korisnike/

https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/

https://www.apprrr.hr/korisne-informacije/

https://www.apprrr.hr/intervencije/

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Hortikultura, Maslinarstvo, Povrćarstvo, Ratarstvo, Vijest, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Mreža sakupljanja ambalažnog otpada SZB za 2023.

31. ožujka 2023.0

Za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjeren prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način u 2023. godini.

Korisnicima je osiguran besplatni povrat prazne ambalaže isključivo ovih tvrtki: AgroChem-Maks, Agroavant, Agronom, Agroteks, Albaugh TKI* (Pinus Agro), BASF Croatia, Bayer Crop Science* (Monsanto), Belchim Crop Protection HR* (Orchem), Chromos Agro, Danon, Corteva Agriscience* (Dow AgroSciences), Euroazijski pesticidi, Nufarm, Florel, Novag Agrochemicals* (Genera), Stockton, Syngenta Agro.

* Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.

U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.

Na poveznici ovdje možete pronaći popis lokacija.

Na poveznici ovdje možete preuzeti primjer popunjenog pratećeg lista.

Ratarstvo, Vijest

Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo

2. prosinca 2022.0

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede Republike Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Hrvatske gospodarske komore u Zadru je u razdoblju od 8. do 11. studenog 2022. godine održan 15. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“.

Prezentirane teme podijeljene su u četiri cjeline:

  • Zakonska regulativa sa fokusom na sjemenarstvo i rasadničarstvo
  • Uloga oplemenjivanja bilja i sjemenarskog sektora u postizanju ciljeva Europskog zelenog plana
  • Inovacije i napredak u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu
  • Ekonomija proizvodnje sjemena i sadnog materijala

I ove je godine Hrvatsko agronomsko društvo na skupu dodijelilo dva priznanja „Zlatno sjeme“ za najraširenije sorte strnih žitarica na hrvatskom tržištu prema proizvedenim i deklariranim količinama sjemena u 2021./22. godini: Bc Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, za sortu pšenoraži – BC Goran i Poljoprivrednom institutu Osijek za sortu pšenice – Kraljica. Priznanja “Zlatno sjeme” uručio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak koji je prilikom otvaranja kongresa najavio nove modele potpore sektoru sjemenarstva i rasadničarstva u novom programskom razdoblju 2023. – 2027.

 

Na kongresu su sudjelovali i službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede koji su kao autori ili koautori prezentirali rezultate istraživanja pod sljedećim nazivima:

  • Suzana Pajić: „Trendovi u proizvodnji ozime pšenice nakon uvođenja kodeksa o otkupu“
  • Siniša Hrgović: „Utjecaj sušnog razdoblja na prinose zrna kukuruza u 2022. godini“
  • Tatjana Martinović: „Rezultati trogodišnjeg ispitivanja hibrida suncokreta na lokacijama u Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji“
  • Mara Bogović: „Inovativne metode proizvodnje ekološkog sjemena na on farm poljoprivrednom gospodarstvu“

 

 

U zborniku sažetaka ovog kongresa tiskano je ukupno 37 sažetaka znanstvenih i stručnih radova koji su izlagani tijekom kongresa.

Tijekom kongresa održana su dva okrugla stola:

  • Potpora u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva stanje i mogućnosti u novom programskom razdoblju 2023. – 2027.
  • Izazovi klimatskih promjena na proizvodni sortiment jabuka u Republici Hrvatskoj.

 

Tatjana Martinović

Ratarstvo, Savjet

Analiza komparativnih pokusa kukuruza u 2022. godini

2. prosinca 2022.0

ANALIZA KOMPARATIVNIH POKUSA KUKURUZA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE U 2022. GODINI SA ANALIZOM UTJECAJA SUŠE NA PRINOSE U PROIZVODNJI ZRNA KUKURUZA

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za prodaju sjemena kukuruza, provela je i ove godine  zajednički komparativni pokus kukuruza  koji je po identičnim metodološkim uvjetima  bio sijan na 4 lokacije: Vukovarsko-srijemska županija: OPG Šibalić Marko – Nijemci;  Osječko-baranjska županija: Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek; Bjelovarsko-bilogorska županija: BILOFARM d.o.o. – Stančići i Međimurska Županija: OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri.

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih)  vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća  u 2022. godini uz analizu svake zasebne lokacije po hibridu i FAO skupine hibrida.

Ova analiza obuhvaća objedinjene prosječne rezultate ostvarenih prinosa u pokusu po lokacijama (ukupno i FAO skupinama) a obzirom da se identičan pokus provodio kroz višegodišnje istraživanje (2019.-2021.) na istim lokacijama analiziran je i utjecaj suše na ukupan prinos zrna kukuruza u 2022. godini koja će zasigurno biti zapamćena po velikoj suši u vrijeme najintenzivnije vegetacije kukuruza i kao takva ostavila je neizbrisiv trag u dijelu prinosa istoga ove godine.

Prosječni ostvareni prinosi po lokacijama i FAO skupinama u 2022. godini:

FAO 300

FAO 400

FAO 500

SVI HIBRIDI

Vukovarsko-srijemska

4761

5044

4633

5067

Osječko-baranjska

4520

4408

3873

4298

Bjelovarsko-bilogorska

11484

11451

14367

11792

Međimurska

7271

9438

10339

9031

Pregled ostvarenih prinosa u ovogodišnjem komparativnom pokusu kukuruza (analiza cca 40 hibrida koji su sudjelovali u pokusu) jasno daje do znanja kako je prisutna velika varijabilnost od lokacije do lokacije i kako su ti prinosi značajno niži nego li se to ostvarivalo u zadnjim razdobljima naših pokusa sa hibridima kukuruza.

Utjecaj klimatskih čimbenika, a najviše količine oborina  i njihov raspored te temperature zraka, definitivno su imale ogroman utjecaj na konačne prinose. Sukladno tome napravljena je  usporedba prosječnih prinosa po lokacijama identičnog pokusa za razdoblje 2019.-2021. sa prinosima u 2022. godini i rezultati izgledaju ovako.

2019.-2021.

2022.

% umanjenje prinosa u 2022.

Vukovarsko-srijemska

10000

5067

49,3

Osječko-baranjska

13069

4298

67,1

Bjelovarsko-bilogorska

13195

11792

10,6

Međimurska

13400

9031

32,6

12416

7547

39,2

Analizom je utvrđeno da je, ukupno gledajući kompletno pdručje imalo podbačaj u prinosu radi čimbenika suše skoro 40 %, pri čemu je istok Hrvatske imao puno veći pdbačaj u postotku od cca 50 – 67 %.

Pravi uzroci doista leže u klimatskim čimbenicima jer blic analizom tih pokazatelja  utvrđeno je i značajno odstupanje analiziranih podataka što je potvrda da je suša u 2022. godini imala ogroman utjecaj na kvantitetu zrna kukruza u realnoj proizvodnji (tablica ispod).

Pregled/usporedba pojedinih klimatskih pokazatelja izraženim u prosječnim vrijednostima za razdoblje vegetacije svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i godine 2019-2021 te 2022. (Izvor podataka: klimatske stanice MP, lokaliteti u blizini lokacija pokusa.)

oborine

prosječne dnevne temperaturama

dani sa temperaturama  30 – 35 0C

dani sa temperaturama  višim od 35 0C

2019.-

2022.

2022.

 2019.-

2022.

2022.

2019.-

2022.

2022.

2019.-

2022.

2022.

Vukovarsko – srijemska

248

69

21,5

22,2

41

49

23

31

Osječko – baranjska

167

 136

21,0

22,8

41

46

5

15

Bjelovarsko – bilogorska

334

 186

20,0

21,0

50

54

9

12

Međimurska

422

 273

19,4

20,7

37

41

3

8

prosjek

293

 166

20,5

21,7

42

48

10

17

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

 

Ratarstvo, Vijest

Poziv na 20. natjecanje u oranju Zagrebačke županije 2022.

14. listopada 2022.0

U organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, u subotu 15. listopada 2022. godine, na parcelama Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, Lužnica, Lužnički odvojak 3, Zaprešić, održati će se 20. županijsko natjecanje u oranju Zagrebačke županije 2022.

Pokrovitelj natjecanja koji je financijski potpomogao ovu manifestaciju jest Zagrebačka županija – Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.

Suorganizatori natjecanja su Grad Zaprešić i Mjesni odbor Šibice.

Natjecanje će se održati prema slijedećem programu:

09.00 – 09.30 Dolazak i prijava natjecatelja
09.15 – 09.45 Probno oranje
09.45 – 10.00 Izvlačenje startnih brojeva
10.20 – 10.40 Početak oranja – otvaranje prve brazde
11.00 – 11.20 Svečano otvorenje natjecanja
11.20 – 13.30 Natjecanje u oranju
13.30 – 14.30 Obrada rezultata – Ručak
14.30 – 15.00 Proglašenje rezultata i dodjela nagrada

Pozivamo Vas da svojom prisutnošću uveličate ovu manifestaciju!

Po dva prvoplasirana natjecatelja u kategorijama plugova ravnjaka i premetnjaka stječu pravo sudjelovanja na Državnom natjecanju orača Republike Hrvatske 2023. godine.

