MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ratarstvo i ostalo

Obavijest proizvođačima ozimog luka i češnjaka

Tijekom mjeseca listopada i studenoga kreće sjetva/sadnja ozimog luka i češnjaka. Prije same sjetve/sadnje preporuča se obaviti zaštitu protiv zemljišnih štetnika, u tu svrhu može se primijeniti zemljišni insekticid FORCE 1,5 G koji se primjenjuje u redove za vrijeme sadnje pomoću depozitora za granulirane insekticide u dozi 7-10 kg/ha. Karenca je osigurana vremenom primjene.

Nakon sadnje prije nicanja ovih ozimih kultura moguće je suzbiti korove. Herbicidi koji suzbijaju jednogodišnje širokolisne i uskolisne korove su:

BUTISAN S koji se primjenjuje u količini 1-1,2 L/ha uz utrošak vode 400-500 L/ha

FILON 80 EC se primjenjuje rano poslije nicanja (post-em), kada luk ima 1-3 u cijelosti razvijena lista (BBCH 11-13) u količini od 30-50 ml na 100 m^2.,

STOMP AQUA primjenjuje se nakon nicanja kulture (post-em) kada se kultura nalazi u stadiju razvoja “biča” (BBCH 10) u količini 2,5 – 3,0 l/ha. Utrošak vode: 200-600 l/ha.

Herbicid AGIL 100EC suzbija jednogodišnje i višegodišnje uskolisne korove, dok herbicid

LENTAGRAN 40 WP suzbija jednogodišnje širokolisne korovi i primjenjuje se nakon nicanja/presađivanja u najvećoj količini do 2 kg/ha.

Navedene herbicide preporuča se primijeniti u „split aplikaciji“ odnosno da se preporučena količina herbicida raspodjeli ili primijeni u dva ili više puta u određenim vremenskim razmacima.

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

 

Zrinka Večerić, mag.ing.fitomedicine

zrinka.veceric@mps.hr

 

 

 

 

Obavijest proizvođačima ozimih žitarica!

Već u jesen u ozimim žitaricama započinje rast i razvoj nekih korova:

Širokolisni – bročika, kamilica, mišjakinja, čestoslavica, crvena mrtva kopriva, divlji mak

Travnati –  slakoperka, vlasnjača, mišji repak, divlja zob, ljulj.

Jesenska primjena herbicida uvelike ovisi o rokovima  sjetve, pripremljenosti sjetvenog sloja tla i količini oborina.

Primjenom herbicida u jesen ne rješavamo probleme višegodišnjih korova.

Za jesensko suzbijanje korova mogu se koristiti slijedeći herbicidi:

Pripravak kultura vrijeme primjene
Alister New ozima pšenica nakon nicanja (post-em)
Sharpen  330 EC ozima pšenica, ječam, raž, pšenoraž nakon sjetve (pre-em)

nakon nicanja(post-em)

Stomp Aqua pšenica, ječam, raž, pšenoraž nakon sjetve(pre-em)
Tolurex SC ozima pšenica, ozimi ječam nakon nicanja (post-em)
Tornado Forte ozima pšenica, ozimi ječam, pšenoraž nakon nicanja(post-em)
Filon 80 EC ozima pšenica, ječam, raž, pšenoraž nakon sjetve(pre-em)

nakon nicanja(post-em)

Kod primjene herbicida, temperature zraka  ne bi trebale biti manje od 5°C dnevne, a noćne iznad 0°C.  Nikako se ne preporuča primjenjivati jesenske herbicide u fazi klijanja i nicanja kulture radi fitotoksičnosti.

Sredstva za zaštitu bilja potrebno je koristiti sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom Ministarstva poljoprivrede(FIS baza). Obavezno voditi evidenciju o provedenom tretiranju, a praznu ambalažu od sredstava za zaštitu bilja zbrinuti na propisani način.

Sanja Vuković dipl.ing.agr.

sanja.vukovic@mps.hr

Obavijest proizvođačima ozimih žitarica

Nakon sjetve ozimih žitarica može se provesti jesenska zaštita od korova primjenom prije i/ili nakon nicanja žitarice ovisno o kojem se herbicidu radi. Herbicidi imaju dobro djelovanje na jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove koji niču u jesen kao što su: vlasnjače (Poa spp.), poljska gorušica (Sinapis arvensis), ljepljiva broćika (Galium aparine), mak turčinak (Papaver rhoeas), perzijska čestoslavica (Veronica persica), bršljenasta čestoslavica (Veronica hederifolia), obična slakoperka (Apera spica-venti), prava kamilica (Matricaria chamomilla), poljska vrkutka (Aphanes arvensis), ljuljevi (Lolium spp.), mišji repak (Alopecurus myosuroides), srednja mišjakinja (Stellaria media), pačja trava (Juncus bufonius)… Prednost jesenske primjene herbicida su: bolji prinosi zbog ranijeg suzbijanja korova, nema opasnosti od zanošenja sredstva na susjedne parcele, nema opasnosti od zakašnjele primjene u proljeće zbog nemogućnosti ulaska traktora na parcelu zbog premokrog tla, više vremena za proljetne radove, dugotrajno djelovanje herbicida.

Od herbicida u jesenskoj primjeni mogu se koristiti:

PENDIGAN 330 EC *(pendimetalin)

Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova primjenom nakon sjetve prije nicanja ili nakon nicanja usjeva, najkasnije do faze busanja usjeva  u ozimoj pšenici, ječmu, raži i pšenoraži u dozi 4 l/ha uz utrošak 170-200 l vode/ha. Kod primjene u ozimim usjevima koji su posijani nakon 30. studenog sredstvo ne primjenjivati nakon sjetve, a prije nicanja usjeva (pre-em). Nakon nicanja usjeva, smije se primijeniti samo u usjevima koji su plitko posijani.                                                        * sredstvu je istekla registracija, krajnji rok za primjenu zaliha 1.03.2020.

PENDUS 330 EC, SHARPEN 330 EC (pendimetalin)

Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova. Primjenjuje se u količini 4,0 – 6,0 l/ha uz utrošak vode 200 – 250 l/ha. Primjenjuje se u ozimoj pšenici nakon sjetve, a prije nicanja ili nakon nicanja, a prije početka busanja  Primjena traktorskom prskalicom.

FUGA DELTA (flufenacet+diflufenikan)

Koristi se u suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i  širokolisnih korova u ozimoj pšenici, ječmu, raži i pšenoraži u količini 0,6 l/ha. Sredstvo se može primijeniti prije nicanja ili nakon nicanja do 3 lista (BBCH 13) kulture. Sredstvo se smije primijeniti svake treće godine na istoj površini. Ne prskati žitarice koje su posijane plitko. Utrošak vode 200-400 l/ha.

AXIAL 50 EC (pinoksaden)

Primjenjuje se za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova  u ozimoj pšenici i ječmu, od razvijena dva lista do najkasnije pojave zastavica (od fenofaze 12 do 39 BBCH/ZCK skale) primjenom u količini sredstva 0,6-0,8 l/ha uz utrošak vode od 150-400 l/ha.

ALISTER NEW ((jodsulfuron+ mezosulfuron+diflufenikan).

Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih  uskolisnih korova. Primjenjuje se u ozimoj pšenici od tri razvijena lista do završetka busanja (BBCH 13-29) u količini 1 l/ha. Utrošak vode je 200-400 l/ha.

FILON 80 EC (prosulfokarb)

Koristi se u ozimoj pšenici, ječmu, raži i pšenoraži za suzbijanje nekih travnih i širokolisnih korova. Primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja, ali samo ako je osigurana dobra pokrivenost sjemena (dubina sjetve najmanje 2-3 cm) ili nakon nicanja žitarica kada imaju razvijen najmanje jedan list, a najkasnije do ranog busanja (BBCH 11-21). Nedovoljno pokriveno sjeme može propasti ako dođe u doticaj s herbicidom. Doza primjene je 3-5 l/ha, utrošak vode je 300-400 l/ha.

TORNADO FORTE (klortoluron)

Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih korova u ozimoj pšenici i ječmu  od faze 3 lista BBCH 13 (u jesen), do kraja busanja u proljeće (BBCH 13-29). Koristi se u količini 1,25 l/ha, sa utroškom vode od 200-400 l/ha.

GRANSTAR (tribenuron)

Primjenjuje se u količini 25 g/ha kada su jednogodišnji širokolisni korovi u fazi 2 do 4 prava lista (BBCH 12-14), a ozima pšenoraž i raž u razvojnoj fazi od 2 lista do kraja busanja (BBCH 12-29). Utrošak vode 200-400 l/ha.

TOSCANA, TRIMUR (tribenuron)

Primjenjuje se u ozimoj pšenici i ječmu u stadiju razvoja 3 lista pa do kraja busanja (BBCH 13-29) u količini 10-20 g/ha.

TRAILER (tribenuron)

Koristi se za suzbijanje širokolisnih korova u ozimim pšenici, ječmu,  raži, zobi i piru.

Primjenjuje se u jesen nakon nicanja usjeva (post-em), u razvojnim stadijima od tri lista do početka busanja usjeva (BBCH 13-21) u količini 20 g/ha , u proljeće do pojave zastavice (do BBCH 39) za ozimine u količini od 30 g/ha.  Utrošak vode 200-500 l/ha. Kod jesenske primjene u ozimim kulturama sredstvo se ne smije primjenjivati na alkalnim tlima (pH >7). Kod primjene na alkalnim tlima (pH >7) u ozimim kulturama na proljeće, sredstvo TRAILER ne primjenjivati više od jedanput u tri godine. Primijeniti krajem zime (od kraja veljače do pojave zastavice).

PALLAS 75 WG (piroksulam)

Koristi se za suzbijanje širokolisnih korova u ozimoj pšenici, raži i pšenoraži. Primjenjuje se u stadijima razvoja od 2 lista u jesen do drugog koljenca kulture u proljeće (BBCH 12-32) u količini: 120 g/ha za suzbijanje obične mišjakinje (Stellaria media); 160 g/ha za suzbijanje čestoslavica (Veronica spp.); 200 g/ha za suzbijanje obične slakoperke (Apera-spica venti), stoklasa (Bromus spp.), zobi (Avena spp.), poljskog jarmena (Anthemis arvensis), obične rusomače (Capsella bursa-pastoris), poljske gorušice (Sinapis arvensis), ljubice (Viola sp.); 250 g/ha za suzbijanje lisičjeg repka (Alopecurus myosuroides), ljulja (Lolium sp.), broćike (Galium aparine), crvene mrtve koprive (Lamium purpureum). Utrošak vode je  200-400 l/ha.
Optimalna djelotvornost postiže se kada su uskolisni korovi u stadijima razvoja 3-4 lista, a širokolisni 2-8 listova. Ne koristiti kada je temperatura zraka  ispod 5 °C, odnosno kada se očekuju noćni mrazevi. Ne koristiti sredstvo u žitaricama s podusjevom mahunarki.

Herbicide  koristiti prema preporukama proizvođača.

 

dr.sc. Mirna Ceranić

e-mail: Mirna.Ceranic@mps.hr

Obavijest ratarima

Agrotehnički rokovi za sjetvu ozimih žitarica približavaju se kraju. Ozime žitarice koje su zasijane u ranijim rokovima već su nikle dok one koje su zasijane u kasnijim rokovima se nalaze u fazi klijanja i nicanja.  Kako vremenski uvjeti pogoduju rastu žitarica tako pogoduju i rastu korova te je potrebno obaviti suzbijanje korova u ozimim žitaricama kako ne bi konkurirali biljkama za hranjiva.

Za suzbijanje korova u pšenici, ječmu, raži i pšenoraži nakon sjetve, a prije nicanja ili nakon nicanja, a prije busanja možete koristiti: Sharpen 330 EC, Pendus 330 EC, Fuga delta i dr….

Suzbijanje korova provodite za mirnog  vremena  kada nema vjetra kako ne bi došlo do zanošenja sredstva na susjedne  kulture.  Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Andreja Vukalović-Pofuk dipl.ing.agr

andrea.v-pofuk@mps.hr

Obavijest proizvođačima zimske salate

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

U proteklom je razdoblju tijekom mjeseca listopada o.g. u središnjem dijelu županije prosječna temperatura iznosila 12,9°C (+3,0°C) a pritom je zabilježeno samo 41,6 mm oborina (-47,4 mm) uz prosječnu vlažnost zraka 86,4 % (iznadprosječno je toplo, sa značajno manje kiše od očekivanog prosjeka, uz povišenu vlažnost zraka zbog jutarnje magle)! Uz navodnjavanje u takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

U narednim danima očekujemo značajnu promjenu vremena: uz sjeverni vjetar temperature zraka će pasti na dnevne vrijednosti niže od 10°C, a sredinom i krajem tjedna očekujemo oborine i niske jutarnje temperature (do -2°C).

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim regijama intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog iznadprosječno toplog i suhog razdoblja tijekom listopada redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti biološki insekticidi koji sadrže ekstrakt sjemena biljke neem (azadiraktin) i prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Obavijest ratarima

Ozime žitarice u jesen zakorovljuju ozimi koroviširokolisni (bročika, kamilica, mišjakinja, čestoslavica, crvena mrtva kopriva, divlji mak,…) i travni (mišji repak, slakoperka, vlasnjača, divlja zob,…). Oni prezimljuju zajedno sa usjevom te su mu u proljeće konkurencija  za prostor, svjetlo, hranu, vodu.

U fazi nakon sjetve, a prije nicanja primjenjuju se herbicidi koji svoju djelotvornost u tlu zadržavaju sve do proljeće te djeluju na navedene i širokolisne i travne korove. To su npr.: Stomp 330 EC, Pendigan 330 EC*, Sharpen 330 EC*, Pendus 330 EC* , Stomp Aqua, Filon 80 EC*, Fuga delta* i dr.

Sredstva označena zvjezdicom (*) mogu se primijeniti i nakon nicanja usjeva, do početka busanja.

Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju potrebno je voditi evidenciju, a praznu ambalažu SZB zbrinuti na propisani način.

 

Mirta Križanić Božurić, dipl.ing.agr.                

E-mail: mirta.k-bozuric@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Krajem mjeseca listopada tržni proizvođači planiraju sadnju i uzgoj jesenskog (zimskog) češnjaka.

U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,2°C (+3,3°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo samo 40,4 mm kiše (120,4 % manje od očekivanih količina) (značajno manje kiše je također padalo tijekom kolovoza i rujna o.g., čak 53,1 % manje od prosjeka). Zadnjih su šest dana mjerimo najviše dnevne temperature u hladovini u rasponu 22,4°-27,2C°!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je šest dana u rasponu 13°-14,9°C, a sadržaj vlage je na nekim lokalitetima smanjen na vrijednost 11,8 %!

U narednih nekoliko dana očekujemo stabilno razdoblje, tijekom današnjeg dana ponovno je moguć jači južni vjetar, a moguće oborine sa značajnim padom dnevnih temperatura najavljuju se tek sredinom idućeg tjedna (30.10. 2019.)!

Prema iskustvima iz proteklih nekoliko sezona tržne proizvođače zimskog češnjaka upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti)

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj češnjaka (i zimskog luka), pa je moguće nakon sadnje a prije nicanja planirati primjenu dopuštenih rezidualnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ali, tek krajem ovog mjeseca, nakon što padnu naredne moguće oborine)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe,  ali se mogu uspješno koristiti pripravci registrirani za druge nametnike u češnjaku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod planiranja proljetnih mjera zaštite od uzročnika bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (Bacillus, Trichoderma).

