Orahova muha – biološke osobine i metode zaštite

Kao i proteklih nekoliko godina, početkom mjeseca kolovoza Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (ex. Savjetodavna služba), zaprima sve češće upite poljoprivrednih proizvođača oraha vezano za „crnjenje“ i prerano opadanje plodova oraha. Iako plodove i listove oraha napada veći broj gljivičnih i bakterijskih oboljenja, u većini slučajeva radi se o napadu orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson,), koja je posljednjih godina postala gospodarski značajan štetnik u zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Kako je štetnik introduciran sa sjevernoameričkog kontinenta, nema za sada poznatih prirodnih neprijatelja tako da štete na plodovima mogu biti veće od 80%. U SAD-u, uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i višekratnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), koje su usmjerene na suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika posebno otežava nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH a sve poradi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Za učinkovitu borbu protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja. Stoga je namjera ovoga članka upoznavanje voćara s biološkim osobinama orahove muhe, metodama monitoringa leta kao i učinkovitim metodama zaštite.

Morfološke osobine orahove muhe

Orahova muha (Rhagoletis completa) pripada porodici voćnih muha (Diptera: Tephritidae). Odrasli oblik muhe (imago) je nježne građe, dužine 5-8 mm sa svjetlo-žutom glavom. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V (Slike 1. i 2). Specifični uzorak na krilima je morfološka osobina svake vrste unutar porodice voćnih muha te je najvažniji faktor kod determinacije vrsta. Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica (Slika 10). Prvi članci nogu kod ženki su žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne boje (Slika 1.).

Slika 1. Odrasli oblik (imago) orahove muhe s karakterističnim uzorkom na krilima (snimio T. Validžić)

 

Slika 2. Karakteristični uzorak na krilima nekih voćnih muha u RH (snimio T. Validžić)

 

Jaja orahove muhe su mekana, vretenastog oblika, mliječno-bijele boje i dužine 0,8 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. (Slika 3. i video zapis 1.). Ličinke štetnika su u ranim fazama razvoja prozirno-bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje 3-5 tjedana), prelazi u žutu (Video zapis 2.). Odrasle ličinke dosegnu dužinu do 10 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje (Slika 4.). Ličinke prezimljavaju u tlu ispod stabala na dubini od 5-15 cm u obliku čahurice (kukuljica). Čahurica je blijedo žute boje i dužine 5 mm (Slika 7. i Video zapis 3.).

Slika 3. Jaja ekstrahirana iz abdomena ženke. a. jaja u razvoju; b. razvijena i oplođena jaja spremna za polaganje u jednom ciklusu (snimio T. Validžić)

 

Slika 4. Ličinke orahove muhe tri razvojna stadija u zelenoj ljusci plodova oraha (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 1. Jaja orahove muhe ekstrahirana iz abdomena ženke (snimio T. Validžić)

 

Simptomi napada orahove muhe na plodovima oraha

Nakon što ženka položi jaja u vrlo plitku jamicu (prosječno 20 kom.), iz jaja se pile ličinke u periodu od 5-7 dana te počinju s intenzivnom ishranom zelenom lupinom ploda (mezokarp). Poradi svojih biološko-morfoloških odlika ličinke ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda oraha. Razvoj ličinki traje 5-7 tjedana. Kao posljedica ishrane, zelena lupina zbog oslobađanja tanina postepeno potamni ali pokožica ploda ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki iz ploda. Napadnuti plod oraha je na dodir mekan što je sigurni simptom napada orahove muhe (Slika 5.). U fenofazi sazrijevanja oraha zelena lupina ploda je smežurana i ne može se lako odvojiti od ljuske što otežava čišćenje i doradu jezgre ploda. Zaraženi plodovi najčešće ostaju na stablu tijekom zime te otpadaju tek pred početak cvatnje oraha iduće sezone. Iako zbog ishrane ličinki ne dolazi do oštećenja same jezgre ploda, ipak pokožica jezgre potamni zbog prodora tanina kroz šavove ljuske čime se smanjuje uporabna (gorčina) i prodajna vrijednost jezgre.  Pojedini autori navode također, kako je utvrđeno da je masa ovako napadnutih plodova bila i do 20% manja od mase nenapadnutih plodova.

Slika 5. Razvoj simptoma napada orahove muhe na plodovima oraha. Žuta strjelica – izlazni otvor ličinki na pokožici ploda (snimio T. Validžić)

 

Video zapis 2. Simptomi napada orahove muhe u plodu oraha (snimio T. Validžić)

 

Biološki ciklus orahove muhe

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – kraj prve dekade mjeseca srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Prema literaturnim navodima, orahova muha kao i ostale vrste iz porodice Tephritidae (voćne muhe), hrane se mednom rosom koje luče lisne uši (eng. Honydew), cvjetnim nektarom, peludom, kvascima koje luče pojedine gljivice, bakterijama kao i životinjskim i ptičjim ekskrementima. Štetnik ima samo jednu generaciju godišnje.

Tek izletjele muhe veličine su 4-5 mm te narastu do 9 mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, muhe se pare ali ženke ne odlažu jaja odmah nego je potrebno prosječno sedam dana za sazrijevanje istih, nakon čega ženka započima polaganje jaja u zelenu lupinu. Inkubacija položenih jaja traje 4-7 dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. Ličinke se hrane zelenom lupinom 3-5 tjedana u zavisnosti od klimatskih faktora, ponajviše temperature zraka. Ličinke nakon dovršetka razvoja, napuštaju plod oraha te padaju na tlo gdje nakon ukopavanja formiraju ljuskastu čahuricu na dubini 5-15 cm i tu prezimljavaju (Slike 6. i 7.). Literaturni podaci navode kako neke ličinke mogu u stadiju kukuljenja u tlu provesti i dvije godine.

Slika 6. Shema biološkog ciklusa orahove muhe (autor T. Validžić)

 

Video zapis 3. Ciklus razvoja ličinki orahove muhe (snimio T.Validžić)

 

Slika 7. Kukuljice orahove muhe tijekom dijapauze u tlu – snimljeno 15.03.2022. (snimio T. Validžić)

 

Metode zaštite

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su zimska međuredna obrada tla do 15 cm dubine, čime se kukuljice orahove muhu izlažu niskim temperaturama što može utjecati na smanjenje infektivnog potencijala štetnika u idućoj godini (Slika 8.).

Slika 8. Jesenska plitka obrada tla (10 cm) u nasadu oraha (snimio I. Mikulić)

 

Kemijske mjere zaštite

Cilj primjene insekticidnih pripravaka u zaštiti od orahove muhe je spriječiti fertilne ženke da polože jaja u zelenu lupinu ploda. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je period kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Mjere kemijske zaštite koje bi bile usmjerene na suzbijanje ličinki u zelenoj lupini ploda ili na suzbijanje kukuljica u tlu su neučinkovite i eko-toksikološki neprihvatljive.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite, ali pojedini autori navode kao prag za početak zaštite kada se na lovkama uhvate dvije odrasle muhe. Zaštitu čini složenijom i činjenica kako odrasle muhe ne izlijeću u nekoliko dana veće je izlijetanje razvučeno više od dva mjeseca te je stoga potrebno obavljanje više insekticidnih tretmana.

Međutim, kako je ženkama i mužjacima orahove muhe nakon izlijetanja iz tla, potreban određeni period (8 ili više dana) za ishranu i spolno sazrijevanje što ovisi o srednjim dnevnim temperaturama, te oko 5-7 dana za parenje i polaganje jaja (Slika 9.), može se zaključiti kako bi se prva zaštita mogla provesti otprilike 15 dana od dana hvatanja prvih imaga na lovkama (žute ljepljive ploče i dr.).

Početkom mjeseca srpnja 2022. godine, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, započela praćenje leta Orahove muhe na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji uz korištenje žutih ljepljivih ploča uz dodatak sintetičkog hranidbenog/feromonskog atraktanta. Prvi ulov odrasle muhe (mužjak) na žutim ljepljivim pločama, zabilježen je dana 09. srpnja u trajnom nasadu oraha u katastarskoj općini Široko Polje, nakon čega je broj uhvaćenih imaga svakodnevno rastao. Analizom imaga te disekcijom abdomena ženki koja je provođena tri puta tjedno, utvrđeno je kako je prva ženka koja je nosila razvijena jaja spremna za polaganje, uhvaćena dana 01. kolovoza. Kako prema literaturnim podacima ženke izlijeću nekoliko dana kasnije od mužjaka, može se zaključiti da je u klimatskim uvjetima istočne RH, ženkama potrebno nešto više od dva tjedna za razvoj, parenje i prvi ciklus polaganja jaja. Ovo je vrlo važan podatak za određivanje optimalnog roka za početak zaštite.

Slika 9. Parenje orahove muhe – kopulacija (snimio T. Validžić)

 

Imajuću i vidu gospodarske aspekte današnje voćarske proizvodnje (vrlo visoka cijena sredstava za zaštitu bilja i rentabilnost), optimalni termin za početak prvog tretmana u nasadu oraha bio bi 15-ak dana nakon hvatanja prvih imaga na lovkama što je u vegetacijskoj sezoni 2022. bilo krajem mjeseca srpnja.

Početak leta orahove muhe može se pratiti korištenjem običnih žutih ljepljivih ploča A4 formata uz dodatak sintetičkog hranidbenog atraktanta (amonijev karbonat) ili feromonskog atraktanta. Na tržištu RH za sada se mogu pronaći atraktanti koje proizvodi mađarska tvrtka Csalomon. Žute ljepljive ploče, potrebno je postaviti na odabrana stabla u nasadu oraha, početkom mjeseca srpnja. Preporuka je najmanje 5 ploča po jednom hektaru nasada. Ploče se rasporede po površini nasada i postavljaju se na pogodne grane s južne strane stabla na visini od 2 metra jer muhe izlijeću iz tla.

Voćarima koji žele odrediti točan termin početka zaštite, preporučuje se da nakon što determiniraju uhvaćene ženke na žutim ljepljivim pločama (opširnije o determinaciji na linku: https://www.savjetodavna.hr/2021/08/24/masovna-pojava-orahove-muhe-rhagoletis-completa-u-osjecko-baranjskoj-zupaniji/), laganim stiskom abdomena istisnu njegov sadržaj. Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (povećanje 10x – 30x) uoče razvijena jaja (Slika 10.), potrebno je odmah započeti sa zaštitom.

Slika 10. Jaja orahove muhe dovoljno razvijena za polaganje, nakon istiskivanja iz abdomena ženke uhvaćene na žutoj ljepljivoj ploči (snimio T. Validžić)

 

Kako je izlijetanje odraslih muha iz tla dosta razvučeno (više od dva mjeseca), za provođenje uspješne kemijske zaštite, potrebno je obaviti više tretmana (3-4) u razmaku 7-14 dana, što ovisi o vremenskim uvjetima (oborine) kao rezidualnom efektu upotrijebljenog pripravka.

U RH imamo samo jedan pripravak registriran za suzbijanje orahove muhe na bazi fosmeta (Imidan 50 WG), kojemu je krajnji rok za primjenu 01.11.2022. Pripravak ima kontaktno i želučano djelovanje s karencom od 7 dana. U vegetaciji su dozvoljena dva tretiranja u razmaku od 14 dana. U nasadima velike visine i volumena krošnje, u svrhu smanjenja količine vode uz insekticid se može dodati i biljni proteinski mamac (Buminal). U slučaju korištenja biljnog proteinskog mamaca, nije potrebno tretirati cijelu krošnju već samo donje dijelove, čime će se postići efekt privlačenja imaga orahove muhe u donje dijelove krošnje te njihovo izlaganje djelovanju insekticida.

U RH nemamo registriranih ekoloških insekticidnih pripravaka za suzbijanje orahove muhe, međutim, prema podacima iz SAD, pripravak Laser koji u RH ima dozvolu za suzbijanje jabučnog savijača, ima relativno dobro sporedno djelovanje i na orahovu muhu (učinkovitost na odraslu muhu 50-75 %).

Za ostale  insekticidne pripravke registrirane za korištenje u konvencionalnoj/integriranoj proizvodnji oraha (Tablica 1.), nije bilo moguće pronaći literaturne podatke o njihovoj učinkovitosti na orahovu muhu ali je za očekivati kako će njihova primjena u individualnom programu zaštite protiv svih štetnika oraha, djelovati i na smanjenje populacije orahove muhe (sporedni učinak – eng. side effect).

Pripravak Aktivna tvar Registriran za štetnika Napomena
LASER Spinosad Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
CARPOVIRUSINE EVO 2 Cydia pomonella Granulovirus Jabučni savijač (Cydia pomonella) Ekološki pripravak
IMIDAN 50 WG Fosmet Orahova muha (Rhagoletis completa)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

Krajnji rok za primjenu: 01.11.2022.
DECIS 100 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Pistacijeva osica (Eurytoma plotnikovi)

SCATTO Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

ROTOR SUPER Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

DEMETRINA 25 EC Deltametrin Kestenov savijač (Cydia splendana)

Lisne uši (Hyalopterus spp.)

 
DELTAGRI Deltametrin Lisne uši (Hyalopterus spp.)

Kestenov savijač (Cydia splendana)

Jabučni savijač (Cydia pomonella)

 
MOVENTO Spirotetramat lisne uši (Aphididae)

štitaste uši (Coccoidea)

CORAGEN 20 SC Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella)
VOLIAM Klorantraniliprol Jabučni savijač (Cydia pomonella) Do BBCH 73-81
INSEGAR 25 WG Fenoksikarb Jabučni savijač (Cydia pomonella) Krajnji rok za primjenu: 31.12.2022.

Tablica 1. Sredstva za zaštitu bilja (insekticidi), registrirana u RH za korištenje u zaštiti oraha (Izvor: Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) na dan 13.08.2022.)

 

Prema 10-godišnjim pokusima u SAD (Kalifornija), utvrđena je odlična učinkovitost (95-100 %) pripravka na bazi acetamiprida (Mospilan) te slijedeće kombinacije pripravaka: bifentrin + zeta-cipermetrin + klorpirifos; fenpropatrin + klotianidin; beta-ciflutrin + imidakloprid te kombinacija bifentrin + imidakloprid + zeta-cipermetrin + klorpirifos.

Dobra učinkovitost (75-95 %) na orahovu muhu, utvrđena je kod aplikacije pripravaka na bazi beta-ciflutrina, klotianidina, fenopropatrina, imidakloprida te kombinacija malationa + gama-cihalotrina.

Ovdje je potrebno naglasiti kako je za većinu navedenih aktivnih tvari koja se koriste u SAD-u, ukinuta registracija u EU, tako da navedeni pripravci više nemaju dozvolu za korištenje ni u RH.

Kako je prethodno navedeno, krajnji rok za primjenu jedinog registriranog pripravka u RH za suzbijanje orahove muhe (Imidan 50 WG) je 01.11.2022. U pojedinim državama EU vode se vrlo žučne rasprave vezano za ukidanje i povlačenje registracije za veliki broj aktivnih tvari te se poljoprivredni proizvođači (ratari i voćari), opravdano pitaju s kojim će sredstvima za zaštitu bilja u nadolazećim godinama obavljati zaštitu kultura. Ekološki osviještena javnost i nevladine udruge, posljednjih godina konstantno vrše pritisak u EU parlamentu za povlačenjem sve više aktivnih tvari zbog zabrinutosti za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. S druge strane poradi ovakove prakse u EU, tvrtke (proizvođači) koje se bave razvojem novih aktivnih tvari posljednjih 15-ak godina drastično smanjuju ulaganja u istraživanja i razvoj novih aktivnih tvari jer su pojedina sredstva „prekratko“ na tržištu te tako vrlo teško ostvaruju povrat ulaganja.

Ako se u doglednoj budućnosti u EU pa tako i u RH ne registriraju pojedine aktivne tvari za suzbijanje orahove muhe biti će vrlo teško proizvesti kvalitetan proizvod. Iako je već danas dostupna metoda masovnog ulova orahove muhe (lovke + atraktant), koja se pokazala vrlo učinkovita, u komercijalnim nasadima oraha s velikim brojem stabala ova metoda je trenutno gospodarski neopravdana zbog vrlo visokih troškova i nedostatka radne snage.

