Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Od posljednje upute za zaštitu korjenastog povrća proteklo je petnaest dana (15.7. 2021.). Vrlo je vruće! Najviše su dnevne temperature zraka u proteklih 15 dana svakodnevno u rasponu 26,1-34,1°C, a vrlo visoke dnevne vrijednosti očekujemo i naredna tri dana (31-34°C)! Mogućnost lokalnih oborina očekujemo od narednog vikenda (01.8.) i početkom idućeg tjedna. Pritom je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka tijekom istog razdoblja blizu riječnih dolina u rasponu od 67,3-92,2 %. Također, uz riječne su doline gotovo svakog drugog dana srpanjske jutarnje rose, pa vlaženje biljaka pritom traje barem 220-1.040 minuta. Ukupno je mjesečno zadržavanje vlage u biljnim organima na nekim mjernim mjestima uz riječne doline >10.000 minuta (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama korjenastog povrća tijekom većeg dijela mjeseca srpanja 2021. godine (do 30.7. u 6.00 sati) na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Stoga smo u takvim uvjetima bilježili izuzetno povoljne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. U ranijim smo uputama upozoravali na prvu pojavu simptoma i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (15.7. 2021.)! Na nezaštićenim je usjevima mrkve u središnjem dijelu Međimurja tijekom proteklih 15 dana crna pjegavost mrkve (Alternaria) uništila više od 60 % lisne površine!

Od početka mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće dnevno iznose 2-3, pa njihova ukupna mjesečna suma u proteklom razdoblju iznosi 49, ali zbog vrlo visokih temperatura zadnjih je 7 dana ukupno zabilježen zbroj 10! Povremene oborine i jutarnje rose (sumaglice) naročito tijekom vrućeg ljetnog razdoblja pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo završetak mjeseca srpnja i naredni mjesec kolovoz!!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama očekujemo bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti (Septoria petroselini) razvija i pepelnica (Erysiphe).

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima, te na poljima soje! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali (svibanj, lipanj) na jaču prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus) i moguće gusjenice lisnih sovica u usjevima celera, druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae) i slično!

Usjeve mrkve (i drugog korjenastog povrća) koje se planiraju vaditi sredinom mjeseca kolovoza o.g. više ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis i dr.). Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Ponavljamo da ljetno razdoblje od druge polovica srpnja i naročito tijekom narednog kolovoza na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća. Tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom vremenu redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr