Uputa o mjerama zaštite tijekom zamračivanja krizantema
Sredina i druga polovica kolovoza je kritično razdoblje u zdravstvenoj zaštiti krizantema, a prije zamračivanja u proteklom smo vremenu u tri navrata upućivali preporuke o preventivnim mjerama zaštite krizantema od najčešćih uzročnika bolesti, štetnika i fito-fagnih grinja (01.8., 22.7., 10.7.)!
U prvoj tjednu ovog mjeseca je zabilježeno povremeno kišovito, vrlo sparno i toplo meteorološko razdoblje, uz jutarnje vrijednosti 14,3-18,1°C! Naknadno, nakon 07.8. 2024. najviše su dnevne temperature u hladovini svakodnevno ponovno veće od 30°C (u središnjem dijelu uz riječnu dolinu od 30,05 do 34,60°C)! Pritom je prosječna mjesečna temperatura u prvoj dekadi kolovoza o.g. +2,5° do +3,3°C iznad mnogogodišnje vrijednosti (vidi Tablicu 1.)
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za pojavu i razvoj bolesti i štetnika krizantema u prvoj dekadi mjeseca kolovoza 2024. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 12.8. 2024. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 52,0 mm | 3.060 minuta | 62,00 % | 23,13°C |
| M. Središće | 20,2 mm | 4.165 minuta | 80,50 % | 22,35°C |
| Donja Dubrava | 52,8 mm | 4.635 minuta | 72,21 % | 22,64°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!
U narednih sedam dana očekujemo novi “toplinski udar” uz svakodnevno visoke temperature zraka 34-36°C!
Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i rose i/ili magle, koje češće u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka!
Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Stoga u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka) i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (npr. metiram, kaptan, folpet, azoksistrobin, trifloksistrobin, tetrakonazol, penkonazol, ciazofamid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog najavljenih visokih temperatura zraka u narednom razdoblju raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Tijekom većeg dijela proteklog mjeseca srpnja i u prvoj dekadi kolovoza o.g. primjećujemo aktivnost leptira sovica (Noctuidae), dok brojniju pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) bilježimo već od zadnjih dana mjeseca srpnja! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).
Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.