Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća

Od posljednje upute za zaštitu korjenastog povrća proteklo je šesnaest dana (11.7. 2023.). Vrlo je vruće bilo u danima 14.7.-20.7. (kada su najviše temperature zraka u hladovini svakodnevno imale vrijednosti 30,0°-34,8°C), ali u razdoblju nakon 13. srpnja o.g. bilježimo iznadprosječno kišno razdoblje tijekom kojeg je u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno čak 113,6 mm oborina! Na svim je mjernim mjestima u Međimurju tijekom dosadašnjeg dijela mjeseca srpnja zabilježeno značajno više oborina od očekivanog prosjeka (od +55,0 do +139,6 mm), a prosječna je mjesečna temperatura pritom +0,76° do +1,62°C iznad mnogogodišnje vrijednosti (vidi Tablicu 1.)! Vrlo je sparno, pa dnevne vrijednosti relativne vlage u zraku na lokalitetima uz riječne doline posljednja dva tjedna imaju raspon vrijednosti 72,4-97,3 %! Jutra su posljednjih dana nešto svježija, isto očekujemo u narednim danima (12-14°C), pa je pojava rose izražena (moguća je i magla)! Ukupno je mjesečno zadržavanje vlage u biljnim organima na nekim mjernim mjestima uz riječne doline >11.500 minuta (vidi Tablicu 1.)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika korijenastog povrća u prve dvije i pol dekade srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 27.7. 2023. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  162,6 mm 11.815 minuta 66,00 % 21,61°C
M. Središće 169,0 mm 7.920 minuta 80,69 % 22,06°C
Kotoriba 206,8 mm 8.710 minuta 80,00 % 21,56°C
Donja Dubrava 122,2 mm 16.020 minuta 74,34 % 22,42°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

 

Stoga smo u takvim uvjetima bilježili povoljne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća (pri uzgoju na laganim, aluvijalnim tlima uz riječne doline). U ranijim smo uputama upozoravali na prvu pojavu simptoma i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (11.7. 2023.)! Na nezaštićenim je usjevima mrkve u središnjem dijelu Međimurja tijekom proteklih 15 dana crna pjegavost mrkve (Alternaria) uništila više od 30 % lisne površine (na dan 22.7. 2023)!

Od početka mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće dnevno iznose 2-3 (naročito u danima nakon 13.7.), pa njihova ukupna mjesečna suma u proteklom razdoblju iznosi 41! Iznadprosječne oborine, jutarnje rose i moguće magle (sumaglice) tijekom vrućeg ljetnog razdoblja pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo završetak mjeseca srpnja i naredni mjesec kolovoz!!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama očekujemo bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti (Septoria petroselini) razvija i pepelnica (Erysiphe).

 

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo brži rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima, te proteklih dana na nekim poljima soje! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali na prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus) i moguće gusjenice lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!

Usjeve mrkve (i drugog korjenastog povrća) koje se planiraju vaditi sredinom mjeseca kolovoza o.g. više ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis i dr.). Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

 

Obavještavamo da ljetno razdoblje od druge polovica srpnja i naročito tijekom narednog kolovoza na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća. Tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom vremenu redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr