Obavijest vinogradarima o mjerama zaštite vinove loze sredinom lipnja
Prije dva tjedna (28.5. 2021.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze krajem mjeseca svibnja – početkom lipnja o.g.!
Tijekom proteklog mjeseca svibnja umjesto prosječnih 73,7 mm na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno je čak 122,2 mm kiše (+48,5 mm) (mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling na području Železne Gore). Na nekim mjernim mjestima u središnjem i istočnom dijelu Međimurja zabilježeno je 50-ak mm više oborina (npr. Belica, Kotoriba)! Također, protekli mjesec svibanj bio je u bregovitom dijelu Županije hladniji čak 1,73°C od očekivanog prosjeka (15,3°C), pa premda je vegetacija vinograda početkom mjeseca travnja o.g. započela značajno ranije, početak cvatnje dominantnih sorata počet će značajno kasnije u odnosu na očekivano mnogogodišnje razdoblje (sredina prve dekade lipnja)!
Naime, tek nakon 3. lipnja o.g. minimalne su jutarnje temperature zraka porasle na vrijednosti 12,6-17,6°C a najviše su dnevne pritom zadnjih osam dana u rasponu 24,1-27,6°C! Tek s povećanjem najnižih noćnih vrijednosti započeo je intenzivniji porast mladica nekih dominantnih vinski sorti (npr. Graševina, Sauvignon). Od početka ovog mjeseca oborina je u vinogorju vrlo malo: tek 1,0 mm dana 6.6. 2021. i jutros u količini 0,2 mm. Ipak, u narednim su danima moguće lokalne oborine, a dominirat će vruće i sparno razdoblje s najvišim temperaturama zraka 25-28°C!
Zdravstveno stanje u nasadima: U proteklim smo uputama vinogradare obavještavali da je prohladno-kišno svibanjsko razdoblje pogodovalo mogućim primarnim (skrivenim) zarazama različitim uzročnicima bolesti, među kojima su dominantne plamenjača (Plasmopara) (dvije srednje i jedna slabija primarna zaraza zabilježene 17./18.5., 20.5. i 25./26.5.) i pepelnica (Erysiphe) (primarne zaraze askosporama u drugoj polovici svibnja o.g. manje izražene zbog dugotrajnog vlaženja i relativno svježih dana) i crna pjegavost (Phomopsis) (zabilježene jedna jaka i dvije srednje primarne zaraze: 17./18.5., 19./20./5., te 24./26.5.)! Pored ovih bolesti bilježili smo uvjete za razvoj drugih uzročnika bolesti: npr. sive plijesni (Botrytis) (vrlo povoljno 13.5., 20.5., te u danima 24.-26.5.) i crne truleži grožđa (Guignardia) (jedna jača i dvije slabije primarne zaraze u danima 17./18.5., 19./20.5. te 25./26.5.)!
Stoga od dana 30. svibnja o.g. pronalazimo prve simptome sive plijesni (Botrytis cinerea) na lišću nekih vinskih sorti (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Rajnski rizling), a nakon dana 9. lipnja o.g. prve simptome plamenjače lišća (Plasmopara viticola) (npr. na sortama Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon, Rajnski rizling)! Smatrano da je opasnost od epidemijskog širenja plamenjače vinove loze vrlo velika zbog zakašnjele cvatnje i mogućih ljetnih oborina u narednom razdoblju! Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u drugoj polovici lipnja! Naime, uvjeti za razvoj pepelnice vinove loze ponovno su nakon 3. lipnja o.g. značajno u porastu! VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2020.), pri njihovom izboru preporučujemo prije početka cvatnje dodavati manje količine sumpornih pripravaka!
Do cvatnje vinograda preporučujemo nastaviti redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor kombiniranih pripravaka koji istovremeno daju bolju postranu zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! U nasadima gdje je od stadija vunastog pupa provedeno barem pet usmjerenih zaštita prema ranijim uputama zdravstveno stanje vinograda je dobro.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Nakon 31. svibnja o.g. ne bilježimo značajniju aktivnost leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a već u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje nije potrebno provoditi! Umjesto ranije prosječnog ulova 647 leptira po ferotrapu prezimljujuće ili prve generacije pepeljastih grožđanih moljca (Lobesia botrana) (prosjek za razdoblje 1997.-2007. godine), ove smo godine uhvatili od 14 leptira na lokalitetu Trnovčak do 46 jedinki na lokalitetu Orehovčak (u razdoblju 30. ožujka do 9. lipnja o.g.!), što je značajno manja brojnost od očekivane kritične vrijednosti! Pojavu leptira žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) ove godine nismo zabilježili!
Tijekom cvatnje je zabranjena primjena insekticida u vinogradima!
Tak nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
U mladim nasadima sadnje 2021. godine, kada mladice narastu na dužinu >15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (naročito nakon pojave prvih simptoma bolesti u vinogorju). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!
VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka u narednom je razdoblju moguća pojava prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD).
Zbog naglog porasta mladica vinove loze od početka lipnja o.g. na pojedinim je mjestima vidljivo vršno žućenje najmlađeg lišća kao posljedica nedostatka željeza!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.