Agroekonomika, Ratarstvo, Savjet

Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za prodaju sjemena kukuruza, postavila  je  zajednički pokus kukuruza koji je po identičnim metodološkim uvjetima  bio sijan od 2019. do 2021. godine. Pokusi je bio sijan na 4 lokacije: Vukovarsko-srijemska županija: OPG Šibalić Marko – Nijemci;  Osječko-baranjska županija: Fakultet agrobiotehničkih znanosti – Osijek; Bjelovarsko Bilogorska županija: OPG Skender Mihael – Nova Ploščica i Međimurska Županija: OPG Babić Zvonimir – Sveti Martin na Muri.

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih)  vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća. Analiza rezultata obuhvaća FAO skupine hibrida regionalno (županijsko okruženje) i globalno (područje RH) te utvrđivanje adaptabilnosti kroz stabilnosti i ekonomičnosti po pojedinim hibridima također regionalno i lokalno.

Metodologija pokusa svake lokacije imala je sljedeće kriterije:

• Sjetva komercijalnih hibrida FAO: 300, 400 i 500 prema osobnom odabiru sjemenskih kuća
• Ciljana gnojidba za minimalno 12 t suhog zrna po ha (svaki pokus zasebno)
• Sjetva po FAO skupinama i po identičnom rasporedu na svim lokacijama
• Vrijeme trajanja pokusa 3 godine (isti hibridi na svim lokacijama u svim godinama)
• Ekonomska analiza obračunata na bazi otkupne cijene sirovog zrna kn/kg: (prinos sirovog zrna kg/ha) uvećana za pripadajuću cijena vlažnog zrna (kn/kg) po regiji, po godini, po FAO skupini po hibridu
• Sjetva test hibrida identičnog u svim FAO skupinama
• Pokusna površina oko 500 m²

Napomene:

1. Pokus je na početku zasijan sa 46 identičnih hibrida na svim lokacijama, do kraja istraživanja dolazilo je do izmjena hibrida unutar pokusa, tako da je kriterij analize iz metodologije zadovoljilo ukupno 30 hibrida
2. U prvoj godini postavljenog pokusa test hibrid na lokaciji u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukazao je da na problem velikog odstupanja ostvarenih prinosa u FAO skupini 400. U toj godini ta skupina hibrida nije ušla u analitiku prosječnih vrijednosti i to je bio jedini zabilježeni slučaj na koji je ukazao test hibrid i ti rezultati nisu uzeti u obzir.

Regionalni rezultati već su objavljeni zasebno za svaku pojedinu lokaciju.

Ova analiza obuhvaća objedinjene prosječne rezultate svih lokacija u tri godine ovoga pokusa i kao takva prikazuje prosječne ekonomske rezultate (2019-2021) po FAO skupini i hibridima (30 identičnih iz metodoloških uvjeta).

Prosječni ekonomski pokazatelji po lokacijama:

Prosjek ekonomskih pokazatelja – sve lokacije

Pregled ekonomskih pokazatelja kroz lokacije (ispod) dobro oslikava da najviši prinos ujedno ne jamči i naj bolje ekonomske rezultate. Izbalansirani inputi i ostvareni rezultati prinosa koji se očituju u troškovima proizvodnje kn/kg puno više pokazuju jer je očito da su u takvim uvjetima konačni ekonomski efekti puno bolji gdje su troškovi niži ne ovisno o ostvarenim prinosima.

Analiza prosječnih ekonomskih rezultata po hibridima 2019-2020 (prosjek sve lokacije)

Zaključci:

• Analiza svih lokacija (globalno RH) nije izdvojila niti utvrdila značajne razlike po FAO skupinama hibrida – sve je ekonomski bilo podjednako
• Analiza po lokacijama (regionalna) za svaku je pojedinu lokaciju drugačija i specifičnija
• Lokacija u kombinaciji sa klimatskim čimbenicima ima ogroman utjecaj na konačne rezultate i unutar FAO skupine i pojedinačno po hibridu
• POTVRĐENO PRAVILO DA U SJETVU TREBA IĆI SA VIŠE RAZLIČITIH HIBRIDA RAZLIČITIH FAO SKUPINA

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Zdravko Tušek, Jelena Đugum, Tatjana Međimurec, Siniša Hrgović, Suzana Pajić, Iva Majhen Vlašićek, Juraj Klarić, Đuro Cerovčec