Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Na OPG-u Danice Belačić u Vrbovečkoj Dubravi održana je 10.3.2022. godine prezentacija dostupnih vrsta ekoloških gnojiva i način njihove primjene i praktični prikaz rezidbe nasada jabuke električnim škarama.

Naime, sve je više poljoprivrednika koji nisu izravno ekološki poljoprivredni proizvođači ali su uvidjeli prednosti korištenja ekološki prihvatljivih gnojiva. Osviještenost, posebno mladih poljoprivrednika, navela ih je na upotrebu ekoloških gnojiva o kojima su sada imali prilike čuti i informirati se.

Dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva lagano zakiseljujemo tlo, čime se narušava struktura tla.

Ekološka gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla. Povećavaju plodnost tla obogaćujući ga organskom masom. Hranjiva su u njima vezana za organski dio te je potrebno vrijeme da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako postupno otpusti hranjiva kako bi bila dostupna biljkama.

Prednosti upotrebe ekoloških gnojiva:

• ne dolazi do gubitka hranjiva ispiranjem ili fiksacijom u tlu
• ravnomjerno postupno otpuštanje hranjiva
• popravljaju mikrobiološka svojstva tla, potiču nastanak humusa
• ne degradiraju tlo
• ne zagađuju podzemne vode nitratima
• povećavaju plodnost tla

Osnovna gnojidba trajnih nasada se obavlja u jesen nakon provedene analize tla.

Analiza tla pomoći će nam da ciljano gnojimo i osiguramo biljci hranjiva i organsku masu koja joj nedostaje.

Jesenska se gnojidba obavlja u kasnu jesen, kada su temperature zraka u opadanju, kako biljka dobivena hranjiva ne bi koristila za razvoj lisne mase ili plodova, već za stimulaciju razvoja korijena čime biljkama pomažemo da prežive zimski period. Biljka dio hranjiva uzima kako bi ojačala otpornost na bolesti, dok se višak hranjivih tvari pohranjuje.

Primjena ekoloških gnojiva jedna je i od IAKS mjera koja se koristi u voćnjacima, mjera M10, operacija  10.1.15. “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”.

U nasadu jabuke na demonstraciji se okupilo petnaestak poljoprivrednika.

Osim korištenja dostupnih ekoloških gnojiva pojašnjena im je i važnost zimske rezidbe, te njezin utjecaj na rodnost stabla. Za rezidbu su korištene električne škare koje poljoprivrednici sve više prihvaćaju i koriste na svojim voćnjacima.

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa.

Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

     Zimska rezidba se provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

• prorjeđivanje,
• prikraćivanje,
• savijanje grana.

     Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

     Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

     Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

Nakon praktičnog prikaza pravilne rezidbe od strane savjetodavca, svatko od prisutnih je imao priliku okušati se i sam u rezidbi i orezati nekoliko stabala da pokaže što je naučio na praktičnoj demonstraciji.

Tatjana Radiković, dipl. ing. agr.

Marijan Mavračić,  dipl. ing. agr.

Mr. sc. Zvonimir Vukov