Obavijest uzgajivačima krizantema o mjerama zaštite krajem zamračivanja

Početkom druge dekade mjeseca kolovoza (11.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme početka njihova zamračivanja.

Drugu polovicu kolovoza o.g. obilježio je četvrti ovogodišnji “toplinski val”: u danima 15.8.-27.8. 2023. gotovo svakodnevno smo u hladovini bilježili najviše dnevne vrijednosti temperature zraka u rasponu od 30,8° do 36,1°C (izuzev dana 17.8. kada je bilo “samo” 29,8°C – izmjereno u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu). Kiše nakon 10. kolovoza o.g. sve do jučerašnjeg dana (29.8.) nije bilo, ali jučer kasno popodne na svim mjernim mjestima je izmjereno 13,0-29,2 mm oborina! Vrlo je sparno, unatoč nesnosnom dnevnim temperaturama >30°C, u drugoj su polovici kolovoza prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka bile u rasponu 72,05-92,49 %. Na većini mjernih mjesta u Međimurju je u dosadašnjem dijelu kolovoza zabilježeno više oborina od očekivanog prosjeka, ali je pritom iznadprosječno toplo i vrlo sparno – vidi Tablicu 1.!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika krizantema u većem dijelu mjeseca kolovoza 2023. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 30.8. 2023. u 7.00 sati):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  88,2 mm 8.670 minuta 67,00 % 21,46°C
M. Središće 109,2 mm 9.845 minuta 82,56 % 21,17°C
Donja Dubrava 61,6 mm 20.335 minuta 77,51 % 21,49°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

 

U takvim uvjetima u prvom dijelu zamračivanja bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj nekih bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis) (uz riječne doline bilježimo dugotrajno zadržavanje vlage na biljkama zbog jutarnje rose, npr. mjerni lokalitet Donja Dubrava – vidi Tablicu 1.).

U prvom tjednu mjeseca rujna prestaje zamračivanje krizantema, a prema višegodišnjim iskustvima u to vrijeme obično pronalazimo prve simptome najopasnije bolesti – bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Tijekom vegetacije biljke se pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju registrirane površinske i sistemične djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima još prije 15-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone. Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati i ftalimidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ipak, neobično vruće razdoblje u drugoj polovici kolovoza o.g. sigurno pogoduje i razvoju štetnih organizama životinjskog podrijetla, a zbog sparine i vrućine bilježimo optimalne uvjete za pojavu lisnih uši (Aphidae), kalifornijskog tripsa (Frankliniella), štitastih moljaca (“bijele mušice”)(Trialeurodes, Bemisia), stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus) i štetnih gusjenica (Noctuidae, Ostrinia). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti registrirane sistemične insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci iz skupine naturalita (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca (“bijele mušice”) (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti registrirane pripravke za ukrasno bilje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Tijekom proteklog mjeseca kolovoza bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Vruće i vrlo sparno razdoblje tijekom druge polovice kolovoza o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. soviceNoctuidae) i/ili češće stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljacOstrinia)(dojavu ovakvih šteta bilježimo posljednjih 10-ak dana). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice neki sintetski piretroidi ili neki regulatori razvoja kukaca (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se na otvorenim gredicama obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr