Izvanredna uputa tržnim proizvođačima jabuka
Od posljednje upute vlasnicima plantažnih nasada jabuka za mjere zaštite od ekonomski važnijih uzročnika bolesti i štetnika početkom mjeseca svibnja proteklo je samo 3 dana (2.5. 2022.). Većina voćara (vlasnika plantažnih nasada jabuka i krušaka) posljednje mjere zaštite obavila je upravo tih dana (ponedjeljak).
Dominantne sorte jabuka završava cvatnjom, kod sorte Idared središnji plodovi su promjera do 10 mm! Mladi tek zametnuti plodovi jabuke i kruške vrlo su osjetljivi na primarne zaraze (Venturia), a moguće ih je zaštititi samo preventivno – dan ili dva prije najavljenih oborina.
Prema najavama meteorologa danas očekujemo porast temperatura do vrijednosti 25°C (u hladovini), a moguće manje količine oborina sa vlaženjem u trajanju >12 sati najavljuju se već 6./7. svibnja 2022.! Toplo i vlažno razdoblja krajem cvatnje jabuka može uzrokovati zaraze cvjetnih organa karantenskom bakterijskom bolesti jabučastog voća (Erwinia amyloflora). Prema prognoznom modelu “Cougar Blight” dnevne vrijednosti za procjenu zaraze (DIV) nakon 4. svibnja o.g. rastu na vrijednosti >170 (izmjereno u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu). Vrlo su osjetljivi na bakterijsku palež mladi nasadi jabuka posađeni uz postojeće parcele u punom rodu, naročito na tablama i sortama gdje se ova bolest javljala ranijih sezona! Osjetljivija na primarne zaraze završnih cvjetova u cvatu uzročnikom bakterijske paleži je sorta jabuke Gala. Manje osjetljiva sorta jabuka na bakterijsku palež je Zlatni delišes.
Stoga je na kritičnim parcelama i osjetljivijim sortama jabuka prije najavljenih toplijih oborina preporučujemo u takvim nasadima primijeniti mikrobiološka sredstva na osnovi Bacillus subtilis ili Bacillus amyloliquefaciens. Moguće ih je kombinirati ili istovremeno primijeniti sa drugim sredstvima za zaštitu bilja, npr. fungicidima iz skupina ditiokarbamati, strobilurini, anilopirimidini, IBE – npr. tebukonazol, miklobutanil, sumpornim pripravcima i dr.), te nekim pripravcima za suzbijanje neželjenih životinjskih organizama (npr. Bacillus thuringiensis, abamektin i dr.)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.