Povrćarstvo

Čupanjem biljaka na korijenu su uočene tumoraste tvorevine i deformacije korijena. Utvrđeno je da se radi o kupusnoj kili (Plasmodiophori brassicae).

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti vidljivi su na korijenu i korijenovom vratu. Na njima se razvijaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja tkiva. Korijen može biti zahvaćen čitavom duljinom tvoreći kvrgavu masu iz kojeg izlaze mnogobrojni sekundarni korjenčići. Zaraženo tkivo je na početku svjetlo, a rastom postaje smeđe i puca.

Simptomi na nadzemnom djelu vidljivi su u obliku venuća listova, naročito za vrućih dana. Biljke se sporije razvijaju, lišće žuti i opada. Najveće štete nastaju kad se zaraze presadnice. One se sporije razvijaju, ali rijetko propadaju, pa daju male i mekane glavice, što se očituje u slabijoj kvaliteti kupusa i manjem prinosu. Ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji ili ako je zaražen samo dio korijena simptomi na nadzemnom djelu često nisu vidljivi i prinos je neznatno smanjen. 

Slika 1. Simptomi bolesti na nadzemnom djelu biljaka kupusa

Slika 2. Korijen kupusa zaražen kupusnom kilom

Slika 3. Tumoraste tvorevine na korijenu kupusa 

Razvoj i širenje bolesti

Bolest se pojavljuje u kiselim, zbijenim tlima, gdje se voda duže zadržava na parceli. Nakon berbe korijen zaraženih biljaka ostaje u tlu, dolazi do njegovog raspadanja i trajne spore ostaju u tlu. Spore postaju izvor infekcije za novozasađene biljke kupusnjača u idućoj vegetacijskoj sezoni. To se događa u kiselom tlu gdje korijen novozasađenih kupusnjača potiče klijanje spora koje u vlažnom tlu dospijevaju do korijena i prodiru u epidermalne stanice gdje dolazi do umnažanja, a posljedica je hipertrofija tkiva. Najpogodnije temperature za klijanje spora su temperature 18-23ᵒC (9-30ᵒC).

Suzbijanje

Sve kupusnjače (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, korabica…) su osjetljive prema ovom patogenu, postoje samo djelomično otporni kultivari. O stupnju kiselosti tla (tla sa pH<7) prvenstveno ovisi pojava i intenzitet bolesti. Stoga protiv ovog patogena treba provoditi preventivne mjere zaštite. Prije sadnje kupusnjača naročito ako se kupusnjače na parceli uzgajaju često ili u monokulturi obavezno je provesti analizu tla i utvrditi pH vrijednost. Kalcizacijom se može korigirati kiselost tla, te podizanjem pH vrijednosti može se onemogućiti razvoj parazita. Za kalcizaciju se mogu koristiti različiti materijali dostupni na tržištu (Holcim Agrocal, Kalcifert, Agrovapno…), a vrijeme, način  primjene i količina dobivaju se u pisanom obliku sa rezultatima analize tla ovisno o stupnju kiselosti tla.

Potrebno je poštivati plodored i izbjegavati sadnju kupusnjača na istu parcelu 5-6 godina. Za sadnju osigurati prozračna tla gdje se ne zadržava voda na parceli. Suzbijati korove iz porodice krstašica (Brassicaceae) kao što su rusomača, češnjača, grbak, dvoredac, oranj, jer se na njihovom korijenu bolest može održati i biti izvor zaraze.

Samo kombinacijom svih navedenih mjera može se uspješno spriječiti širenje ove bolesti.  

dr.sc. Mirna Ceranić
Mirna.Ceranic@savjetodavna.hr

Da bi riješili ovaj problem prvo treba utvrditi zbog čega su pjege nastale.

Jedan od problema može biti bolest, kako rajčice tako i paprike. Više je različitih gljiva koje mogu uzrokovati simptome različitih oblika i boja pjega.  Neke od njih su koncentrična pjegavost rajčice i paprike koju uzrokuje parazit iz roda Alternaria zatim plamenjača rajčice koju uzrokuje parazit iz roda Phytophtora i druge. Pjege mogu biti i posljedica napada različitih bakterija i virusa. Karakteristično je da se ove pjege mogu pojaviti na bilo kojem dijelu ploda često uz samu peteljku te su smeđe do crne boje. Osim na plodu pojavljuju se i na ostalim dijelovima biljke (stabljika i list). Kod koncentrične pjegavosti na plodovima unutar pjege jasno se vide i koncentrični krugovi koji su karakteristični za ovu bolest. Da bi spriječili bilo koju bolest na paprici i rajčici obavezna su preventivna tretiranja. Kada već dođe do problema ponekad  je moguće zaustaviti širenje ali napadnuti plodovi sa ovakvim pjegama su nepovratno oštećeni i kao takvi neupotrebljivi.

Slika 2. : Koncentrična pjegavost na stabljici

Drugi problem zbog kojeg mogu nastati pjege na plodovima je izravno sunčevo svjetlo. Takve pjege su nešto svjetlije i mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu ploda koji nije pokriven listom već je pod direktnim sunčevim svjetlom. Da bi izbjegli ovakav problem potrebno je bilje zasjeniti i ostavljati u ljetnim mjesecima što više lisne mase (zaštićeni prostori).

Slika 3 : Ožegotine od sunca na plodu paprike

Slika 4 : Ožegotine od sunca na plodu paprike i rajčice

Treći problem je vršna trulež plodova koja nije uvjetovana patogenom ni sunčevim svjetlom već je to fiziološki poremećaj.

Slika 5 : Vršna trulež na paprici

Slika 6 : Vršna trulež na plodu rajčice

Do ovog problema može doći zbog nekoliko razloga:

1. Nedovoljna količina kalcija u tlu

Za rast i razvoj rajčica i paprika zahtijevaju dovoljno pristupačnog kalcija u zoni korijena. Da bi znali koliko je kalcija potrebno dodati u tlo prilikom pripreme tla za uzgoj potrebno je provesti kemijsku analizu, a dopunsku gnojidbu provoditi u obrocima.

1. Stres uslijed nagle promjene vlažnosti tla

U uvjetima prekomjerne važnosti, ali i u uvjetima smanjene vlage u tlu može doći do vršne truleži na plodovima iako može biti dovoljna količina kalcija u tlu. Jedan od najtežih zadataka poljoprivrednika u uzgoju je održavati optimalnu vlagu u tlu. Ukoliko poljoprivrednik održava vlagu optimalnom puno će problema biti izbjegnuto, a problem vršne truleži na plodovima je samo jedan od njih. Za uspješno praćenje vlage u tlu mogu se koristiti tenziometri.

1. Niska pH vrijednost

Ovo je još jedan razlog zašto je vrlo važno napraviti analizu tla prije podizanja nasada. Ukoliko je tlo kiselo obavezna je kalcifikacija. U tlima sa smanjenom pH vrijednosti kalcij nije dostupan. Ukoliko je pH neutralan ili povišen, a kalcija ima u tlu dovoljno neće doći do ovog problema. U ovom slučaju imat ćemo problem sa usvajanjem željeza i mangana (slika 7).

Slika 7 : Pristupačnost pojedinih biogenih elemenata s obzirom na vrijednost pH tla

1. Povećana zaslanjenost tla

Većina poljoprivrednih proizvođača za navodnjavanje svojih usjeva koristi podzemnu vodu iz bušotina. Prije korištenja ovakve vode neophodno je napraviti analizu. Naime, čest je slučaj da ovakve vode imaju visok EC. Kada se u takvu vodu dodaju vodo topiva gnojiva, vodena otopina postaje prezasićena. Natapanjem ovakvom vodenom otopinom tlo postaje prezasićeno (zaslanjeno) i dolazi do pojave vršne truleži. Često poljoprivrednici rade jednu veliku pogrešku. Naime, kad primijete vršnu trulež dodaju kalcij u tlo bez obzira da li je potrebno ili nije. Time bespotrebno troše novac na gnojiva, tlo postaje prezasićeno i dobiju dodatni problem.

1. Nedovoljno razvijen ili oštećen korijen

Prilikom sadnje mladih biljaka poljoprivrednici često prekomjerno navodnjavaju što je velika pogreška. Nerijetko se biljka uguši u velikim količinama vode koju dobije. Ukoliko preživi korijen ostaje slabije razvijen jer se nije mogao razviti u prekomjernoj vlažnosti tla. Rastom biljke sve su veće potrebe i slabije razvijen korijen nije u mogućnosti opskrbiti biljku sa svim potrebnim elementima iz tla. Isto se može dogoditi da se uslijed obrade tla ošteti korijen te dolazi do istih spomenutih problema.

1. Zalijevanje prehladnom vodom

Spomenuto je da poljoprivrednici najčešće za navodnjavanje koriste vodu iz bušotina. Kako je ona obično duboko u tlu tako je i hladna. Ovaj problem nije moguće riješiti ali ga možemo umanjiti ako zalijevamo ujutro kada je i zemlja hladnija pa je ujedno i manji šok prilikom zalijevanja za biljke.

1. Neizbalansirana ishrana

Jedan od velikih izazova za poljoprivrednike je izbalansirati ishranu biljaka. Dodavanje gnojiva najbolje je raditi prema napravljenoj analizi tla kada se ciljano dodaje ono što nedostaje u tlu biljkama. Tada nije problem odabrati potrebnu vrstu i količinu gnojiva za dopunsku ishranu prema fazama razvoja.

1. Duže razdoblje ekstremno visokih temperatura

Svaka godina je različita ako gledamo prosječne noćne i dnevne temperature. Još su nam svježe slike ljeta 2017. kada su uslijed dugotrajnih visokih temperatura stradali brojni nasadi i rajčice i paprike. S klimatološkog gledišta ljeto 2017. godine opisano je kao ekstremno vruće. U takvim se uvjetima gotovo nemoguće boriti sa gore spomenutim problemima (posebno sa vršnom truleži na plodovima i ožegotinama od sunca). Ovo se prije svega odnosi na vanjsku proizvodnju dok kod proizvodnje u zaštićenim prostorima postoje nekoliko načina kako sniziti temperature. U prvom redu zasjenjivanjem krova, zatim orošavanjem biljaka te dodatnim zasjenjivanjem različitim mrežama. Važno je misliti unaprijed i tijekom pinciranja ne skidati sve zaperke, odnosno ostaviti više lisne mase kako bi i na taj način zaštitili plodove.

                                                  Mirjana Dijan, dipl.ing.agr. viši stručni savjetnik (hortikultura)

Literatura:

1. Milan Maceljski i suradnici: Zaštita povrća od štetočinja
2. Internet (Pinova.hr)

„Moji roditelji cijeli svoj život bavili su se poljoprivredom i ne kažu uzalud da jabuka ne pada daleko od stabla. Poljoprivreda mi je u krvi. Na fakultetu sam često razmišljao gdje ću nakon obrazovanja, ponekad se namjerno udaljavajući od poljoprivrede, ne bih li započeo nešto drugo. No, nisam uspio. Jače je to od mene.“ – kaže 32-godišnji Marijan.

Obitelj Balić bavi se poljoprivredom dugi niz godina. Proizvodnja im je naglo prekinuta u vrijeme Domovinskog rata kada su morali napustiti Ilaču. Nakon teških sedam i pol godina u izbjeglištvu, nastavili su s poljoprivrednom proizvodnjom u rodnoj Ilači. U početku su se bavili samo ratarstvom obrađujući 30 hektara vlastitog zemljišta. Mlad, perspektivan i pun ideja s tek navršenih 25 godina, Marijan je preuzeo vođenje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te započeo proizvodnju povrća za lokalno tržište uz pomoć Savjetodavne službe koja mu je bila glavni oslonac u početku.

„Započeo sam povrtlarskom proizvodnjom, podigao 320 četvornih plastenika u kojem sam uzgajao salatu i rajčicu. Na otvorenom je bilo mnogo pokušaja jer sam pokušavao proizvoditi papriku, kupus, cvjetaču, brokulu, batat, kiwano, lubenice, salatu… Bili su to hvalevrijedni propali pokušaji praćeni pehovima i neiskustvom koji su me očvrsnuli.“

No nisu svi Marijanovi pokušaji propali. Danas se bavi uzgojem pivarskog ječma, uljane repice, kukuruza, soje te češnjaka, po kojem je postao poznat prije nekoliko godina.

Potaknut nedostatkom domaćeg češnjaka, a željan novih izazova, zasadio je 200 kilograma sadnog materijala. Tržište je prepoznalo njegovu kvalitetu te se proizvodnja češnjaka pokazala i više nego uspješna. Godišnje u prosjeku proizvede 50-ak tona kvalitetnog, domaćeg češnjaka. Budući da je posao oko češnjaka izuzetno radno intenzivan i poslovi se moraju obaviti u određeno vrijeme, Marijan kroz godinu zapošljava sezonske radnike, uz 5 stalno zaposlenih. Želja mu je rasporediti poslove oko češnjaka kroz cijelu godinu kako bi sebi i zaposlenicima osigurao stalan izvor prihoda.

„Plan je zadržati kvalitetu proizvodnje. Ne želim biti rob kvantitete i velikih brojki. Zaokružiti proizvodnju kroz cijelu godinu i ostati prepoznat kao proizvođač najkvalitetnijeg češnjaka i jedan od pionira ove proizvodnje u Hrvatskoj.“ – rekao je Marijan.

Biti poljoprivrednik znači nešto konkretno stvoriti svojim radom, biti svoj gazda, svoj šef. To je proces u kojem ima puno rizika, ali ništa vas ne može ispuniti kao osjećaj da ste vi sami nešto napravili, proizveli, zaradili za život.

Zadovoljan što se poljoprivreda napokon počinje tretirati kao jedna od glavnih grana razvoja Hrvatske, Marijan je poručio svima koji vide budućnost u poljoprivredi, da dobri dani za poljoprivredu tek dolaze – da se ne boje napraviti prvi korak:

 „Ne odustajte od svojih vizija, budite uporni. Bit će padova za koje nećete vjerovati da vam se mogu dogoditi, ali upornost i na kraju ljubav prema poslu koji radite, pomoći će u svakoj situaciji. Za sve postoji rješenje i nema “ne mogu”. Ne ostavljajte polja koja su vas othranila. Nek vam je sretno! I da, nemojte sad svi u češnjak, ima i drugih kultura.“