Obavijest tržnim proizvođačima ljetnih kupusnjača

Posljednja uputa za zaštitu kupusnjača iz ranijih rokova sadnje upućena je prije mjesec dana (17.5. 2024.). Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (16.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. Tržni proizvođači ljetnih kupusnjača višekratno obavljaju sadnju i njegu usjeva, dok već neko vrijeme traje berba glavica zelja na parcelama iz ranijih rokova sadnje. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te se priprema sadnja lokalnog Varaždinskog zelja tipičnih spljoštenih zelenih glava.

Uvjeti sadnje u narednim danima neće biti optimalni, jer nakon tjedan dana jučer je ponovno najviša dnevna temperatura zraka u hladovini na svim mjernim mjestima bila nešto viša od 30°C! U narednim danima očekujemo vrlo vruće (34-36°C) i sparno razdoblje!

Od mjeseca svibnja iznadprosječno vlažno, toplo i sparno razdoblje nastavljeno je i tijekom prve polovice mjeseca lipnja: od početka ovog mjeseca zabilježeno je osam kišnih dana, ali ukupne oborine nisu dosegnule polumjesečni prosjek (dosadašnjih je lipanjskih oborina zabilježeno od 39,2 mm do 53,4 mm). Prosječna mjesečna vlažnost zraka iznosi 71-78 %!

Neposredno prije sadnje ili 7-10 dana nakon presađivanja (i naknadno u prvih mjeseca dana od sadnje presadnica u polje) poduzimaju se mjere kemijskog i mehaničkog suzbijanja neželjenih biljaka – korova. U pravilu presadnice kupusnjača u ljetnom uzgoju sadimo na parcele bez napasnih višegodišnjih korova. Pritom koristimo registrirane zemljišne, kontaktno-zemljišne ili translokacione herbicide, uz pridržavanje propisanih ograničenja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Naredno vrlo vruće i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika na tek posađenim poljima kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.) i tripsi (Thrips tabaci). Usjeve kupusnjača u kojima započinje formiranje glavica napadaju različiti uzročnici “crvljivosti”, među kojima ističemo: kupusni moljac (Plutella), kupusni bijelac (Pieris) i lisne sovice (Mamestra). Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje kupusnjača u polju, te prema navedenim najvažnijim vrstama štetnih organizama poduzeti mjere usmjerene zaštite dopuštenim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog globalnih klimatskih promjena (vrućina, sparina) zadnjih sezona sve češći nametnik postaje i kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Odrasle oblike i ličinke ovog nametnika u početnim populacijama pronalazimo već od početka lipnja o.g. (na nekim vrstama kupusnjača iz ranog uzgoja, npr. kelj)!

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) već u prvim mjerama folijarnog tretiranja preventivno preporučujemo primjenu registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta Varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni ljetni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i bez tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Stoga je potrebno planirati provoditi preventivne mjere radi suzbijanja navedenih uzročnika gljivičnih bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati mikro-biološke pripravke na osnovi Bacillis subtilis ili u ograničenom pristupu manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Neke agrotehničke mjere i preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 17. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)! 

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Obavezno im je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja temperaturnih kolebanja i pojačane ljetne sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih bio-stimulatora. Naknadno se koriste folijarna hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis