Prikaz kultura i smjesa za zelenu gnojidbu kroz demonstracijsku aktivnost

Veliki broj poljoprivrednih gospodarstava čija se proizvodnja  odvija na više od 15 ha ukupno obradivih površina, za potrebe zelene prakse kao ekološki značajne površine koriste površine s postrnim ili zelenim pokrovnim usjevom. Postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi jesu mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (NN 23/21, 52/21, 67/21 , 72/21 , 97/21). Bilo da se radi o postrnom ili zelenom pokrovnom usjevu oni trebaju biti posijani najkasnije do 20. kolovoza i na oranici moraju ostati do 15. listopada  te se na njima ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji sukladno Uredbi (EZ) br. 834/2007.

U većini slučajeva poljoprivredni proizvođači odlučuju se za sjetvu neke od vrsta iz porodice krstašica (uljna rotkva, gorušica itd.) u kombinaciji s nekom od žitarica, no za popravak strukture tla, smanjenje erozije ili povećanje sadržaja organske tvari ili dušika u tlu potrebno je uzgajati određene smjese različitih vrsta.

Na održanoj demonstracijskoj aktivnosti u petak, 24. rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva). Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić) upoznali su poljoprivredne proizvođače s važnošću provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različiti porodica.  Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava na tlu čiji pH iznosi 5. Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak, ali ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo nadoknađeno (uspoređujući sa cijenom mineralnog dušika), a besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.

#gallery-1 { margin: auto; } #gallery-1 .gallery-item { float: left; margin-top: 10px; text-align: center; width: 25%; } #gallery-1 img { border: 2px solid #cfcfcf; } #gallery-1 .gallery-caption { margin-left: 0; } /* see gallery_shortcode() in wp-includes/media.php */

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.