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Uputa proizvođačima ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšenoraž ili tritikale)

U razdoblju od 10.-20.(25.) listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. Ovogodišnja je sjetva obavljena u neobično toplom i suhom vremenskom razdoblju. U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,2°C (+3,3°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo samo 40,4 mm kiše (120,4 % manje od očekivanih količina)(značajno manje kiše je također padalo tijekom kolovoza i rujna o.g. = 53,1 % manje od prosjeka). Zadnjih su pet dana najviše dnevne temperature u hladovini u rasponu 22,4°-27,2C°!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je pet dana u rasponu 13°-14,9°C, a sadržaj vlage je na nekim lokalitetima smanjen na vrijednost 11,8 %!

U narednim danima (do 27.10. 2019.) još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo i suho razdoblje: s jutarnjim temperaturama 8-10°C, a najvišim dnevnim vrijednostima 20-24°C! Nove oborine sa značajnim padom temperatura zraka očekujemo tek početkom narednog tjedna (28.10. 2019.)!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). Obično u vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Biološki gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla, što tek s narednim najavljenim oborinama očekujemo od kraja mjeseca listopada ili početkom studenog o.g.!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost) (vidi Tablicu 1). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest poljoprivrednim gospodarstvima!

Obavijest poljoprivrednim gospodarstvima:

U studenom 2019. započinje godišnja akcija sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja na području Međimurja!

Tvrtka CIAK u suradnji sa CROCPA tijekom mjeseca studenog 2019. u Međimurju započinje akciju organiziranog zbrinjavanja ambalažnog otpada od kemijskih sredstva za zaštitu bilja prema rasporedu navedenom u Tablici 1.!

Tablica 1. Vrijeme i mjesto prikupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja:

Datum Lokacija Adresa Vrijeme
04.11. 2019.

(ponedjeljak)

Donji Kraljevec PZ Čakovec, Kolodvorska 74 8.00-12.00
07.11. 2019.

(četvrtak)

Kotoriba PZ Čakovec,

Sajmišna bb

8.00-11.00
11.11. 2019.

(ponedjeljak)

Štrigova Kocen Agro d.o.o.

Štrigova 76

8.00-11.00
14.11. 2019.

(četvrtak)

Sveti Martin na Muri Agromartin d.o.o.,

Čakovečka bb

8.00-10.00
18.11. 2019.

(ponedjeljak)

Belica Dodlek Agro

Lipovke 6

8.00-11.00
21.11. 2019.

(četvrtak)

Dunjkovec Poljoposavec d.o.o.

Matije Gupca 5a

8.00-10.00

 

VAŽNO: Sakuplja se isključivo prazna ambalaža onih tvrtki proizvođača/uvoznika koji financiraju projekt i omogućavaju poljoprivrednicima besplatan povrat njihove ambalaže: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Dow AgroSciences, Eurozijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena! Također, transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Za ambalažu ostalih tvrtki koje nisu dio projekta poljoprivrednici se moraju obratiti uvoznicima tih proizvoda (kontakt se nalazi na etiketi proizvoda). Ambalaža folijarnih gnojiva ne spada u opasan otpad, te se nakon trostrukog ispiranja može zbrinuti sa ostalim plastičnim komunalnim otpadom!

VAŽNO: Molimo poljoprivrednike koji imaju 100 kg ili 1 big bag (cca 1m³) ili više ambalažnog otpada da ne donose isti na sabirna mjesta već se izravno jave tvrtki C.I.A.K. d.o.o. (tel. 01/3463-521 ili e-mail: ciak@ciak.hr) koja će organizirati preuzimanje na njihovoj lokaciji!

Donosioci otpada dužni su sami ispuniti Prateći list za opasni otpad (obrazac PL-Oo) te Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (obrazac DFKSO). Navedeni obrasci se mogu kupiti u knjižarama “Narodnih novina”.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima ozimog luka i češnjaka

Tijekom  listopada i studenog sade se jesenskih kultivara luka i češnjaka. Prilikom sadnje može se provesti zaštita od štetnika u tlu (žičnjaci, grčice hrušta) koji mogu raditi štete na zasađenim lučicama (češnjevima) dok su više temperature i dok ne odu na prezimljenje u dublje slojeve tla.  Neposredno nakon sadnje može se provesti zaštita od jednogodišnjih korove koji počinju nicati u jesen zajedno sa zasađenom kulturom.

Zaštita od  zemljišnih štetnika može se provesti primjenom granuliranog insekticida FORCE 1,5 G (teflutrin). Primjenjuje se u redove za vrijeme sadnje pomoću depozitora za granulirane insekticide u dozi 7-10 kg/ha. Karenca osigurana vremenom primjene.

Zaštita od jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih  korova može se provesti primjenom jednog od herbicida:

STOMP 330 E* (pendimetalin). Primjena u luku i češnjaku. Tretirati prskanjem širom odmah nakon nicanja usjeva (post-em), u fazi „biča“ u dozi 4-5 l/ha uz utrošak vode 200-500 l/ha. Maksimalno jedno tretiranje u sezoni.

* krajnji rok za primjenu zaliha 1.03.2020.

STOMP AQUA (pendimetalin). Primjena u luku i češnjaku. Primjenjuje se nakon nicanja kulture (post-em) kada se kultura nalazi u stadiju razvoja “biča” (BBCH 10) u količini 2,5 – 3,0 l/ha, uz trošak 200-600 l vode po hektru. Maksimalno jedno tretiranje u sezoni.

FILON 80 EC (prosulfokarb). Primjena u luku za proizvodnju glavica i češnjaku. Primjenjuje se rano poslije nicanja (post-em), kada luk za proizvodnju glavica  i češnjak imaju 1-3 u cijelosti razvijena lista (BBCH 11-13) u količini od 3-5 l/ha. Maksimalno jedno tretiranje u sezoni.

CHALLENGE 600 (aklonifen). Primjena u luku i češnjaku.

Primjena u češnjaku nakon sadnje prije nicanja (BBCH 00-03) u količini 4 l/ha.

Primjena u luku nakon sadnje prije nicanja (BBCH 00-03) u količini 2,5 l/ha ili u odvojenoj primjeni nakon sadnje prije nicanja u količini 1.5 l/ha i druga primjena u stadiju 5 listova u količini 1 l/ha. Utrošak vode 150-400 l/ha.

LENTAGRAN 45 WP (piridat). Primjena u luku i češnjaku. Primjenjuje se nakon nicanja u najvećoj količini do 2 kg/ha. Preporuka je tretiranje provesti u mlađim razvojnim stadijima korovnih biljaka (između stadija kotiledona i stadija 2 prava lista). Radi postizanja bolje učinkovitosti, može se koristiti i u razdijeljenoj („split aplikaciji“).

Povećanjem razvojnih stadija korova povećava se količina sredstva potrebna za suzbijanje pa se u stadijima razvoja korova 3 listova i više primjenjuje jednokratno.

Dvokratna primjena: prvi puta kada su korovi u stadiju razvoja 1 – 2 razvijena lista u količini 1 kg/ha te drugi puta u količini 1 kg/ha 10-14 dana kasnije.

Trokratna primjena: prvi puta kada su korovi u stadiju kotiledona do razvijenog jednog lista u količini 0,5 kg/ha te još dva puta u količini 0,5 kg/ha u razmaku 7 do 10 dana. Utrošak vode je od 200 do 600 l/ha. Kod primjene u razdijeljenoj (split) primjeni maksimalna količina sredstva ne smije prelaziti 2 kg/ha.

DESSICASH 200 SL* (dikvat) je totalni, neselektivni herbicid registriran samo za primjenu u luku. Primjenjuje se prije nicanja luka na iznikle korove u dozi 2-4 l/ha. Djeluje i na vilinu kosicu (Cuscuta spp.). Primjenjuje se nakon nicanja korova.  Primjena traktorskom prskalicom uz utrošak vode 300-800 l/ha.

* krajnji rok za prodaju zaliha 04.11.2019., krajnji rok za primjenu zaliha 04.02.2020.

Sredstva za zaštitu bilja koristiti prema preporukama proizvođača.

 

dr.sc. Mirna Ceranić

e-mail: Mirna.Ceranic@mps.hr