Obavijest poljoprivrednim proizvođačima oraha
Praćenjem leta orahove muhe na žutim pločama na području Bjelovarsko-bilogorske županije 13.07.2024. uočen je početak leta ovog štetnika.
Orahova muha ( Rhagoletis completa)je je već nekoliko godina najznačajniji štetnika na orahu.
Let orahove muhe kreće od polovice srpnja. Muha odlaže jaja u zelenu ljusku plodova, ličinke se ubušuju u nju ,plod pocrni i gubi tržnu vrijednost.
Tretiranja obavljati 7-14 dana nakon prvih ulova ovog šetnika. Razmaci između tretiranja treba prilagoditi samim ulovima , a oni mogu biti od 7-14 dana i to do konca kolovoza.
Prema preporukama dr. sc. Tihomir Validžić optimalan tretman određuje se na način da se nakon ulova ženke izvrši pregled , laganim stiskom abdomena čime se istisne njegov sadržaj. Za pregled je potrebno koristiti ručnu lupu (povećanje 10x – 30x) i ukoliko utvrdite prisutnost jaja koja su vretenastog oblika, mliječno-bijele boje potrebno je izvršiti tretiranje .
Na okućnicama ili kod manjeg broja stabala moguće je postaviti veći broj žutih ploča po stablu ili prekriti tlo prije izlijetanja orahove muhe vrtlarskim folijama ( platnom), koje mora biti oko stabla do kraja rujna. Također moguće je radi smanjenja populacije orahove muhe postavljanje trapova sa hranidbenim atraktantom u koji se dodaje insekticid prema dozvoli, jer kod nas za sada nema registracije za gotove atraktante. Potrebno je od 50 do 100 trapova po ha .Oni se postavlja sa južne strane krošnje na visinu 1,5 do 2 m iznad tla. Ekološki proizvođači neka provjere mogućnost korištenja istih sa nadzornim stanicama.
Osim orahove muhe u plodovima oraha mogu se naći gusjenice savijača, a one izazivaju crvljivost ploda. Na orahu štete čine orahov savijač (Cydia amplana) i jabučni savijač
(Cydia pomonella ). Sredinom ljeta odlažu jaja na plodove , a štete čine gusjenice ubušujući se u plod , čineći ga „ crvljivim“.
U nasadima bilježimo prisutnost velike i male orahove lisne uši ( Callaphis juglanis, Chromaphis juglandicola) te ponegdje orahove grinje (Eryophies tristiatus). Početkom vegetacije na nekim lokacijama zabilježene su štete na listovima od smeđeg listojeda (Phyllobius oblongus).
U tablici 1 navedeni su insekticidi koji imaju dozvolu za suzbijanje štetnika na orahu
Tablica 1.
Akrivna tvar | Naziv pripravka | Štetnik |
Klorantraniliprol | Coragen 20 SC
Shenzi 200 SC Voliam |
Jabučni savijač |
Deltametrin |
Decis 100 EC
Scatto Rotor super Demetrina 25 EC Deltagri |
Jabučni i kestenov savijač, lisne uši |
Granulovirus | Carpovirusine EVO 2* | Jabučni savijač |
Spinosad | Laser* | Jabučni savijač |
Spirotetramat | Movento** | Lisne i štitaste uši |
Emamektin benzoat | Affirm opti | Jabučni savijač |
*Dozvoljen u ekološkoj proizvodnji.
**Krajnji rok za primjenu zaliha 30.10.2025.
Od bolesti primijećena je antraknoza oraha (Gnomonia leptostyla) te bakterijozi oraha
( Xsantomonas juglandis ) .
U zaštiti protiv bakterioza osim nekih bakrenih pripravaka čija je primjena više predviđena za proljetne i jesenske tretmane, dozvolu ima pripravak SERENADE ASO(do stadija kada je plod 50 % uobičajene veličine).
Potrebno je vršiti i pregled na pojavu gljivičnog raka oraha (Botryosphaeria dothidea), Kod pregleda treba obratiti pozornost na pojavu rak-rane iz kojih se luči smola i to na deblu ili granama. Ispod kore na mjestu rana vidljive su tamne nekroze kambija. Spominje se sve češće i kao uzročnik truljenje plodova ( orah, lijeska, kesten, maslina). Dijelovi biljke koje je zahvatila nekroza, može se mehanički ukloniti. Nekritizirana mjesta preporučljivo je izrezati sve do zdravog dijela. Očišćena mjesta mogu se premazati fungicidom i zatvoriti voćarskim voskom. Izbjegavati mehanička oštećenja na stablima oraha.
Tretiranja obavljati u ranojutarnjim ili večernjim satima kada su temperature niže.
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način prema.: Zakona o održivoj uporabi pesticida NN 46/2022 ,obaveza vođena evidencije o upotrebi SZB propisana je Pravilnikom o izmjenama pravilnika o višestrukoj sukladnosti NN45/2016.
Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr