Obavijest vlasnicima plantažnih nasada lijeske o svibanjskim mjerama usmjerene zaštite

Sredinom mjeseca ožujka o.g. (15.3.) upućene su smjernice o najvažnijim uzročnicima bolesti i neželjenim organizmima koje srećemo u plantažnim nasadima lijeske, te moguće upute za njihovo usmjereno suzbijanje. Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe najčešće ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom sezone preporučujemo pratiti moguću pojavu i štetnost, te provoditi mjere suzbijanja najvažnijih bolesti i štetnika. Zaštita lijeske u odnosu na druge voćne vrste relativno je jednostavna: osim kasnog zimskog tretiranja nakon završetka cvatnje (suzbijanje ljeskove grinje) kritično razdoblje u plantažnim nasadima su mjesec svibanj, lipanj i srpanj! Tada od uzročnika bolesti lijeske najveću pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli) (novija istraživanja u Hrvatskoj tijekom 2018. su dokazala da sušenje plodova lijeske, za koje se ranije smatralo da potječu od gljiva Monilinia ili Cytospora ili Phomopsis, zapravo najvećim dijelom također potječu od patogene gljive Botryosphaeria dothidea) (izvor: Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u, Zagreb), a među štetnim organizmima životinjskog podrijetla u svibnju se javljaju fitofagne stjenice (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris, te u novije vrijeme nova vrsta iz roda Halyomorpha) i ljeskotoč (Curculio nucum). U godišnjem programu zaštite lijeske dobro je planirati i provoditi kasno jesensku aplikaciju bakarnih pripravaka nakon otpadanja više od polovice lišća.

Tijekom proteklog mjeseca travnja o.g. na većini je lokaliteta u Međimurju zabilježeno više oborina od očekivanog prosjeka, a srednja temperatura zraka je na većini mjernih lokaliteta bila nešto niža od očekivane vrijednosti (vidi Tablicu 1.) razlog tome su svježa jutra i prohladno razdoblje u prvoj dekadi (u danima od 05.4. do 11.4. u četiri je navrata zabilježen mraz uz negativne temperature u središnjem i istočnom dijelu Županije).

Od početka mjeseca svibnja o.g. uvjeti za razvoj mogućih uzročnika bolesti u voćarstvu su povoljni (vidi Tablicu 2.): zabilježen je veći broj kišnih dana (5-6) s manjim dnevnim količinama oborina, ali su dugotrajne jutarnje rose (na nekim mjestima i magla) i visoka vlažnost zraka (naročito blizu riječnih dolina).

 

U narednih tjedan dana očekuje nas novo nestabilno razdoblje s novim oborinama, već slijedeća dva dana očekujemo novih 20-ak mm oborina (11.5.-12.5.), a povremene oborine su moguće iduća četiri dana (14.5.-16.5.)!

 

Tablica 1. Neki meteorološki mjerni podatci u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Međimurja tijekom mjeseca travnja 2023.:

Lokalitet Temperatura Oborine Vlažnost zraka Vlaženje biljaka
Kotoriba 10,10°C 73,8 mm 73,0 % 9.960 minuta
Donja Dubrava 9,93°C 60,0 mm 67,7 % 13.790 minuta
Mursko Središće 9,57°C 86,4 mm 73,6 % 13.310 minuta
Železna Gora 10,16°C 138,6 mm 64,0 % 12.210 minuta

U višegodišnjim prosjecima tijekom travnja u Međimurju očekujemo 53,5 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 10,3°C!

 

Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti u voćarstvu tijekom prvog tjedna svibnja 2023. godine na nekim lokalitetima zapadnog, središnjeg i istočnog dijela Međimurja:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina Vlaženje lišća Prosječna temperatura Vlažnost zraka
Železna Gora 34,8 mm 3.455 minuta 14,5°C 68,0 %
Mursko Središće 17,0 mm 3.905 minuta 13,6°C 80,8 %
Kotoriba 13,8 mm 3.010 minuta 14,5°C 78,0 %
Donja Dubrava 19,4 mm 4.985 minuta 14,3°C 74,0 %

*podatci do 6.00 sati dana 09.5. 2023!; **prosječna mjesečna temperatura zraka u mjesecu svibnju iznosi 15,3°C uz očekivanih 73,7 mm oborina!

 

Najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite je ljeskotoč (Curculio nucum), iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako u drugoj polovici svibnja, te tijekom lipnja i srpnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria) (zabilježeno 2020. sezone)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od prve polovice mjeseca svibnja do prve polovice mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (Heteroptera: npr. Gonocerus, Phylus, Halyomorpha). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja. Od štetnih organizama krajem travnja i početkom svibnja (ili tijekom lipnja) obično u manjoj mjeri pronalazimo lisne uši (Mytocollis, Corylobium) i neke vrste štetnih (pa)gusjenice (npr. Archips, Spilonota, Croesus)

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, tijekom mjeseca svibnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr