Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske
Pregledom komercijalnih nasada lijeske na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Valpovo, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kultivari lijeske u fenofazi prema BBCH skali 71-72 tj. plodnice zametnuh plodova u gronjama su vidljive. Imajući u vidu da je na većini lokaliteta u posljednjih 15 dana palo više od 70 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu od 17°C i vlagu zraka iznad 95%, za očekivati je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili lisne mase (pepelnica-Phyllactinia spp., pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.), kao i vrlo opasne bolesti Gljivičnog raka-Bothryosphaeria dothidea, čiji početni simptomi se očituju u naglom sušenju zelene mase i odumiranju pojedinih ramenih grana. Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena koji posljednjih godina na Europskom kontinentu izazivaju propadanje ili lošu uporabnu vrijednost jezgre lješnjaka u Italiji se naziva skupnim nazivom – trulež jezgre ili Nocciola avariata.
Kako s početkom druge polovine mjeseca svibnja ulazimo u kritični period zaštite lijeske od bolesti i štetnika, preporuka voćarima je što češći obilazak i praćenje stanja u nasadu. Imajući u vidu da smo u RH vrlo ograničeni s izborom registriranih fungicidnih pripravaka u lijesci, voćarima se preporučuje tretman nasada s pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG), bakarni oksiklorid (Neoram WG), dok su sva ostala sredstva na bazi bakra registrirana za korištenje u fazi mirovanja vegetacije do faze pojave bubrenja pupova ili prvih listova. Od sistemičnih (kurativnih), pripravaka za suzbijanje truleži jezgre, može se koristiti sredstvo na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum). Preporuka je također, obaviti još jedan tretman nasada pripravkom Signum i u drugoj polovini mjeseca lipnja.
Posljednjih godina, nazočnost pepelnice (Phyllactinia corylea) u nasadima lijeske u Osječko-baranjskoj županiji se vrlo rijetko bilježi. U slučaju privih simptoma, za zaštitu u ovome periodu registrirana su sredstva na bazi sumpora (Chromosul 80, Microthiol special disperss i Cumulus DF). S primjenom sumpornih pripravaka u vegetaciji lijeske treba biti oprezan te bi ih trebalo koristiti u nižim koncentracijama i na temperaturama zraka nižim od 28 °C, jer iskazuju efekt fitotoksičnosti na zelenu masu lijeske.
Kada se govori o štetnicima lijeske u većini nasada primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp.). Simptomi napada lisnih ušiju se vrlo lako prepoznaju već kod ulaska u nasad jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti protiv lisnih uši od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman na suzbijanje jaja.
U pojedinim nasadima registrirana je veća nazočnost štitastih uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po kuglastim crvenkasto-smeđim štitićima gusto raspoređenima po dužini tanjih grana. Kod pojave prvih ličinki za suzbijanje se može koristiti sistemični insekticid na bazi spirotetramata (Movento) uz dodatak mineralnog/parafinskog ulja ili silikonskog okvašivača (Optimus, Silvet L-77, Fitosilicon i dr.) uz korištenje većih količina vode po jedinici površine (800 lit. i više).
U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr.
U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl. Distributeri ovih proizvoda su tvrtke: Bioimput doo, Fito promet doo, Pro-eco doo, Colić trade doo i dr.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr. sc. Tihomir Validžić