Preporuka, Vinogradarstvo

Prije trinaest dana (11.6. 2021.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze sredinom mjeseca lipnja o.g. (prije cvatnje vinograda)! Budući je tijekom proteklog mjeseca svibnja na području vinorodne općine Štrigova zabilježena prosječna temperatura samo 13,6°C, što je 1,7°C manje od očekivanog prosjeka, početak cvatnje pojedinih vinskih sorti započeo je u danima nakon 14.6. 2021. (tek tada zabilježeno otvaranje prvih cvjetova na sortama Chardonnay i Pinot sivi)!  Ipak, u svim danima nakon 16. lipnja o.g. najviše su dnevne temperature u rasponu 28,4-33,3°C pa sama cvatnja traje relativno kratko. Tako su početkom treće dekade ovog mjeseca (21.6. 2021.) cvatnjom završavale sorte Muškat žuti, Pinot sivi, Rajnski rizling, Kerner, dok su istovremeno u punoj cvatnji bile Graševina, Cabaernet sauvignon i Moslavac bijeli ili Šipon. Sorta Merlot tek je 21.6. 2021. otvarala prve cvjetove.

Zdravstveno stanje u nasadima: Proteklog je mjeseca svibnja u Međimurskom vinogorju zabilježeno 122,2 mm kiše, čime se nastavljen trend iznad-prosječno vlažnog razdoblja iz zadnje dekade prethodnog mjeseca travnja! U takvim smo uvjetima od 9. lipnja o.g. pronalazili prve simptome plamenjače (Plasmopara) na lišću pojedinih vinskih sorti u slabije zaštićenim nasadima (npr. Muškat žuti, Rajnski rizling) i na netretiranom trsju poljskog mikro-pokusa (Moslavac bijeli ili Šipon)! Još ranije smo pronalazili simptome sive plijesni (Botrytis) na lišću nekih vinskih sorti (npr. Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon, Moslavac bijeli ili Šipon). Na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon vidljivi su simptomi crne pjegavosti (Phomopsis) na bazalnom lišću i bazalnom dijelu mladica (kao posljedica primarnih zaraza krajem travnja i početkom svibnja o.g.)!

VAŽNO: Iznadprosječno suho i vruće lipanjsko razdoblje tijekom kojeg je u vinogorju palo samo 4,4 mm (mjerni uređaj “iMetos” na lokalitetu Železna Gora za razdoblje 1.6.-24.6.), a prosječna je temperatura zraka čak 3,05°C veća od očekivanog prosjeka, nije pogodovalo naknadnom širenju plamenjače (Plasmopara) i sive plijesni (Botrytis) tijekom cvatnje vinograda, a pojava sušice cvata (Phoma) nije uočena niti dojavljena! Vrlo je sparno (u vinogorju uz prosječnu lipanjski temperaturu 21,45°C prosječna vlažnost zraka iznosi  62,22 %), pa nakon 8. lipnja o.g. ponovno bilježimo vrlo povoljne uvjete za skriveni razvoj pepelnice vinove loze (Erysiphe)! Pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u krajem lipnja i početkom srpnja o.g.!

Vrlo toplo i sparno uz prosječne temperature 30-36°C bit će također u narednim danima, uz moguće manje osvježenje tijekom narednog vikenda (25./26.6.)!

Stoga vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite planirati i obavljati tek nakon završetka cvatnje vinove loze!

Budući zbog vrućine i sparine u vinogorju još uvijek postoji manji potencijal plamenjače ili peronospore (Plasmopara), uz moguće oborine tijekom narednog vikenda nakon cvatnje vinograda je potrebno provesti mjere usmjerene zaštite primjenom kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Pepelnicu (Erysiphe) je u vinogradima ove sezone od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama trebalo usmjereno suzbijati barem pet-šest puta (od sredine travnja do sredine lipnja o.g.)! VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2020.), pri njihovom izboru preporučivali smo prije početka cvatnje dodavati manje količine sumpornih pripravaka!

Preporučujemo nakon cvatnje vinograda nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor kombiniranih pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon 31. svibnja o.g. ne bilježimo značajniju aktivnost leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a već u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje nije potrebno provoditi! Umjesto ranije prosječnog ulova 647 leptira po ferotrapu prezimljujuće ili prve generacije pepeljastih grožđanih moljca (Lobesia botrana) (prosjek za razdoblje 1997.-2007. godine), ove smo godine uhvatili od 14 leptira na lokalitetu Trnovčak do 46 jedinki na lokalitetu Orehovčak (u razdoblju 30. ožujka do 9. lipnja o.g.!), što je značajno manja brojnost od očekivane kritične vrijednosti! Dana 21.6. 2021. uočili smo njihove prve ličinke (npr. na sortama Muškat žuti, Chardonnay, Moslavac bijeli ili Šipon, Rajnski rizling, Kerner, Pinost sivi i dr.), ali značajno ispod praga štetnosti! Pojavu leptira žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) ove godine nismo zabilježili!

Tijekom cvatnje je zabranjena primjena insekticida u vinogradima!

 VAŽNO: Nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer naknadno širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete! Zaštitu insekticidima provoditi tek nakon završetka cvatnje svih vinskih sorti!

 VAŽNO: ZBOG VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM (NOĆNIM) SATIMA (ili nakon zalaska sunca, odnosno u ranim jutarnjim satima prije izlaska sunca)!

 U mladim nasadima sadnje 2021. godine, kada mladice narastu na dužinu >15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka od kraja proteklog tjedna moguća je pojava prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD). Ovakve neželjene promjene primjećujemo u vinogorju nakon 12. lipnja o.g.!

Zbog naglog porasta mladica vinove loze od kraja mjeseca svibnja i početkom lipnja o.g. na pojedinim je mjestima vidljivo vršno žućenje najmlađeg lišća kao posljedica nedostatka željeza!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr