Obavijest tržnim proizvođačima kasnih povrtnih kupusnjača

Od upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje, a koji za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni, proteklo je nešto više od dva tjedna (18.6. 2024.).

U protekla je dva tjedna zabilježeno vrlo vruće ili toplo i vrlo sparno razdoblje uz ne previše oborina (u drugoj polovici proteklog lipnja značajnijih oborina u Međimurju nismo zabilježili)! U zadnjoj su dekadi lipnja dominirali vrući ljetni dani, najčešće s dnevnim vrijednostima 28,3-34,6°C! U prva četiri srpanjska dana temperature zraka su nešto manje od očekivanog prosjeka. Početkom ovog mjeseca (01.7.), gotovo nakon tri tjedna, na većini mjesta je zabilježena kiša u količini nešto većoj od 10 mm (naročito u istočnom dijelu Županije)! Jutra su posljednja tri dana nešto svježija s minimalnim vrijednostima 11,9-13,2°C!

U narednih tjedan dana ponovno očekujemo rast temperatura zraka na ljetne vrijednosti 30-34°C, a manja vjerojatnost za novim oborinama postoji tek od sredine idućeg tjedna (10.7./11.7.)!

U prvih mjesec dana nakon presađivanja povrtnih kupusnjača u polje potrebno je selektivnim i dopuštenim herbicidima suzbijati neželjene korove (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno kišnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

Posljednjih 15-ak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), te ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, zbog manjeg broja djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U tržnoj proizvodnji kupusnjača važno je “bijelu mušicu” pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite već prije početka formiranja glavica. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). “Bijelu mušicu kupušnjača” potrebno je u usjevima suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije!

Dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Također, toplo, vlažno i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa).

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: povremene kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem (orošavanjem), česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu imamo registrirane pojedinačne i kombinirane organske djelatne tvari, najčešće učinkovite pri suzbijanju prstenaste i koncentrične pjegavosti, te pojedini bakarni pripravci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ipak, dopušteni organski fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas)! U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme! Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci još od 17. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama dobivena su primjenom različitih organskih biostimulatora, a naknadno s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Pripremi za ispis