MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Prerada

Edukacija, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica – Proizvodnja sira u općini Koška

Radionicu je vodila Emilija Cimerman, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za stočarstvo u Osječko-baranjskoj županiji.

Cilj radionice bio je educirati poljoprivrednike te potaknuti proizvodnju sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi poljoprivrednici preradom vlastitog mlijeka poboljšali dohodak na poljoprivrednom gospodarstvu.

Istaknuta je važnost higijene mlijeka u proizvodnji sira te se ukazalo na najčešće probleme i pogreške koje se događaju. Razmjenjena su praktična iskustva u svrhu poboljšanja kvalitete sira.

Poljoprivrednici su dobili pisane materijale sa zakonskom regulativom koju trebaju poznavati proizvođači sira kao i recepte za izradu različitih proizvoda, sirnih namaza, škripavca te svježeg sira i vrhnja.

Emilija Cimerman, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Svečano otvorenje Ceste sira zagrebačke regije

Uz podršku Savjetodavne službe, Grada, Županije i Udruge malih sirara Grada Zagreba „ZG sirek“ projekt je provela Udruga malih sirara Zagrebačke županije „Sirek“.

U cestu sira zagrebačke regije uključeno je 12 proizvođača sira s prostora županije i grada Zagreba. Svi oni imaju registrirane i uređene mini-sirane, a od ovoga projekta očekuju povećanje prodaje na kućnome pragu.

U proizvodnji sira potrebno je puno rada, truda i umijeća. Poneki sirevi zriju više mjeseci pa i godina i u proizvodnji traže veliko znanje i strpljivost. No, željeni rezultat sigurno ne izostane. Tako svi oni koji su zasićeni gradskom vrevom, mogu na udaljenosti od samo pola sata od centra Zagreba, okusiti mirise i okuse sela – djelo vrijednih ruku sirara i njihovih obitelji koje spravljaju izvrsne sireve i druge mliječne proizvode. Tu se na licu mjesta možete uvjeriti u kvalitetu domaćih mliječnih proizvoda te okusiti razne sirarske delicije i doživjeti harmoniju i sklad čovjeka s prirodom te ljubav čovjeka prema životinjama i okolišu.

Svaka sirana ima svoje draži i svaki sirar ima svoje tajne kako napraviti najbolji sir, kako udovoljiti svojim kupcima i kako se razlikovati od ostalih.

Svježi domaći sir i vrhnje koji se proizvode na cijelom prostoru Zagrebačke županije,  rubnim dijelovima Grada Zagreba te susjednim županijama, simbol je prehrambene tradicije grada Zagreba i svih njegovih stanovnika. Mljekarice i sirarke ili popularnije zvane kumice, u svakom pogledu pridonijele su stvaranju spomenute sinergije. Simbolično, one predstavljaju nešto što je domaće, tradicionalno, sigurno, kvalitetno i što svakoga od nas, bez obzira koliko godina imao, vraća u djetinjstvo i podsjeća na naše bake i finu, ukusnu i zdravu hranu.

Pokušavajući ublažiti trendove opadanja mljekarske proizvodnje, Zagrebačka Županija i Grad Zagreb već više od desetljeća ulažu značajna sredstva za razvoj i unapređenje konkurentnosti stočarske proizvodnje, u prvom redu mljekarstva. Budući da proizvodnja sireva na ovim prostorima ima vrlo dugu tradiciju, ulaganja su urodila plodom. Danas je ovo područje poznato po različitim vrstama mliječnih prerađevina kao što je već spomenuti svježi sir s vrhnjem i sirevi nastali sušenjem i dimljenjem svježeg sira kao što su preveli sir, sušeni sir i prgice, zatim sirevi proizvedeni na sada već tradicionalan način za ovo područe – kuhanjem i to obični kuhani, kuhani dimljeni te kuhani sir sa dodacima raznih začina koji ovise o mašti sirara i vašim željama. Osim toga dio sirara proizvodi i polutvrde i tvrde sireve sa zrenjem, meki sir u tipu Škripavca, meki sir koji zrije u salamuri (u tipu Fete), jogurt, sirutku te skutu – albuminski sir koji se dobiva iz sirutke. Sirevi se na ovom području proizvode najviše od kravljeg mlijeka, a manje količine i od kozjeg mlijeka, tako da svi zajedno čine široku lepezu okusa koja zadovoljava i najveće gurmane.

„Županija i Grad su dali vjetar u leđa ovome projektu! Nama, malim sirarima, prodaja na kućnome pragu puno znači“, rekla je vlasnice sirane Kusanovec Romina Zadravec, predsjednica Udruge „Sirek“ i Saveza Udruga malih sirara RH.

Više o cesti sira možete pronaći na www.cestesira.hr

Pozivamo vas da posjetite „Ceste sira zagrebačke regije“ i upoznate vrijedne sirare te vam želimo puno ukusnih trenutaka!

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Radionica proizvodnje sira u općini Rovišće

U ovim neizvjesnim vremenima za proizvođače mlijeka mnogi mljekari su zainteresirani za edukacije proizvodnje sireva. Da li će to postati njihov životni poziv ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sirarske delicije, za sebe i svoju obitelj to će pokazati vrijeme. No, sve je više upita za održavanje radionica. Radna grupa za sirarstvo Savjetodavne službe radi radionice proizvodnje sireva na obiteljskim gospodarstvima već više od desetljeća.

Sirarstvo je u ovim sjevernim krajevima vezano za preradu viška proizvoda i poboljšavanje dohotka gospodarstva, za razliku od turističkih dijelova Lijepe Naše. U dijelovima Hrvatske južno od Zagreba sirarstvo je vezano uz turizam i promet, pa je plasman proizvoda siguran. Iako je Bjelovarsko-bilogorska županija mliječni bazen Hrvatske već više od stoljeća, u našoj županiji su dvije najpoznatije velike sirane u Hrvatskoj, Sirela i Zdenka, umijeće proizvodnje sira se prenosi sa generacije na generaciju, sirarstvo kod nas stagnira. Naših kumica je na bjelovarskoj tržnici sve manje, u zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. Iako je to kruh sa sedam kora, to je jedini način da prodaju svoje proizvode i zarade novac za svoju obitelj.

Iako su naši proizvođači mlijeka upoznati sa otežanim plasmanom, boje se da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. Ovakvu situaciju smo imali prije desetak godina sa kozjim mlijekom u našoj županiji. Zdenka je prestala otkupljivati kozje mlijeko, a Bilogora je bila puna koza. Koza kao i krava mora se svaki dan pomusti, i kuda sa tim mlijekom. Nakon te neugodne situacije, kozari su počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima u Daruvaru i Prespi kod Bjelovara. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Savjetodavna služba je tada počela sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira u suradnji sa gradovima i općinama. Također smo pokušavali naći kanale prodaje autohtonih proizvoda, pa su se organizirale manifestacije kao Mare Croaticum – spojiti zeleno i plavo. No, to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava.

Kako će se razvijati priča sa našim mliječnim govedarstvom ne znamo, no savjetodavci kao i uvijek stoje na usluzi poljoprivredi i poljoprivrednicima.

Darija Marković, dipl. ing. agr.

Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Izvorni ovčji sirevi kao nacionalna baština

sir_29_8.jpg

Paški sir,“ Dani sira u Gradu sira“, (foto Darija Marković, PSS)

U Hrvatskoj postoji čitav niz izvornih ovčji sireva. Najpoznatiji je, dakako, paški. Uz paški sir Hrvatska ima još mnogo dobrih, ali zaboravljenih sireva. Ono što je bitno da se prave stoljećima na određenom području i od naših izvornih pasmina ovaca. Neki od tih sireva karakteristični su isključivo za područje Hrvatske, poput otočnih sireva, dok se drugi prave na jednom širem području. Mislim prije svega na bijele sireve iz salamure, karakteristične za cijeli planinski dinarski lanac, zatim sireve iz mijeha, karakteristične za krško područje Hercegovine i Dalmacije te još jedan ravničarski sir vezan za Podunavlje.

sir1_29_8.jpg

Sir iz mišine (foto: Dubravka Kajić, PSS)

Neki izvorni ovčji sirevi danas se prave isključivo od kravljeg mlijeka, kako u svijetu, tako i u nas. Kod nas su to lički škripavac i tounjski sir. Nekidan sam naišla na podatke da su se u i središnjoj Italiji mnogi sirevi prije pravili od ovčjeg, a danas isključivo od kravljeg mlijeka, kao što je npr. asiago. Ipak, zadržali su svoju posebnost. 

sir3_29_8.jpg

Lički ili tounjski sir (foto: Darija Matković, PSS)

Ovčje mlijeko ima 1,5 puta više suhe tvari od kravljeg, skoro 2 puta više mliječne masti, 1,5 puta više proteina i 2- 10 puta više željeza od kravljeg. Ovčji sirevi su puno jačeg okusa i mirisa.

sir4_29_8.jpg

Proizvođači ovčjeg mlijeka (foto: Darija Marković, PSS)

Danas se na Pagu proizvodi oko 60 tona sira. Prije 100-tinjak godina još manji otok izvozio je u Ameriku 10 000 kg sira. Riječ je o Olibu i olipskom siru. Danas je taj otok u sirarskom pogledu zaboravljen.

Ovčarstvo u ravničarskom dijelu Hrvatske nije nikad bila isključiva poljoprivredna  proizvodnja, ali je , kao i danas, u ravnici postojala proizvodnja ovčjeg mlijeka i ovčjeg sira. Zbog potpuno drugačije prehrane ovaca i navika potrošača ovčji sir iz Podunavlja je blagog okusa i fine mekane teksture.

sir5_29_8.jpg

Lički škripavac (foto: Ana Grgas, PSS) 

Da bismo očuvali poljoprivredu, okoliš i nacionalni identitet, moramo pomoći proizvođačima sira i svih drugih autohtonih proizvoda, da s tom proizvodnjom i opstanu. Globalistički žrvanj melje sve. Nije važan okoliš, dobrobit životinja, upitna kakvoća same hrane i radnik u poljoprivredi, već samo niža cijena. Savjetnici Poljoprivredne savjetodavne službe su pomagali su u udruživanju malih sirara, njihovom povezivanju sa znanstvenim institucijama i pri opremanju pogona za proizvodnju sira. Bez svih karika u lancu, sirevi poput olibskog, pasti će u zaborav. Probajmo to spriječiti.

Darija Marković, dipl. ing. agr
viši stručni savjetnik

Edukacija, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Praktične edukacije u sirarstvu

Certificirani tečaj Andragoškog minimuma je održala hrvatska Agencija za odgoj i obrazovanje, a trodnevni tečaj iz specijalnog sirarstva je održala kolegica Majda Tumpejh donedavna savjetnica slovenske savjetodavne službe – specijalist za sirarstvo u njihovoj edukacijskog siranih smještenoj u sjedištu Kmetijsko Gozdarske Zbornice u Ptuju.

U toj edukacijskoj sirani, koja je izgrađena sredstvima dobivenim kroz različite slovenske nacionalne mjere ruralnog razvoja i sredstvima iz projekata EU, kroz proteklih desetak godina praktičnu obuku su prošli gotovi svi slovenski proizvođači sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (kmetijama).

Tijekom odlično organiziranog tečaja naučili smo raditi nove proizvode: sirne rolade, jogurt, razne meke sireve, sir u tipu ementalca, dodavanje voćnih baza i voćnih pripravaka jogurtu i sirutci i sl.

sir_radionica1.jpg

To novo stečeno znanje nam sada itekako pomaže kod organiziranja praktičnih radionica za naše male sirare gdje ih učimo kako napraviti nove proizvode te kako oplemeniti postojeće proizvode i nusproizvode kao što je sirutka, a koja se danas većinom baca i predstavlja velik problem kod zbrinjavanja ili služi kao hrana životinjama.

Prva takva praktična radionica izrade „novih“ proizvoda održana je 7. Lipnja na OPG-u Melite Jadanec Čutura i Romine Zadravec (predsjednice Saveza Udruga malih sirara RH „SirCro“) u Kusanovcu u Zagrebačkoj županiji za članove Udruge „SIREK“.

Radionicu su vodile savjetnice Javne poljoprivredne savjetodavne službe Hrvatske poljoprivredne komore, članice Radne grupe za sirarstvo: Anđelka Pejaković, Višnja Magdić i Darija Marković.

sirutka.jpg

Na radionicu se odazvalo dvadesetak sirara, a pokazana im je izrada jogurta, izrada sirnih rolada te dodavanje voćnih baza jogurtu i sirutci. Sirutka koja ostaje nakon prirodnog zakiseljavanja mlijeka i proizvodnje svježeg sira bez ikakvih dodataka na seljačkim domaćinstvima je s nutritivnog i zdravstvenog stajališta visokovrijedan proizvod koji treba pronaći put do potrošača pa nakon edukacije proizvođača slijedi i edukacija potrošača.

 
Hrvatska poljoprivredna komora
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
Radna grupa za sirarstvo 
Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

6. Sajam sira Zabok 2010.

Na sajmu je prisustvovalo 26 izlagača iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Zagrebačke, Požeško-slavonske županije i Bosne i Hercegovine. Uz sirare, Zabočanima su svoje proizvod prezentirali i proizvođači suhomesnatih proizvoda i pčelari.

Posjetioci su ocijenili 20 uzoraka sira od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, te na temelju njihovih ocjena dodijeljene su diplome.

zabok_1.jpg

Zlatnu diplomu i 500,00 kuna osvoji je sir trapist Banjalučke biskupije.

Srebrnu diplomu i 400,00 kuna dobio je sir OPG Frčko iz Konjščine, a brončanu diplomu i 300,00 kuna dobio je sir  OPG-a Davorke Bregović iz Varaždina.

Dodijeljeno je i priznanje i 200,00 kuna OPG-u Lidije Krizmanić iz Pregrade za najbolje uređen štand.

Uz to dodijeljena je i simbolična nagrada od 200,00 kuna – tzv. „lutriju sretne ruke“ OPG-u Barbare Kefelja iz Varaždinske županije.

 
                                                                              Područni odjel HZPSS-a Krapinsko-zagorske županije
Darko Antonina, dipl. ing.agr
Stefanija Lovrenčić, dipl. ing.agr.
Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Izložba sireva Zagrebačke županije

U ponedjeljak 7. lipnja ocijenjena su 34 sira na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od kojih je 18 zlatnih, 7 srebrnih i 3 brončane medalje. Ostali sirevi su dobili priznanje za sudjelovanje.

Pokrovitelj izložbe je Zagrebačka županija, organizator  Općina Bedenica, suorganizatori  su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga malih sirara Zagrebačke županije “SIREK”. Kao gsoti na izložbi će sudjelovati Udruga malih sirara Grada Zagreba „ZG SIREK”.

Pozivamo sve ljubitelje sira koje će put nanijeti u ove krajeve da svrate na izložbu i degustiraju naše sireve!

 
 
Područni odjel HZPSS-a Zagrebačke županije
Anđelka Pejaković, dipl.ing. agr.,
viša stručna savjetnica za stočarstvo
Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Otvorena mini sirana na OPG-u Lamot

Županija je pomogla i donošenjem Pravilnika o dobroj higijeni te plaćanjem Komisije za odobrenje objekta, neophodnim za otvaranje ove mini sirane. Savjetnici HZPSS-a također su pomogli kod ishođenja silne dokumentacije te rješavanju problema koji su se pojavljivali.

OPG Lamot trenutačno ima 30 ovaca i bave se proizvodnjom ovčjeg sira. To su polutvrdi svježi sirevi, polutvrdi zreli te polutvrdi svježi s lukom, vlascem i origanom. Dnevni kapacitet prerade je 100 litara ovčjeg mlijeka ili oko 12 kg ovčjeg sira. OPG Lamot svoje proizvode najvećim dijelom prodaje na vlastitom gospodarstvu, a o kvaliteti sireva govore i brojna priznanja i plakete. U 2009. godini osvojili su dvije zlatne plakete za kvalitetu.

Svečanom otvorenju prisustvovali su župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš-Dončić, saborska zastupnica Danica Hursa, zamjenik župana za gospodarstvo Anđelko Ferek-Jambrek te pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Luka Čuljak.

Župan Hajdaš-Dončić je i dalje obećao pomoć Županije poljoprivrednim gospodarstvima, s obzirom na veličinu parcela i činjenicu da je teško uokviriti veću proizvodnju.

Ono što se može učiniti je upravo poticaj malim i kvalitetnim proizvođačima.

 
                                                               Područni odjel HZPSS-a Krapinsko-zagorske županije
                                                               Sandra Majsec dipl.ing.agr., stručna savjetnica