Prijave natjecatelja, uz naznaku tipa traktora i pluga kao i kategorije za koju se natjecatelj prijavljuje – ravnjak ili premetnjak, mogu se dostaviti na Dario.Padro@gmail.com ili mob 091 4882734.

Medijski pokrovitelj natjecanja: Gospodarski list.

Projekt je novčanom potporom pripomogla Zagrebačka županija.

Organizacijski odbor Udruge orača Zagrebačke županije

Agroekologija, IAKS mjere, Program RR, Ratarstvo, Vijest

Poziv na demonstracijsku aktivnost „Uspostavljanje poljskih traka“

13. rujna 2022.0

Poštovani korisnici IAKS mjere 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ i svi poljoprivrednici koje zanima mogućnost sjetve poljskih traka, pozivamo Vas da u srijedu, 14. rujna 2022. godine pogledate već uspostavljene poljske trake u mjestima Hlebine, Koprivnički Ivanec i Koledinec u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Prisutnima će biti pokazane 3 različite uspostavljene poljske trake na tri različite ARKOD parcele (2 cvjetne trake, ali različita godina sjetve i jedna travna traka). Okupljanje je na parceli u Hlebinama (ARKOD PARCELA BENGERICA, ID 2646218), a zatim zajedno odlazimo u selo Koprivnički Ivanec (ARKOD PARCELA IVANJSKO 1, ID 1708555) pa u selo Koledinec gdje je zasijana travna traka na ARKOD PARCELAMA LUG 2 i LUG 3 (ID 1338730 i ID 2196013).

Službenici Ministarstva poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Poljoprivrednici će tijekom demonstracijske aktivnosti biti poznati sa sljedećim temama:

  • Uspostava cvjetnih traka – obavezni uvjeti, razlike između cvjetnih i travnih traka, mogući rokovi sjetve, sastavi smjesa obzirom na rok sjetve i godinu korištenja, održavanje poljskih traka i njihov utjecaj okoliš (Tatjana Međimurec)
  • Utjecaj uspostavljene poljske trake na korisne organizme (oprašivači i ptice) (Željkica Oštrkapa-Međurečan)

Poljoprivrednici, korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja imaju obavezu:

  • Voditi evidenciju o provođenju svih radnji na propisanom Obrascu
  • Završiti izobrazbu svake godine tijekom obveznog razdoblja. Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva svake godine tijekom obveznog razdoblja, u trajanju od najmanje 6 sati.

 

Edukacija u polju idealna je prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava poljoprivrednih proizvođača.

 

mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratarstvo, Vijest, Virovitičko-podravska

PROIZVODNJA DUHANA (Nicotiana tabacum L.) U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

8. rujna 2022.0

Na području Virovitičko – podravske županije za 2022. godinu ugovorena je proizvodnja duhana na  2600 ha (Agroduhan d.o.o. – oko 500 ha, a Bat d.d. oko 2100 ha). Na oko 80 % površina uzgajana je brazilska sorta PVH 2310 i francuska sorta ITB 683, a na 20 % površina uzgajana je francuska sorta BSB 6197.

Vremenske prilike u 2022. godini nisu značajno negativno utjecale na uzgoj duhana. Tijekom svibnja kada se duhan presađivao bilo je dovoljno vlage te se duhan dobro primio i krenuo s rastom. U nastavku vegetacije, kod formiranja listova, duhan je relativno dobro podnio manjak oborina i visoke temperature, ali je dozrijevanje lista bilo ubrzano te je berba ove godine počela znatno ranije, već krajem lipnja, u odnosu na prethodne godine kada je berba počinjala oko 10. do 15. srpnja.  U drugoj polovini kolovoza došle su oborine koje su pozitivno utjecale na povećanje prinosa lista duhana.

Uzgajivači koji imaju navodnjavanje dobivaju veći prinos i bolju kvalitetu lista duhana. Navodnjavanje duhana zastupljeno je na oko 30 % proizvodnih površina, što znači da bi trebalo povećati primjenu navodnjavanja.

Najveći problem u proizvodnji je nedostatak radne snage. Praksom je utvrđeno da je duhan kvalitetniji ako se bere ručno, međutim kod većih površina poljoprivrednici moraju koristiti kombajn za berbu.

Troškovi ovogodišnje proizvodnje su osjetno povećani (gnojivo, zaštitna sredstva, sušenje duhana).

U odnosu na troškove proizvodnje koji su povećani kod svih ratarskih kultura, duhan još uvijek pripada među najisplativije ratarske kulture.

 

                                                                                                           Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr.

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK