MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo i ostalo

Obavijest proizvođačima uljane repice

Obilaskom terena i pregledom usjeva uljane repice koji se nalaze u različitim fenofazama utvrđena je prisutnost najvažnijih jesenskih štetnika: repičine ose  listarice (Athalia rosae) i  repičinog crvenoglavog buhača (Psylloides chrysocephala). Na polju su zamijećene pagusjenice crnosive boje koje se hrane lišćem. Ovaj štetnik se javlja u većem broju kada je u listopadu toplo i suho, a hladnije i kišno vrijeme može u potpunosti spriječiti pojavu ovog štetnika. Kod jakih napada (2 pagusjenice po biljci) kada se ovaj štetnik ne kontrolira može izazvati golobrst (štete i više od 60 %). Zbog toga je potrebno redovito pratiti pojavu štetnika postavljanjem žutih posuda ili žutih ljepljivih ploča. Suzbijanje se preporuča kada je broj pagusjenica veći od 0,5 po biljci ili 50 po m², a pagusjenice su manje od 10 mm. Preporučamo  proizvođačima uljane repice da izvrše zaštitu protiv repičine ose listarice radi sprečavanja šteta na usjevima. Insekticidi koji su registrirani za suzbijanje navedenog štetnika su: Decis 2,5, EC, Direkt, Sumialfa 5FL i Mospilan 20 SG.

Osim repičine ose listarice u usjevima je prisutan štetnik repičin crvenoglavi buhač. Odrasli izgrizaju lišće praveći slične štete kao kupusni buhači, no brojnost im je obično manja pa i šteta nije značajna. Tretiranje je potrebno obaviti ako se uoče 2 buhača na m2. Insekticidi registrirani  za suzbijanje buhača su: Decis 2,5 EC, Fastac 10 EC, Sumialfa 5FL, Cyclone, Cythrin max, Fasthrin 10 EC i Fasthrin 15 WG.

Suzbijanje repičine ose listarice ili kupusnih buhača može smanjiti brojnost repičinog crvenoglavog buhača. Insekticidi koji se koriste za suzbijanje repičine ose listarice djeluju i na crvenoglavog buhača, ali samo na odrasle oblike, a ne na ličinke koje su u biljkama.

Pregledom je također utvrđena pojava kupusnih buhača i lisnih uši.

Ova preporuka ne odnosi se na površine koje su zasijane postrnim usjevom i zelenim pokrovom! Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2019. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju!  

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

 

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine

Petra.Pozder@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Početkom proteklog mjeseca rujna (05.9.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv čestih uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla nakon zamračivanja.

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,3°C (+0,6°C iznad očekivane vrijednosti) (zadnjeg dana mjeseca rujna najviša je dnevna temperatura bila 28,1°C!), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine)! Unatoč tome što je zabilježeno 40 % manje oborina od višegodišnjeg rujanskog prosjeka, zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline Mure i Drave u proteklih je trideset dana trajalo čak 24.840 minuta! Prosječna mjesečna vlažnost zraka je također u rujnu bila vrlo visoka od 83,0 do 84,4 %.

Još tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana očekujemo najviše dnevne vrijednosti 23-24°C, ali u drugom dijelu sutrašnjeg dana su najavljene oborine (10-ak mm), a uz sjeverni će vjetar osvježiti (naročito jutarnje vrijednosti).

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme. Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema.

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola), siva plijesan (Botrytis cinerea), a izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada “nova” bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium. Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fito-toksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine (“tank-mix” kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema prije od štetnih organizama valja biti posebno oprezan.

 

Tablica 1. Optimalni meteorološki uvjeti za razvoj nekih neželjenih organizama koji se mogu pojaviti na laticama krizantema:

Neželjeni organizmi Optimalni meteorološki uvjeti razvoja
Tetranychus urticae Optimalna temperatura za razvoj jaja do odraslih grinja 30-32°C (razvoj tada traje samo 8-12 dana), uz vrlo nisu relativnu vlažnost zraka 45-50 %. Razvija 6-10 generacija godišnje (u zaštićenim prostorima i više).
Frankliniella occidentalis Pri optimalnoj temperaturi 25-30C cjelokupni razvoj traje samo 15-18 dana (razvija 12-15 generacija u sezoni).
Botrytis cinerea Naoblaka i obilje vlage je neophodno za razvoj ove bolesti, uz raspon temperatura zraka 10-21°C (optimalno 18°C).
Stemphylium lycopersici Zadržavanje vlage na laticama u neprekidnom trajanju barem 10-12 sati, uz optimalne temperature 16-30°C. Toplina iznad 30°C i suhi listopadni dani ne pogoduju razvoju bolesti.
Didymella liguicola Visoka vlažnost zraka (magla), dugotrajno zadržavanja vlage na biljkama (formiranje peritecija) i/ili udaranje kapi kiše (ili od orošavanja) (formiranje piknida), uz optimalne temperature zraka 21-27°C!

 

Preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, a ovisno o vremenskim uvjetima i dominantnim kategorijama neželjenih organizama (štetnicima i/ili uzročnicima bolesti) (npr. vidi Tablicu 1.) preporučujemo poduzimati mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u ukrasnom bilju (cvijeću ili krizantemi) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke krizantema sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,2°C (+0,5°C iznad očekivane vrijednosti), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine). Stoga je zasićenost zemljišta vlagom 13,7-21,4 %, a temperatura zemljišta na 7 cm dubine iznosi 16,8°-17,9°C (ovisno o mjernom lokalitetu i tipu tla)!

U narednih nekoliko dana bit će nadalje iznadprosječno toplo (s rasponom temperatura 15-24°C), ali sredinom tjedna očekujemo oborine (oko 10 mm) i naknadno nakon toga nešto svježiji raspon temperatura 5-18°C!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka narednih dana planiraju obavljati jesensku sadnju usjeva, pa upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi (npr. iprodion protiv bijele truleži). U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest poljoprivrednim proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice koji su većinom u fazi nicanja i kotiledona ,na nekim lokacijama je utvrđena pojava kupusnih buhača (Phyllotreta spp.) , osim toga  traje intenzivan let repičine ose listarice (Athalia rosae). Tijekom vremena možemo očekivati i pojavu crvenoglavog repičinog buhača (Psylloides chrysocephala) te lisnih ušiju (Aphididae). Upozoravamo proizvođače da obilaze svoje parcele i prate pojavu ovih štetnika i po potrebi izvrše tretiranja.

Pragovi odluke za tretiranje su:

Pagusjenica repičine ose listarice: 0,5 pagusjenice /list ili 50 pagusjenica na m².

Kupusna lisna uš 100 uši/ 25 biljaka.

Repičin crvenoglavi buhač 0,5 buhača/m u redu , 2 buhača /m² ili 15 buhača u žutoj posudi dnevno.

Kod pojave repičinih buhača kod ne tretiranog sjemena oštećenje više od 10 % površine mladih biljaka znače potrebu za tretiranjem.

Sredstva koja imaju dozvolu za suzbijanje ovih štetnika navedeni su u tablici 1.

Tablica 1.

Aktivna tvar Naziv preparata       Karenca/broj primjena       Namjena Doza
Alfa-cipermetrin DIREKT

 

FASTAC 10 EC

FASTHRIN 10 EC

FASTHRIN 15 WG

42

 

 

49

 

Repičina osa listarica

 

 

Repičin crvenogl.buhač

 

 

 

0,1   l/ha

0,067

Cipermetrin CYTHRIN MAX  

21

Kupusni buhači

Repičin crvenoglavi buhač

50ml/ha
Deltametrin DECIS 2,5 EC

 

POLECI PLUS

 

45

 

Kupusni buhači

Repičin crvenoglavi Buhač

Lisne uši

0,3l/ha
Lambda-

cihalotrin

 

KARIS 10 CS

 

 

CYCLONE

 

42

 

 

Repičina osa listarica

Lisne uši

Repin buhač

 

Rep.crvenoglavi buhač

 

50-75 ml/ha

 

 

 

0,15l/ha

Esfenvalerat SUMIALFA 5 FL 42 Repičina osa listarica

Repičin crvenoglavi buhač

 0,1-0,15 l/ha
Acetamiprid MOSPILAN 20 SG 56 Repičina osa listarica

Lisne uši

Repin buhač

150-200g/ha
Lambda-cihalotrin KARATE ZEON 28

2x

lisne uši

insekti grizući

 0,15l/ha

0,15l/ha

 Za  prezimljavanje uljane repice najpovoljniji je ulazak u zimu u fazi 10-12 listova, tako da je potrebno pratiti razvoj biljaka kao i vremenske prognoze. Ukoliko će biti jači porast moguće je upotrijebiti neke od fungicida koji su ujedno i regulatori razvoja.

U tablici 2. su navedeni fungicidi za suzbijanje bolesti uljane repice u jesenskom periodu.

Tablica 2.

Aktivna tvar Naziv preparata Bolest Faza primjene Doza   l,kg/ha,
 

 

Metkonazol

 

 

CARAMBA*

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 

primjena u jesen u fazi 4-6 listova, služi za  regulator razvoja

 

 

 

0,7-1 l

 

 

 

 

 

 

 

Tebukonazol

 

 

FOLICUR  250  EW

 

 

ULYSSES*

 

 

 

 

TEBUSHA 25 % EW

TEBKIN 250 EW

TEBUCOL

TEBU SUPER 250   EW

RIZA

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

siva plijesan

 

 

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 

 

U jesen u fazi 6 – 7

 

 

primjena u jesen u fazi 4-6 listova, služi za  regulator razvoja

 

 

1,5-2

 

 

0,6

 

 

 

1

 

 

1,25

 

 

Protiokonazol

Tebukonazol

 

 

 

PROSARO 250 EC

suha trulež stabljike i korijena

 

svijetla pjegavost

u jesen odmah nakon prve pojave znakova bolesti, ponoviti primjenu u kasnu jesen/zimu ako se simptomi bolesti vrate  

 

1

Tiofanat-metil  

TOPSIN M 500 SC

bijela trulež

siva plijesan

koncentrična pjegavost

u jesen, u fazi 4-6 razvijenih listova (BBCH 14-16),  

1,2

 

Difenkonazol

Tebukonazol

 

 

MAGNELLO*

 

bijela trulež

koncentrična pjegavost

suha trulež

 od faze 4-6 listova u jesen, primjenom na uljanoj repici djeluje i kao regulator rasta biljaka  

 

 

0,8

 

Fluopiram

Protiokonazol

 

PROPULSE

 

suha trulež

faza od četiri do osam razvijenih listova (BBCH 14-18), nakon pojave prvih pjega  

1

 

 

*Ujedno i regulatori razvoja

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema: Pravilniku  o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.

Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice na području naše županije koja su u optimalnim rokovima zasijana uljanom repicom, primijećena je pojava repičine ose  listarice (Athalia rosae). Na polju su zamijećene pagusjenice crnosive boje koje se hrane lišćem. Štetnik ima tri generacije godišnje, najštetnija je treća generacija čije se pagusjenice hrane lišćem uljane repice. Pojavi pagusjenica pogoduje toplo i suho vrijeme. Početak napada se ne zamjećuje, već trenutak kad nastanu velike štete izgrizanjem lisne mase . Apeliramo sve koji imaju zasijanu uljanu repicu da izvrše zaštitu protiv repičine ose listarice radi sprečavanja šteta na usjevima. Insekticidi koji su dozvoljeni za suzbijanje repičine ose listarice su; Decis 2,5, EC, Direkt, Sumialfa 5FL, Mospilan 20 SG.

Također se na zasijanim usjevima uljanom repicom može primijetiti pojava kupusnih buhača (Phyllotreta spp.) i repičinog crvenoglavog buhača (Psylloides chrysocephala). Registrirani insekticidi za suzbijanje buhača su: Decis 2,5 EC, Fastac 10 EC, Sumialfa 5FL, Mospilan 20 SG, Cyclone, Cythrin max. Pristupiti tretiranju ako se uoče 2 buhača na m2 .

Ova preporuka ne odnosi se na površine koje su zasijane postrnim usjevom i zelenim pokrovom !prema pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi za 2019.godinu, Ekološki značajne površine smatraju se, između ostalog, površine s postrnim usjevima i zelenim pokrovom , to je mješavina koja se sastoji od barem dviju kultura(sukladno pravilniku), na EZP mora biti prisutna najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada i na njim se na smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

U skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12), uređaji za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici podliježu redovitim pregledima. Rok do kojeg uređaji moraju biti pregledani je do 26. 11. 2016. ( barem jednom)!!!! Također redovito voditi evidenciju prskanja!

 Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.,
e-mail: Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr

Obavijest proizvođačima salate

Narednih dana prognostičari najavljuju oborine. Preporuka je uzgajivačima salate na otvorenom da izvrše preventivnu zaštitu protiv plamenjače, bijele truleži i sive plijesni. Biljke mogu biti napadnute u svim fazama razvoja. Simptomi bijele truleži su truljenje biljke i gusti bijeli micelij na korjenovom vratu u kojem nastaju crni sklerociji, a simptomi sive plijesni su truljenje donjih listova i korjenovog vrata. Zaraženi dijelovi su prekriveni sivom nakupinom micelija. Preventivna zaštita protiv navedenih bolesti ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu,  odstranjivanje bolesnih biljaka, sadnja biljaka na foliju i gredice, plodored. Kemijska zaštita fungicidima koji su registrirani;

  • siva plijesan: SWITCH 62,5 WG, TELDOR SC 500,SIGNUM, PYRUS 400 SC, SCALA
  • bijela trulež : SWITCH 62,5 WG, TELDOR SC 500, SIGNUM
  • plamenjača: ORTIVA,PERGADO MZ, RIDOMIL GOLD MZ PEPITE, RIDOMIL GOLD R, CYCLO R LIQUIDO,REVUS, INFINITO, ACROBAT MZ WG, ORVEGO, POLYRAM DF, NEORAM WG, AVI WG.
  • smeđa pjegavost : DIFCOR, SCORE 250 EC, NEORAM WG

Porastom temperatura javljaju se i štetnici. U slučaju pojave na usjevu primijeniti neki od insekticida dozvoljenih na salati na otvorenom;

CALYPSO SC 480,FASTAC 10 EC,KRAFT 18 EC,LASER,AFFIRM,AMPLIGO,PIRIMOR 50 WG,RUNNER 240 SC,VERTIMEC 018 EC,MOVENTO,APACHE,ABANTO, KRISANT EC,PIRETRO NATURA.

 Sve dozvoljene pripravke, zajedno sa uputama, registracijama i dozvolama mogu se pronaći na linku http://fis.mps.hr .Važno je voditi računa o karenci primijenjenog sredstva, sve korištene pripravke upisivati u evidenciju sredstava za zaštitu bilja. Pridržavati se uputa na etiketi primijenjenog sredstva!

Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.,
e-mail: Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima krizantema

Kod nekih vrsta krizantema završilo je razdoblje zasjenjivanja tj, prelazak iz vegetativne u generativnu fazu.

Od bolesti  koje se mogu javiti na krizantemi , najopasnija bolest je bijela hrđa ( sitne bijele točkice na naličju donjeg lišća u uvjetima visoke vlage i gustog rasta) koja se suzbija preventivno. Zaštita se preporuča svakih 7 dana od početka zasjenjivanja. Također treba pripaziti na pojavu i razvoj bolesti na laticama krizantema-smeđa trulež i siva plijesan.

Popis fungicida dozvoljenih za primjenu na krizantemi: CHROMOSUL 80,COSAVET DF,DITHANE DG NEOTEC,DOMARK 40 ME,KALINOSUL 80 WG,KOSSAN WG,KUMULUS DF,SULFOLAC 80 WG,SUMPOR SC-80,THIOVIT JET,SYSTHANE 20 EW,CAPTAN WP 50,FONGANIL GOLD,FUTURA 50 WP,PYRUS 400 SC,KASTOR,RANMAN TOP,MICROTHIOL SPECIAL DISPERSS,COPPER KEY FLOW,CUPRA.

Štetnici koji predstavljaju problem na krizantemi  su gusjenice sovica, štitasti moljci, lisne uši, tripsi i crveni pauk. Potrebno je postaviti ljepljive ploče (plave, žute) u nasadu za praćenje pojave štetnika. Dozvoljeni insekticidi za primjenu na krizantemi su: RELDAN 22 EC, KRAFT 18 EC, RUNNER 240 SC, CYTHRIN MAX , DECIS 2,5 EC, POLECI PLUS; CLOSER, DEMITAN (akaricid dozvoljen u zaštićenom prostoru),ZOOM 11 SC ( ZP akaricid), MICROTHIOL SPECIAL DISPERSS.

 

Sve dozvoljene pripravke, zajedno sa uputama, registracijama  i dozvolama mogu se pronaći na linku http://fis.mps.hr  .Preporučene pripravke koristiti sukladno uputama proizvođača ! Voditi redovito obrazac (evidencija o uporabi sredstava za zaštitu bilja) i zbrinjavati ambalažu na način kako je propisano pravilnikom! Upotrijebljeno sredstvo koristiti prema priloženoj uputi za upotrebu, isto na propisani način zbrinuti, voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. U skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12), uređaji za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici podliježu redovitim pregledima. Rok do kojeg uređaji moraju biti pregledani je do 26. 11. 2016. ( barem jednom)!!!!

 

                                                                 Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.,

                                                                 e-mail: Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr

 

 

Obavijest proizvođačima tikvica

Tikvice su još uvijek u berbi. Potrebno je provesti zaštitu proziv najvažnijih gljivični bolesti plamenjača tikvice (Pseudoperonospora cubensis)  i pepelnice tikvice (Erysiphe Cichoracearum) , te sive plijesni ( Botrytis cinerea). Vrlo je važno poštivati karencu fungicida obzirom da je berba. Uvjeti za razvoj plamenjače tikvica su raspon temperature od 20 -25 0 C i relativne vlage zraka do 90 %, simptomi napada gljivice su žute pjege na licu mlađih listova.

Registrirani fungicidi za plamenjaču na otvorenom  ; INFINITO,DITHANE DG NEOTEC,EQUATION PRO,NEORAM WG,RANMAN 400 SC.

Tikvica uzgajana u ZP i dozvoljeni fungicidi za suzbijanje plamenjače ; Infinito i Orvego za suzbijanje plamenjače, a za suzbijanje pepelnice na tikvicama u ZP STROBY WG i Reflect.

Uvjeti za razvoj pepelnice su suho i vlažno vrijeme ( visoka vlaga zraka i temperature od 25-280 C), simptomi napada gljivice su pepeljasta prevlaka na licu listova , peteljki, cvjetova. Registrirani fungicidi protiv pepelnice na tikvicama u uzgoju na otvorenom KARATHANE GOLD 350 EC,NATIVO 75 WG,MICROTHIOL SPECIAL DISPERSS,ORTIVA,STROBY WG,QUADRIS.

Siva plijesan na tikvicama na otvorenom  Switch 62,5 WG i Teldor SC 500, i u uzgoju u ZP dopuštena je primjena fungicida Scala .

Insekticidi dozvoljeni u tikvicama protiv najvažnijih štetnika ( lisne uši, grinje, stjenice, sovice ): CALYPSO SC 480,KAISO,KRAFT 18 EC,TEPPEKI 500 WG,DECIS 100 EC,SCATTO,ROTOR SUPER,DECIS 2,5 EC,LASER,RITMUS,ABANTO,KRISANT EC,PIRETRO NATURA.

Insekticidi dozvoljeni na tikvicama u ZP: ACTARA 25 WG,DECIS 2,5 EC,VYDATE 10 L,AFFIRM,MOSPILAN 20 SG,PROMANAL NEU,APACHE,RITMUS,ABANTO,KRISANT EC,PIRETRO NATURA.

 Upotrijebljeno sredstvo koristiti prema etiketi, isto na propisani način zbrinuti, voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja (Pravilnik  o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida NN 142/12 i Zakon o održivoj uporabi pesticida NN 14/14).

                                        

                                                           Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.

                                                         e-mail: Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Upozoravamo proizvođače uljane repice da pregledaju svoje parcele jer smo obilaskom terena utvrdili prisutnost slijedećih štetnika: kupusni buhač (Phyllotreta spp.), repičin crvenoglavi buhač (Psylliodes chrysosephala), repičina osa listarica (Athalia rosae).

Prag odluke kada izvršiti tretiranje insekticidima je: prisustvo 2 buhača/m², 50 pagusjenica ose listarice/m² (0,5 pagusjenica po biljci).

Upotrijebiti se mogu slijedeći insekticidi:

-buhači: Fastac 10 EC, Decis 2,5 EC, Fasthrin 10 EC, Sumialfa 5 FL, Karis 10 CS, Max i dr;

-repičina osa listarica: Direkt, Sumialfa 5 FL, Mospilan 20 SG i dr.

Kada uljana repica dođe u razvojnu fenofazu formiranja rozete, potrebno je provesti zaštitu od bolesti suhe truleži (Leptospheria maculans), bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum), crna lisna pjegavost (Alternaria brassicae).

Zaštitu je moguće provesti nekim od slijedećih fungicida: Caramba, Magnelo, Folicur EW 250, Riza, Tebucol, Tebusha 25 % EW, Ulysses, Tebu Super 250EW i dr.

Važno: sredstvo za zaštitu bilja koristiti sukladno etiketi priloženoj uz sredstvo, ambalažu zbrinuti na propisan način te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

 

Marijana Milušić dipl.ing.

Marijana.Milusic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Pregledom usjeva uljane repice i postrnih repica za zelenu gnojidbu utvrđeno je prisustvo šteta od repičine ose listarice(Athalia colibri).

Kritični broj za suzbijanje je 50 pagusjenica /m² odnosno 0,5 pagusjenica  /biljci. Proizvođači trebaju redovito pregledavati usjeve kako bi na vrijeme izvršili tretman.

Od štetnika na usjevu uljane repice u jesen štetu još mogu prouzročiti: buhači (Phyllotreta spp) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhyncus pictarsis).

Od insekticida mogu se koristiti: Sumialfa  5 FL, CythrinMax, Fastac 10 EC, Decis 2,5 EC, Direkt, Mospilan 20 SG i dr.

Proizvođači koji su postrnu sjetvu mješavina repica i drugih kultura prijavili u EZP ne smiju koristiti sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi.

U fazi od 4-6 listova uljane repice treba provesti tretman protiv bolesti: crna pjegavost (Alternaria brassicae), bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i suha trulež (Phoma lingam).

Neki fungicidi djeluju ujedno i kao regulatori rasta te ublažavaju štete od mraza.

Primijeniti se mogu neki od navedenih fungicida: Magnello, Caramba, Tebucol, Riza, Ulysses, Folicur  EW 250 i dr.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju potrebno je voditi evidenciju, a praznu ambalažu SZB zbrinuti na propisani način.

Sanja Vuković dipl.ing.agr.

e-mail:sanja.vukovic@mps.hr