Obavijest proizvođačima plodovitog povrća u plastenicima i otvorenim poljima, te proizvođačima povrća za vlastite potrebe
Početkom mjeseca srpnja (01.7. 2021.) upućena je preporuka proizvođačima povrća u plastenicima i otvorenim poljima (gredicama) o usmjerenim mjerama zaštite protiv najvažnijih kategorija štetnih organizama koje se javljaju na području Županije! Protekli je mjesec bio iznadprosječno topli (+1,9°C iznad očekivane vrijednosti), a zabilježena su dva toplinska udara na biljne usjeve i nasade: u danima 6.-13.7., te ponovno 24.-30.7. 2021. (tada su najviše dnevne temperature najčešće bile u rasponu 30,1-34,1°C). Oborina je padalo malo, tek nešto u prvoj dekadi (1.-11.7.) i ponovno zadnjih dana mjeseca srpnja (30.-31.7.)! Ipak, posljednja je četiri dana prema najavama osvježilo, pa smo na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zadnjih dana srpnja i prvih dana kolovoza o.g. (30.7.-2.8. 2021.) zabilježili značajnije količine oborina: od 14,2 do 87,4 mm (najviše je kiše padalo u zapadnom dijelu Međimurja >75 mm, dok je u istočnim dijelovima ta količina bila tek u rasponu 14,2-24,8 mm)! U narednim će danima biti toplo i sparno, s najvišim temperaturama 25-31°C! Zbog veće količine oborina u proteklim danima, te zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, očekujemo dugotrajne jutarnje rose i pojavu sumaglice! Nova kišna promjena moguća je već tijekom sutrašnjeg dana (5.8.), kada u popodnevnim satima očekujemo >15 mm padalina!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u plodovitom povrću tijekom proteklog mjeseca srpnja 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Vlažnost zraka % | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 75,0 mm | 4.370 minuta | 68,95 % | 22,71°C |
| Belica | 67,2 mm | 5.545 minuta | 73,04 % | 22,90°C |
| Mursko Središće | 92,4 mm | 12.950 minuta | 76,22 % | 22,57°C |
| Novakovec | 52,4 mm | 7.760 minuta | 76,02 % | 22,52°C |
| Kotoriba | 52,2 mm | 9.300 minuta | 70,00 % | 22,51°C |
| Donja Dubrava | 53,4 mm | 11.360 minuta | 69,63 % | 23,14°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline u protekla je dva tjedna gotovo svakodnevno u trajanju 200-1.275 minuta! Ukupno je tijekom srpnja o.g. na nekim mjestima uz riječne doline zabilježeno zadržavanje vlage na biljkama >11.000 minuta (vidi Tablicu 1.)!
Stoga smo posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (18.6., 9.7., 27.7. 2021.), krumpira (8.6., 16.6., 28.6., 13.7. i 23.7. 2021.), te lukovičastog (15.6., 29.6. i 13.7. 2021.), te korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (4.6., 21.6., 15.7. i 30.7. 2021.)!
Vrlo visoka vlažnost zraka otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). U jutarnjim su satima nakon oborina od 30.7. česte sumaglice i u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca), a posebice uz riječne doline (i blizine akumulacijskih jezera na rijeci Dravi) VAŽNO: Još početkom druge dekade mjeseca lipnja o.g. (11.6. 2021.) primijećeni su prvi simptomi plamenjače (Phytophthora), sive plijesni (Botrytis) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) u na lišću rajčice uzgajanoj u plastenicima u središnjem dijelu Međimurja (kao posljedica iznadprosječnih oborina tijekom svibnja i prvih dana lipnja o.g.)! Od zadnjih dana mjeseca svibnja (28.5.) primjećujemo i simptome virusnih bolesti rajčice (TSWV)! Ipak, u drugoj polovici mjeseca lipnja i tijekom mjeseca srpnja o.g. ukupno je zabilježeno 30 dana s najvišim dnevnim temperaturama >30°C! U takvim uvjetima nismo zabilježili sekundarno (epidemijsko širenje navedenih uzročnika bolesti)! Berba rajčice u negrijanim plastenicima traje od zadnje dekade mjeseca lipnja o.g., pa tijekom dozrijevanja plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv uzročnika bolesti primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis)!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (i rajčice) (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer traje dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na središnjim lokalitetima uz rijeku Muru početkom druge dekade mjeseca srpnja o.g. zaraza netretiranih krastavca kornišona uzročnikom plamenjače (Pseudoperonospora) bila je >25 %, a naknadno bilježimo brži razvoj ove bolesti na većini nezaštićenih gredica!
U usjevima paprike moguće je u drugom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje antraknoze, pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (npr. Colletotrichum, Leveillula, Botrytis i dr.), uz primjenu dopuštenih pripravaka s karencom 3-7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike proizvođači dojavljuju od zadnjeg tjedna mjeseca lipnja o.g.!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!
VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!
Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.
Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.
Osim korijenasto-gomoljastog povrća (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir), uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula), te uzročnici bolesti među kojima najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korjenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.
Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.
Od štetnih smo organizama u plastenicima od druge polovice mjeseca lipnja o.g. zabilježili početak prekomjernog množenja kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i cvjetnih štitastih moljaca („bijelih mušica“) (Trialeurodes).
Od druge polovice proteklog mjeseca srpnja bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), a ljetnu (drugu) generaciju kukuruzna moljca (Ostrinia nubilalis) primjećujemo od zadnjih dana srpnja i prvih dana mjeseca kolovoza o.g.!! Njihove gusjenice često napadaju plodove paprike u dozrijevanju i berbi tijekom mjeseca kolovoza! Naredne mjere zaštite provoditi isključivo primjenom insekticida djelotvornih na gusjenice kukuruznog moljca i lisnih sovica, a i dopuštenih za primjenu u usjevima paprike sa kraćom karencom (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i botaničke (biljne), te neke mikrobiološke insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Sva sredstva za zaštitu bilja primijeniti sukladno uputama na etiketi, pri čemu naročito voditi računa o dopuštenju prema vrstama povrća, najvećem broju dozvoljenih primjena tijekom jedne sezone na istoj površini, količini ili koncentraciji primjene, te propisanoj karenci!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.