Za više informacija o praćenju leta i provođenju zaštite oraha od ovoga opasnog štetnika, voćari se upućuju na praćenje Preporuka za zaštitu bilja koje se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede (www.savjetodavna.hr/category/preporuka/).

dr. sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr

 

Izvori podataka:

Barić, B., Pajač Živković, I., Matošević, D., Šubić, M., Voigt, E., Tóth, M. (2015). Rhagoletis completa (Diptera; Tephritidae) distribution, flight dynamics and influence on walnut kernel quality in the continental Croatia, Poljoprivreda, vol.21, br. 1, str. 53-58

Boyce, A.M. (1934). Bionomics of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Hilgardia 8: 437-438.

Budinščak, Ž., Masten, R., Masten, T., Pelicarić, V., Bjeliš, M. (2005). Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson) novi štetnik oraha u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, 4: 235-239.

Duso, C. (1991). Sulla comparsa in Italia di un Tefritide neartico del noce: Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae). Boll Zool Agric Bachic 23:203–209

Duso, C., Dal Lago, G. (2006). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42 (2): 245-254.

Kasana, A., AliNiazee, M.T. (2012). SEASONAL PHENOLOGY OF THE WALNUT HUSK FLY, RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON (DIPTERA: TEPHRITIDAE), The Canadian Entomologist, Volume 128, Issue 3, June 1996, pp. 377 – 390

Miklavc,, J., Matko, B., Mešl, M., Štampar, F., & Solar, A. (2010). WALNUT HUSK FLY (RHAGOLETIS COMPLETA CRESSON) IN SLOVENIA – SEASONAL DYNAMICS AS FOLLOWED IN MARIBOR (NE). Acta Horticulturae, (861), 389–394.

Merz, B. (1991): Rhagoletis completa Cresson und Rhagoletis indifferens Curran zwei wirtschaftlich bedeutendenordamerikanische Früchtfliegen, neu für Europa(Diptera: Tephritidae). Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 64: 55-57.

Nickel J.L., Wong T.T.Y. (1966). Control of the walnut husk fly, Rhagoletis completa Cresson, with systemic insecticides. Journal of Economic Entomology 59: 1079-1082.

Ostojić, I., Zovko, M., Petrović, D. (2012). Prvi nalaz orahove muhe Rhagoletis completa (Cresson, 1929) u Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivrednog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2014 Vol. 59 No. 64(1) pp.121-126 ref.7

OEPP/EPPO (2011). Diagnostics. Rhagoletis completa. Bulletin OEPP/EPPO, 41: 357–362.

Riedl H., Barnett W.W., Coates W.W., Coviello R., Joos J., Olson W.H. (1989). Walnut husk fly (Diptera: Tephritidae): evaluation of traps for timing of control measures and for damage predictions. Journal of Economic Entomology 82: 1191-1196.

Šubić, M., Barić, B., Pajač Živković, I., Tóth, M., Voigt, E. (2014). Prva pojava, štete i iskustva suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) u Međimurju, Glasilo biljne zaštiteVol. 14/No. 4: 292-304

Validžić, T. (2021). Masovna pojava Orahove muhe (Rhagoletis completa) u Osječko-baranjskoj županiji, web portal Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (https://www.savjetodavna.hr)

Validžić,T., Sarajlić, A., Majić, I. (2021). DINAMIKA LETA ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2021. GODINI. Glasilo biljne zaštite, Vol. 21/No. 6: 573-586

Verheggen, F., Verhaeghe, A., Giordanengo, P., Tassus, X., & Escobar-Gutiérrez, A. (2016). Walnut husk fly, Rhagoletis completa (Diptera: Tephritidae), invades Europe: invasion potential and control strategies. Applied Entomology and Zoology, 52(1), 1–7.

White, I., M. i Elson-Harris, M. (1992.). Fruit flies of ecconomic significance: Their identification and bionomics. CAB International, Wallington, Oxford, UK, 1-601.

https://www.sacvalleyorchards.com/walnuts/insects-mites-walnuts/walnut-husk-fly-biology-monitoring-and-spray-timing/