Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje a koji za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni proteklo je tri tjedna dana (18.6. 2021.).

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u povrtnim kupusnjačama tijekom prve dekade mjeseca srpanja 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Nakon iznadprosječno suhog i vrućeg razdoblja u drugoj polovici lipnja o.g., od početka mjeseca srpnja bilježimo vruće, sparno i povremeno vlažno (kišovito) meteorološko razdoblje: posljednja je dva dana treći ovogodišnji “toplinski val” koji pogađa naše krajeve, prilikom čega najviše dnevne temperature u hladovini dostižu vrijednosti 35,3-35,5°C (u istočnim mjernim mjestima čak 38,7-38,9°C – npr. Kotoriba)! Od početka mjeseca srpnja o.g. u dva navrata zabilježeno ukupno od 7,0 do 24,0 mm kiše (vidi Tablicu 1.)! Vlažnost zraka je vrlo visoka, uz najčešće prosječne dnevne vrijednosti u proteklom razdoblju u rasponu 71,9-88,7 % (uz riječne doline)! Također, vlaženje biljaka tijekom jutarnjih sati je uz riječne doline svakodnevno, zadnjih 10 dana najčešće u trajanju od 200-950 minuta! U naredna pet dana nadalje očekujemo ljetnu vrućinu ali sa nešto nižim najvišim vrijednostima u odnosu na protekla dva dana (30-34°C). Mogući su popodnevni grmljavinski pljuskovi (11.7., 14.7.)!

U prvih 15-30 dana nakon presađivanja povrtnih kupusnjača u polje potrebno je selektivnim i dopuštenim herbicidima suzbijati neželjene korove (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno kišnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28° do 29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U tržnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite već prije početka formiranja glavica. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). “Bijelu mušicu kupušnjača” potrebno je u usjevima suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije!

Dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Također, toplo, vlažno i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: povremene kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem (orošavanjem), česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu imamo registrirane pojedinačne i kombinirane organske djelatne tvari, najčešće učinkovite pri suzbijanju prstenaste i koncentrične pjegavosti, te pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ipak, dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas)! U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme! Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci još od 21. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama dobivena su primjenom različitih organskih biostimulatora, a naknadno s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr